Židov

I ako nije bio ni jedne činjenice, na koje su mogli ukazati, da je anti-eškenazka. ipak su umjeli da uvjere sve EŠkenaze Sarajeva i naše siumišiljenike izvan Sarajeva, da smo mi anti-eškenazi. Držim da biste smatrali uas velikim neznalicama i naivnim ljudima, kad biste nam imputirali, da hoćemo mi, jedna mala grupa, ne samo u Sarajevu nego i u jevrejstvu. da radimo protiv eškenaskog dijela jevrejstva, koji je najznatniji. najvrijedniji i najproduktivniji. Iz tih ličnih lokalnih razmirica sarajevskih, stvorilo se u posljednje vrijeme neraspoloženje protiv Eškenaza prema tumačenju ove grupe naših protivnika. i mi nijesmp bili u stanju (ja jjh razuvietrimo. U opšte je teške razuvjeriti, kad čaršija stane da govori Može se kazati o nekoj ženi, da je iznevjerila muža, i ako je ona nevina, ali ako o tome svi pričaju, nikada se ona ne će moći više oprati. Tako i s nama. Jednako su pisali, govorili. Imate »Židovsku Svijest« čjtali ste je, pa rasudite sami, da Ili smo mi protiv Eškenaza. Qdje su činjenice? (Dr, B.enau i Grof: Danas ćemo ih iznijeto!). Nemajući opet pravog razumijevanja za cio taj na'š pokret, iznrsfllli su nešto drugo, da nas tobože crne pred Jevrcjima da smo izmećari radikala, da mi sve to ćinimo po naredbi radikalske stranke. (Glasovi sa strape centpima: Ostavite molim Vas!) Ja be znam u koliko bi, na poslijetku mG svi ne pripadamo toj stranci, nego različitim strankama, to bila velika sramota... (Uzbudjeni povici). Predsjednik: Političko raspoloženje je Stvar svakoga pojedinca isa cijonizmom nema posla. Molim da ovakve stvari ne uplićete u svoj govor. (Aplaus na desnici i cčntmmu). Dr. Vita Kajon: Ako nema to posla sa cijdnhžmom, lima posla sa načinom kampanje protiv nas. (Tako je! Aplaus i povici na lijevici; Uzvici s desna; To je laž!) Ja u ovoj državi nisam nikada bacio kngljicu! (Glasovi: To ne spada ovamol To nije politička kortešacija! Ne možemo trpjeti da se to govori!). Predsjednik: Ja sam jedanput prekinuo gospodina govornika, jer će to inače imati posljedica, koje nitko od nas ne želi. (Aplaus). Ja jedanput za uvjek molim g. dra. Kajona, da politiku eliminira i z svoga govora. (Odobravanje 4 aplaus). U ostalom nama je tok ovoga spora i dogadjaja u Sarajevu posve poznat. Nije stoga nužno da se sve ove potankosti iznose, a pogotovo ne takve, koje imaju nekakav moram sam da kažem, čudan miris! (Odobravanje i aplaus). Vi pripadajte stranci kojoj hoćete, jedan ovoj a drugi onoj. ali to sa današnjim zastjedanjem nema ništa zajedničkog. (Uzvici sa centra: Mi želimo mir i rad!). Dr. Vita Kajon; ... Naš je rad u Sarajevu požnjeo lijepe plodove. Zainteresirali smo Sefarde, koji nijesu nikada prije imali doticaja sa cionističkom organizacijom. Osjetili su da ovaj cijonizam, Koji im propovijedaju njihovi ljudi, da im je mnogo bliži d -razumljiviji i oni su radili. Ja o lome sporu ne ću dalje da govorim, nego .o držanju Radnoga Odbora u Zagrebu. Radni Odbor, koji ima da bdije nad cionističkim stvarima u cijeloj Jugoslaviji, trebao je da ostane neutralan d onda u najmanju ruku da se informira i kod jedne i kod druge grupe što im je cilj i zašto se ne slažu. Radni Odbor to nije učinio, niti je poslao koga u Sarajevo, da na licu mjesta isp'ta u čemu je spor. niti se pismeno obrati na svoga potpredsjednika dra. Morica Levija, nadrabina. da on pokaže u čemu leži spor. Ali u mjesto toga, stvoren je u radnom odboru jedan nezvaničan zaključak, da se zvaniono ne nrješaju u ovaj spor u Sarajevu, i predsjednik radnog odbora g. dr, Aleksanđer Licht, je napisao jedan uvodnik u -Židovu«, a mi svi znamo, tko je Aleksanđer Udu. da je on uvijek zvaničan kad piše. (Usklici s desna; Živio!) Poznajemo ga kao vodju radnog odbora, kao vo4>u cijpnizma u Jugoslaviji, ako hoćete, i on neinformisan, bolje reći pristrano informisan, izlazi uvodnikom u zvanićnom listu Saveza Cijonista Jugoslavije, koji d mi takodjer izdržavamo našim prtpzma, i u kojima nama soli pamet i kaže, da nismo na pravome putu. Ne samo to. Radni Odbor je predvjiđjao, da će doći do nečega u Sarajevu. Od god. 1919. zpajo se, da je nešto trulo u Sarajevu, i da mora dp£i do konflikta, i radi toga je trebao biti oprezan. U mjesto toga. šta vidimo? Gospodin <lr. Licht, predsjednik radnoga odbora, šalje po člana -Židovskog Nacionalnog Društva u Sarajeva, gospodinu Herraanu. poruku, neka ni u £Btfie Ji«S)u ne puste iz ruku »Židovsko Nacijonainj OnStv-o«, jer đi šu bSj i to izjavljuje zvarcčr.o, {KUMIS Ži'lŠlčno zadovoCti ša riiŠlftbm raJa u ŠJfžčVu. RiSifuriiije

