Židov

Novi stadij Jewish Agency pitanja

Donijeli smo već prije izjave g. Levite o amerićkrin predlozima glede .levvish Agency, kako ih je dkiniio varšavski »Niajer Hiajnt«. CijonistjČka nas ■egzek uriva u toj sfviari oba vje'š Mije i kaže, da sn izjlave g. Levite neautorrzovane, i u najvažnijim točkama .neispravne. Brzojav istog sadržaja, potpisan po dru VVeiitzma-mui, izašao je i u »Najer Ha jatu«. Donašamo članak, koji je k gornjem pitanja osvanuo n centralno cijon stičkom glasilu Haolam«. U broja 122. »Najer Ha.inta« izašao je na osnovu podataka g. Levite izvještaj o pregovorma dra. VVeizmanna u Americi i o navodnim prijedlozima američkih necijonista. Kako smo sa službene strane obaviješteni, nijesu navodi g. Levite autorizovanii a u mnogim ta tik ama i nijesu ni Ispravni. Egzekutiva smatra, da joj je dužnost, da Akcijonom komiteju. koji je sazvan za 17. juna, dade o toku pregovora točan izvještaj. Žalosno je stoga, kad odgovorni cijonisti, pa ina vođjeni i najboljim namjerama, bez dozvole egzekutive objelodane saopćenja, ikoja im nijesu dana u svrhu, da ih objelodane. Ne uzev u obzir pojedinosti, n koje se nećemo upuštati,stoji slijedeće: Američani«u pripravni, da suradjnju u Jevvisb Agencv. no ne drže poželjnim. da ponajprije dodje neko prelazilo stanje, za kojeg bi necijonisti u jednom concilu imali samo savjetodavnu funkciju. Oni žele, da preuzmu dio pune odgovornosti u Jewish Agency i kod izgradnje domaje za židovski narod. Prema tome oni predlažu, da se obrazuje concil od 150 članova, koji će polovicom sačinjavati cljoniste, a polovicom necijonisti. Ci-jonističke zastupnike izabrat će cijonistički kongres, a necijonstićke delegira! će pojedine zemlje, već prema broju židovskog pučanstva i -Koren Majesod plaćalaca. Na taj naču došlo bi na Amerićane kojih 40% sveukupnih delegata, a ne kako g. Levite kaže 40 od: 75. Američke delegate izabrat će panamerićka konferencija američkih necijonista. Preduvjet američkog prijedloga, kako se (,o samo po sebi razumije, ie obveza, da će u Jevvish Agency udružene grupe sabrati novac, potreban za obnovu Palestine. Na izjave g. Levite odgovorio je u »Najer Hajntu« g. Oriinbaum člankom pod naslovom »Nov obrat«. U članku pozdravlja prijedlog Američana i izjavljuje, da je ovaj prijedlog b’ :i zahtjevima cijontetičke organizacije od sviju kompromsnili rezolucija kongresa i Akcijonog komiteja. Q. Marshal pokazao je odlučnost kod provedbe velike misli, a ova odlučnost falila je cijonist. egzekutivi. Mislimo, da je g. Oriiubaum u Mstoričkom dijelu svog članka u bludnji. Akoprem opozicija još od 13. kongresa neprekidno okrivljuje egzekutivu, -da u Jewish Agency hoće dovesli samo notable, nije to ipak nikada bila namjera egzekutive. Egzekutiva, a prije svega dr. VVeizmann, nastojali su da za ideju obnove Palestine u prvom redu predobe ličnosti, uplivne u američkom židovstvu, jer ove u neku ruku predstavljaju ključ američkog židovstva. Uvijek se je namjeravalo, da se u danom času sazove konferencija, koja bi imala biti čim više reprezentabilna. -Kraj sadanjih prilika nije bilo na žalost moguće, da se sazove svjetski židovski kongres, kakogod- mi svi to željeli, jer ovaj! kongres ne bi imao onaj stepen reprezentativnosti. koji je garancija za Učestvovanje židovskog naroda u svim njegovim slojevima. Bilo je -stoga potrebno, da se prilagodimo osebujnim potrebama svake zemlje, pa smo i n Americi morali poći tim putem. Prilike u Americi brže su dozrijele, nego su to mnogi od- nas mislili. Dvije su sile, da se poslužimo riječima, Sckolovljevim, pospješile ovaj razvoj i to: Erec Izrael i dr. Hajim VVeizmann, Prva sila. Erec Izrael, djelovala je na mnoge američke posjetioce u Palestini. Karakteristični primjer za to su izjave Feliksa VVarburga, predsjednika Jolnta, koji još do nedavno nje htio da čuje o cijonizmu, a sad ga je Palestina naučila, da vjeruje u ostvarenje narodne domaje. Druga sila bio je dt. VVeizmann, koji je neumornim radom i propagandom, kakove u cijonlzmu još nije bilo. nastojao, da američko židovstvo zainteresuje za našu stvar. Rezultat već vidimo, no nitko ne zna, kako će se cijela stvar azviti i koje će plodove donijeti za Palestinu. Znamo samo jedno: uspije li nam. da sve ove židovske sile koncentriramo kod tada oko obnove naše naredbe domaje, tad će ova biti ostvarena još ;.a naše generacije i to ne samo na papiru, već i u zbilji. -Nesumnjivo je, da bi ovakav razvoj stvari

