Židov

Ne treba se odreći svoga osobenog života, svoiih tradicija i svojih pogleda; mogu se i dalje imati zasebne opštine sinagoge i avaj! zasebna groblja, ali se može sporazumno živeti u svima momentima, koji su i jednim i drugim podjednako zajednički. Ako dogadjaii u Sarajevu ostvare onu tendenciju, kakvu su oni na mene ostavili utisak, ja sam uveren, da će pored pristalica i simpatizera takvih težnji biti i ljudi snažnog duha, koji će moći da se otresu sefardskih ili aškenaskih predrasuda i hteti da se najodlučnije stave na suprot svakom separatizmu, pa i ovom koii dolazi od strane Sefarada. Beograd.

David A, Alkalaj.

sekretar bio nekad sekretarom akademskog udruženja »Judea« u Zagrebu, koje nije ni tad po ciljevima nimalo bilo srodno s vašim Kappcrom« (istina, on je tad bio maloljetan, i nikad nije kasno da se čovjek popravi; Bog voli više jednog grešnika koji se pokajao, nego stotinu pravednika; tako nekako kaže evanđelje, g. sekretar, specijalista u prepjevavanju evanđelja, bolje će to znati; i napokon, on je, tad, upoznao, i praktički, »smisao lutanja«). A vaši su članovi, kad su bili na vlasti u izraelitskoj bogoštovnoj općini, subvencijonisali »Judeju« i »MakabK odredili u povodu zaključka u San Remu svečano bogoslužje u sinagozi da zahvale Bogu na ovome velikome obratu cijonistidkome obratu, gospodo Hrvati odnosno Jugoslaveni. Oni su tad čak dolaziti na predavanja omladine, možda i svoga sadašnjeg sekretara, a tada sekretara Judeje. koja su bila predavanja »odnarodjivanja od rođene grude«, kako vi to lijepo kažete, posve u duhu narodnoga jezika. Nego: otad se štošta promijenilo. Ali vi čete dakako reći, da je samo puki slučaj, •što je vaše udruženje nastalo tek iza pada

vaših ljudi u izraelitskoj bogoslovnoj općini ... A vi, na kraju, imate i pravo: »odlučan motiv osnutku vašeg udruženja bila je cijonistička akcija u vašoj sredini«; bez te akcije vi biste naime još uvijek imali vlast u izraelitskoj bogoštovnoj općini. (Kod riječi dzraelitska« pada nam na um da Vas zapitamo, kaki ste vi zapravo »odnosno Jugosloveni«? Vi se sami zovete Židovi s malo »ž« —, »izraelićani« u Srbiji i Bosni vole se nazivati Jevreji s veliko. »J« —, a i vaša asimilantska braća u Vojvodini nazivaju se »zsido«, pa kako onda mislite usposaviti jedinstveni front »Hrvata odnosno .lugoslovena židovske konfesije«? Zar time,da se junački hvalite, što vam je uspjelo sklonuti jednoga birokratu u Zagrebu, da je po jednom zakonu iz vremena blagopočivše monarkije zabranio, te se zagrebačka naša bogoštovna općina nazvala židovskom? Koliki ste vi »paragrafenreiteri« i reakcijonari, to vi ni sami ne slutite.) Znamo, da će nam ovi preosjetljivi esteti, filantropi, arhivari, advokati i drugi reprezentanti hrvatske narodne duše prigovoriti da smo lični, đa smo »bezobzirni

agitatori- . Ali ini doista nemamo razloga, da lučimo stvar od osoba, jer izlučimo li osobne momente, ne ostaje nikakva stvarnost kod njih, već ako se stvarnošću nc nazovu preživjele i nebrojeno puta u njihovim davorijama prežvakane fraze, garnirane podvalama i denuncijacijama. Reći će nam, da smo mi »materijalistički cinični*, kako to u pravednom gnjevu nadpatriota lijepo kažu u svome izvještaju. Ali mi u toliko manje imamo razloga da sledimo njihovu salonsku gotovo bismo rekli: budoarsku preosjetljivost, što oni cijonizam istovjetuju s »poznatim materijalističkim cinizmom i hoće da ga prikažu stvari »nekolicine ljudi koji imadu lične ambicije i koji se grčevito nameću svima nama da nas vode . Sa visine akcionarskih renta htjeti cijonizam prikazati unosnom stvari, koju pojedinci hoće da za se iskoriste, ah, gospodo, to zaudara nimalo salonski. 1 u nam se nameće pitanje, da li oni još umiju da se stide. Pričajući o svojim uspjesima oni preštampavaju svoje cinkulare. od kojih jedan drugome naliči kao jaje jajetu, razumije se jajetu, što pliva na površini (»Schvvimmeier* se to, čini