revolucionarno djelovao na židovstvo dijaspore i da bi uzajamno djelovanje izmeđj'u Palestine i Galuta. što ga već danas zapažamo, stvonflo epohu narodne jakosti i stvaranja. Odlučna sila, koja u tom razvitku djeluje, je cijonistiuka organizacija. Ako promotrimo prijedlog Američana, tad nam mora biti jasno, da će onih 50%, što ih stavlja cijonistička organizacija, biti odlučujući i vodeći faktor u Jewish Agency. Potrebno je stoga, da se cijonistička organizacija konsolidiše, i da prestanu beskorisne unutarnje partajske borbe, na koje se troše ponajbolje naše sile. U tom pogledu držimo GrOnbaumov članak povoljnim i radosnim simptomom. Pokazuje veliko rezumijevanje za realnost i dokazuje, da kraj malo dobre volje u cijonistićkom taboru, bar u glavnim pitanjima naše buduće politike. može doći do punog sporazuma. Samo je jedan preduvjet za to potreban. Mora se uspostaviti povjerenje unutar cijonističkih redova. I gosp. Grimbaum mora đa vjeruje, da nitko ne namjerava • eijonistićku stvar -izdati« motablima, i da rad cionističkih vodja, kako da za suradnju predobe i necijonistićkc krugove, slijedi jedino iz želje, da što prije vidimo realizovanu narodnu domaju, čime bi cijonistič'kn stvar oačali na naboli! način. k o i i je u opće moguć. No ne smijemo misliti, da su time prebrodjene sve poteškoće. Nasuprot, prime li, ili ne prime ii kongres i akcijom komite} prijedloge Američana, svakako će Je'vvish Agency i druge akcije, koje su u vezi s obnovom Palestine, stvoriti još mnoge poteškoće, koje će na nas ciioniste stavljati najteže zahtjeve. Bila bi velika sreća, kad bismo ovim teškoćama suprotstavili jedinstveni front, svijesni, da će cijonistička ideja konačno ipak morati da pobijedi.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

jedan predlog njemačke narodno-socijalisličke frakcije. Njemačka narodno-socijalistička frakcija n Reic'hstagu zaključila je podnijeti prijedlog glede stvaranja posebnih ždovskih prava. Taj zaključak oslanja se na program, ikoji se sastoji od 65 paragrafa iz kojih vadimo ovo: Zidovi stavljaju se pod pravo stranaca. U svim službenim aktima ima se oznaka »Židov« ili kod kršteniii »židovski kršćanin« dodati imenu i naknadno provesti kod svih ureda. Kao Zidovi smatraju se sve osobe., čiji su predji do 11. marta 1822. pripadali kojoj mojsijevačkoi vjerskoj zajednici. ■lnozemni Židovi ne smiju doći u Njemačku. Oni. koji se nalaze u Njemačkoj, moraju je ostaviti u roku od 4 tjedna. Njihov -imetak pripada državnoj blagajni. Ako se njemački Židovi iseljuju, tad im imetak pripada, ako iznaša 100.000 maraka do polovice, kod 500.000 do dvije trećine, preko 1,000.000 do četiri, petine onoj saveznoj državi, gdje su stanovali. Od svih javni ih ureda i zvanja kao i zvanja odvjetnika. upravitelja kazališta i 'kina isključeni su Židovi. Liječničko zvanje mogu vršit' samo kod Zidova. Ne posjeduju aktivno ni pasivno izborno pravo. Ne pripuštaju ih se vojnoj službi, a umjesto toga plaćaju vojni porez. Njemačke škole i sveučilišta ne smiju primati Židove. Novine, kod kojih saradjuju Židovi i koji su u njihovome posjedu moraju na čelu imat jasno vidljivi Magen David. U državnim nadleštvima. plinarama, električnim centralama, vodovodima, željeznicama i parobrodskim društvima ne smiju Židovi biti namješteni Zemljište se u buduće ne smije prodavati Židovima. U trgovačkom registru ima se označiti kod imena vlasnika da su Židovi. U svim dućanima, čiji su vlasnici Židovi, treba da je na tvrtci jasno vidljivi Magen David. Židovi plaćaju dvostruko toliko poreza, koliko Nijemci. Sve odredbe za Židove, vrijede i za one nežidove, koji se priključuju Židovima kao zaštitna tmpa. Prijenos sjedišta c ii (mističke egsekutive. Zadnji govor L i p s k i i e v na sjednici američke cijonist. egzekutive i njegov prijedlog, da se sjedište egzekutive prenese u Jerusolim. naišli su na veliki interes u Palestini. Oliickssohn. redaktor »Haareca«, radosno je pozdravio ovaj prijedlog, no ipak pozivlje na oprez radi pretjerivanja s druge strane. Palestina bi mogla osvježiti život cijonističke organizacije, ao ne bi mogla njime upravljati. Radovi oko nacionalne propagande i organizacije ne mogu se voditi iz Palestine. Centar u galutu mora da ostane još zbog zastupstva cijonizma kod engleske vlade i