Govori Marshalla i Weizmanna u New-Yorku

Kampanja za Keren Hajesod u NewVorku započela je banketom u počast dru. W e i z m a nn u, kojemu je pribivalo 1.000 osoba. Na samom banketu skupljeno je 150.000 dolara. Održani su mnogi govori, od ikojih donašamo u izvadku govore Louisa Mars h a 11 a i dra. Wei zm a nn a. Govor Louis Marshalla. Pred godinu dana po prvi sam puta u ovoj dvorani pred jednom cijonističkom skupštinom izrazio svoju simpatiju i povjerenje radu, što ga je dr. Weizmann uložio u palestinsko djelo. Osjećao sam, da sam time izvršio dužnost spram samog sebe, spram svojih pređa i spram svoje ovdašnje i palestinske braće. Danas me eto opet doveđoše ovamo isti osjećaji i isti nazori, kojima sam onda dao izražaja. Ozbiljno sam promislio od onog dana, često sam raspravljao s drom. Weizmannom i njegovim drugom u radu drom. Ruppinom, a i s mnogim drugima, koji sačinjavaju našu avam-gardu. Sve je to učvrstilo moje ondašnje uvjerenje. Osjećam jače nego ikad, da je svaki Židov duža n, bez obzira, koje je stajalište prije zauzimao spram našeg pokreta, da svim silama pomogne rad oko obnove zemlje.

kako da se stvori nova domaja našem narodu i nov centar židovske religijoznosti i kulture. Keren Hajesod je organizacija, koju su mnogi Židovi Amerike krivo prosuđivali. Mislili su, ako dadu novce, da će tad smjesta postati nacijonalistima, a time i pobornicima osnutka židovske države. Držali .u, da uz čistu savjest ne mogu biti pristaše ovakovog pokreta. Zadaća mi je, da Vam danas protumačim, što je Keren Hajesod, koje su mu zadaće i koje ideje on zastupa. Keren Hajesod je sredstvo stvoreno u svrhu, da obavi pijonirski rad u Palestini. Organizacija je to, koja imade zadaću, da potpomogne useljivanje, da omogući život onima, koji za židovstvo žive i umiru. Organizacija je to, koja će zemlju učiniti prikladnom za stanovanje, koja će iskorijeniti bolesti, zasaditi brijegove i doline, isušiti močvare i udariti temelje velikoj industriji. Tko doprinaša ovom fondu, ne smije da računa na ikorist u obliku kakovih dividenda. Novac se ulaže u zemlju, koja već kroz dvadeset stoljeća leži zapuštena i zanemarivana, da se iz nje stvori raj poput onog, u kojem je tekao med i mlijeko. Ovaj fond ima svrhu, da zemlju obnovi iz temelja. Zemlju treba obraditi, a to mogtt učiniti samo Židovi, koji kroz tisućljeća sanjaju o domu, kad će ova zemlja opet biti njihovom svojinom. Ne mora se biti cijonistom, da se čuje glas, koji vapi iz pokreta. Dostaje, ako smo samo vjerni sinovi Izraelovi. Moramo imati osjećaja za našu povjest. U krvi moramo da osjećamo pjesnički žar naših psalmista, a u uhu mora da nam ozvanjaiu riječi naših proroka. Ne bavim se budućom politikom. Imade nešto, stoje više od politike. Ne ostajem stoga samo ikod toga, da svaki Židov, u koliko je svijestan svoga židovstva, imade prav o, da unapređuje pokret. Idem i dalje te tvrdim, da nam je r e-ligij o z na dužnost, da potpomažemo rad. Stare nam fraze više ne zvuče u

uhu. Pretvorile su se u ispraznu jeku. Mogle su poslužiti za propagandu, no v rij eur e je propagande prošlo, u ad o š 1 o j e vrijeme rada. Ne smijemo da naličimo Burbonima, koji iz svjetske historije nisu ništa naučili, a niti što zaboravili. Moramo biti spremni, da zaboravimo na prošlost, kad dođe vrijeme zato, kad prođu dani svađa i prepiraka, kad ćemo puni nade gledati u budućnost. Keren liajesod ima zadaću, koja nas sve veže. Svakome, tko u sebi osjeća čežnju za radom i stvaranjem, dana je ovdje prilika, da svoje sile upotrijebi. Naš predsjednik napomenuo je i n e cij o n is t ič k u ik on f e re n c ij u. koja se pred mjesec dana održala. Da se izbjegne nesporazumcima, htio bih nešto da kažem o odnošaju Keren Hajesod'a i Investion Corporation, koja je plod ove konferencije. Keren Hajesod je obno v n i fond. U nj investirani novac ne će nam se više vratiti, osim u formi moralnih vrijednota. Novac taj nije izgubljen. Keren Hajesod stvara nešto iz samog ništa. No ipak nc dostaje, ako se stvore samo temelji za useljivanje. Useljenici moraju još da nadu produktivno upošlenje, a u tu bi svrhu imalo poslužiti investicijono društvo. Ljudi, koji dolaze u Palestinu, materijalno su slabi. Historiju haluca nikada nijesam mogao saslušati bez dubokog ganuća. Kad sam prije četiri godine bio u Parizu, ispričao mi je neki gospodin, da poznaje stotine Židova, koji su pješke pošli od Odese do Trsta, da dođu do lađe za Palestinu. Svatko, tko se otklanja od ovih ljudi, nevjernik je i kukavica. Imademo ljudi, koji su inteligentni i trgovački zreli, koji imadu poduzetnog duha i srčanosti fali im samo kapital. Nemaju aktivnog kapitala, a ovaj im se kapital mora nasmoći. Mi, koji smo konferenciju sazvali, uvjerili smo se. da imade samo jedan način, kako da se ovaj problem bar približno riješi. Bilo bi to finansijalno poduzeće na strogo trgovačkoj bazi, koje hi bilo u stanju, da garantira neki izvjesni prihod onima, koji će u nj ulo-

BROJ 17.

»ŽIDOV.

3