ostalih naroda svijeta. Nikako ne možemo da napustimo svoj dualizam. FeHks VVarburK izrazuje svoie priznanje Keren Hajesodu. 100.000 dolara za jerusolimsku unlverzu. Predsjednik Jointa, Feliks VVarbarg, objelodanio je Shatement, u kojem se pohvalno izrazuje 0 Keren Hajesodu i radu cionista u Palestini. Medju ostalim kaže: »Oni, koji za K. H. doprinašaju, mogu biti uvjereni, da im se doprinosi upotrebljavaju u svrhe, u koje su namjenjeni. K. HL kultivirao je velika zemljišta, izgradio mnogo zemlje, pomogao i unapredio koloniste i poduzeća. Bez K. M. mnogo se toga ne bi moglo učiniti. Napor i rad u Palestini nije samo namijenjen gradnji cesta i gospodarstvu. Želimo b, da u Palestini stvorimo novo židovsko društvo, tad mu za bazu moramo dati specifično židovsku kulturu. Ja i gđja NVartourg zaključili smo, da hebrejskoj univerzi u Jerusolimu stavimo na raspolaganje 100.000 dolara. Židovski sindikati Amerike sabrali su dosada 60.000 dolara za Palestinu. Kako vođa Sindikalne kampanje, Max Pine, javlja, sabrao je sindikat udruženih židovskih radnika Amerike u svojoj palestinskoj kampanji 60.000 dolara. Od tog je uplaćeno 27.000 u gotovom, a 17.000 u pledgesi•ma. Zaključeno je, da se žid. radnicima Palestine •krajem maja doznači prvih 25.000 dolara, Krajam svakog mjeseca doznačivat če se daljnji iznosi u istoj visini. Osnivanje tvornice cigareta u Americi za preradbu palestinskog duhana. Veleindustrijalac Samuei Lubliner iz Berlina, koji je kako je poznato pokupovao čitavu ovogodišnju žetvu galilejskog duhana, dovršio je nedavno sve priprave oko osnivanja fabrike cigareta na preradbu palestinskog duhana. Ovih dana otposlat će se svi za tu svrhu potrebni Strojevi u pratnji tehničkog personala u Newyork. Gosp. Ab. Oolberg, poznati amerikanski ciionistički voda. koji se upravo vratio iz Palestine 1 koji je tamo proučio duhansko poduzeće, odredjen je povjerenikom, te je dobio punomoć za izvršenje ove po Palestini toliko važne akcije. Ujedno je g. Lubliner s g. Oolhergom. zastupnikom »Cion Commonwealrh-a«, koja baš sada namjerava u blizini. Tel-Aviva stvoriti novu naseobinu, sklopio je sporazum, po kojem se obvezuje duhanske produkte ove naseobine preuzimati, pod 'istim uvjetima, kako je to učinio kod kolonista rz Galileje. Engleski i talijanski kraljevski par posjetili su palestinski paviljon na britskoj državnoj izložbu Engleski kraljevski par posjetio je u pratnji talijanskog kraljevskog para, princa Umberta te princese Mafalde britsku državnu izložbu te su tom prilikom pogledali i palestinski paviljon Kraljevskim parovima predstavljeni su vojvoda Oevonshire, Sir Alfred Mond. upravitelj, paviljona Major R. R. Little, \V. S. Cohen, A. Sefi. Digby Soloman Josip Cowen. Dr. Weizmann nije mogao da prisustvuje. jer je još umoran ođ svog američkog putovanja. Nakon što su se upisali u knjigu posjetilaca, prošetala su se Veličanstva paviljonom te su pokazali osobiti interes za izložbu palestinske vlade i cljonističke organizacije. Divili su se uzorcima palestinske umjetnosti i umjetnog obrta. Kraljica primila je kao poklon sa strane židovske ženske lige za kulturni rad u Palestini dva rupčića ođ čipaka. Razgledala je i izložbu zadruge sadilaca narandža u Jafi te je pohvalila ukusne plodove. Kraljevsko društvo 'pogledalo je onda paviljon društva » ! Pro Jerusolim«, koje ie ondje izložilo model jerusolimskog hrama, te je saslušalo tumačenje upravitelja izložbe. Kraljevima predana je fotografija ovog modela, a kraljici Mary jedan buket. Talijanski se kralj vrlo zanimao za jemenitske zanatlije, koje mu je prikazao major Little. Kraljevsko je društvo uzelo lunch u britskoia državnom paviljonu. Dessert stavilo je na raspolaganje društvo »Pardess«, a sastojao se od jafajskih narandža, koje ie pružao jedan maleSni palestinski paž u srebrenoj košari. * Palestinski je paviljon temeljito reorganiziran, a i u općoj grupaciji mnogo toga je poboljšano i poljepšano. Osobito se ističe izložba Palestine Jewish Colonisation Assoclation, koje prikazuje gospodarske predmete izložbe »Parđesa«, Palestine VVme Co, Jerusolimske tiskare i t. d. Keren Hajesod u Capetownu. Unutar 13 dasaka sabrano 6300 funti. D. Aleksander Goldstein prispio je u Capetovn, gdje su ga dočekali entuzijazmom. Pozdravio ga gradonačelnik Capetow-

4

»Ž I Đ o v«

BRO) 2j.