se, da su ovakve poruke u stanju da izazovu našu averziju, ne samo protiv »Židovskoj: Nacionalnog Društva* nego i protiv gadnoga Odbora. Mi imamo o tome dpkumenat, i to je protokol »Židovskog Nacionalnog Društva« i taj je protokol sastavljen prije, nego je objavljen uvodnik u »Židovu« 0 separatizmu, dakle zvanična je poruka prethodila nezvaničnom članku. Daije kad su na koncu konca bili prisiljeni protivnici da napuste »Židovsko Nacionalno Društvo« i da predaju ključeve, onda Radni Odbor ne ispitavši razloge spora, ne informiran potpuno i nemisleći o posljedicama, koje če njegovo stajalište donijeti, zauzima zvanično stajalište, koje objelodanjuje u »Židovskoj § vijest i« (čita dotični pasus »Židovike Svijesti«). Potpuno je ožigosao sve nas i nddelikatno izjavio, da naš rad nije čist, da mi nir smo požrtvovni i cio taj rad pije tqj:ko židovski narodni, koliko je bio rad u Židov. Nacijom Društvu. Neznani je li radni odbor mrsilo na pojedine ljude Ui.jmao u vidu sav narod u Sarajevu; a to je BP% sarajevskog jevrejstva... (Glasovi s desnice: Nije istina!) koje je na taj način obilježio. Ne samo to. Mi vidimo da Radni Odbor i. ! danas ne tftštupa potpuno, ide na ruku jednoj grupi, koja je Izgubila teret; u Sarajevu toliko da nije sittjela postaviti... (Povici: Nije rsthiij.) ni svoje kandidate. Oni su nekada dominirali u Cionističkom pokretu u Sarajevu, danas kandidiraju u guskom Mostu i Tuzl'i, i onda ih Radni Odbor kandidira u Zagrebu. Ritam Radni Odbor, njisli li na taj način da če voditi pokret, da nam oktroira neke 'oJje iz Zagreba? Ako tp misle, onda nisu odista sposobni zp vodje Saveza pijon'ista Jugoslavije, nego su se samo pokazali partizanima, i radi toga mi Radnom Odboru uskraćujemo apšolutorij. Ja ne bih želio da se dalje govori o sporu u Sarajevu. Ne zato, što se mi moguće ičega bojimo, niti zato, što nismo potpuno spremni da odgovorimo apsolutno na sve atake, koje će doći, nego jednostavno s razloga, što mislimo da ovo nije forum. (Glasovi: A zašto ste iznijeli?) Radi apsotutorlja. Ali ovo nije forum da se ovaj spor ovdje riješi, jer nema ta konferencija te moći, da to riješi.Vi možete ako vas zanima na opšte uveseljenje tretirati sva ta pitanja, izjavljivati šta koji pojedini misli, ali te moči konferencija nema. da ovo pitanje riješi. Mi smo počeli jednim novim pravcem Cionističkim i nacionalnom radu u Sarajevu, i to je jedini način, koji odgovara nama na Balkanu, j mi ćemo prosjediti ,fim načinom, bez obzira kako pojedina gospoda misle. Mi znamo da smo u potpunom skladu sa našom braćom u Južnoj Srbiji i daljnjem Orijentu i vodjama Cionističkog pokreta. (Glasovi; Kqji negnaju šta vi radne!) Ako mislite da treba jedan viši forum za riješavanje ili tretiranje ovoga spora, onda ja predlažem da onaj član u egzekutivi, koji je predstavljao Jugoslaviju, iznese jedan puta ovo p'tanje Sefarada pred sam« egzekutivu i neka sg čuje i tamo mišljenje i jednog VVeitzemanna. Sokolova, Žabotrnškog i Šolove&ika i svih drugih, koji imaju razumijevanja za taj pokret. Ali jeijlno vas molim gospodo: Nemojte misliti, da mi u Sarajevu i molim vas da ne vjerujete tome da žejimo raditi protiv Eškenaza, ne samo zato što i bismo inoglti kad bismo i htjeli, nego što to ne bi bilo pametno. Mi smo toliko hacijdnainog poticaja dobili od Eškenaza. mi toliko zahvaljujemo radu, eškenaskoj nauci, da bi bili i nezahvalni, da Otupimo protiv Eškenaza. (Živo odobravanje na lije vici. Glasovi s desna; Pa ipak to činite!) Dakako da neka gospoda, koja ni po čemu nisu pozvani, da u Sarajevu, jednom sefardskom ambijentu, vode glavnu riječ, i koja se nalaze u Sarajevu tek nekoliko godina, da ta gospoda... (Glas: A odakle ste vi došli?) identificiraju sebe sa cijelim eškenastvom i da kažu: tko je protiv meni, taj je protiv Eškenaza, tko je protiv naš trojice, taj je protiv efkenastva! (Or. Benau: Nije istina!) U Sarajevu su bile nenormalne prilike. Cijonizam sn vodili Dr. Benau, Grof i Mihajlo Levi, koji je najveći anti sefard ista ... (Mihajlo Levi: Ja sam bolji šefardista riego vi! Ja se stidim poredbe!), ali nenormalno za javni ,rad, da cijela sefardska inteligencija sarajevska bude ižluoena iz toga rada, da ona sidji po strani. Koji su sefardi bili zvanšSni 'prčdstavrtici Cionističke stvar: a Sarajevu? Oni koje šu dva gospođa našla za najbolje i najirrteligŠKfžiifc predstavnik,;. (Glas sa desnice: Dr. Moric Letvi!) Or. rije bio nikada vas predstavnik! (Gas: Otf je i lial i&edstavSlß!) Krafte g£ upitati, on če vini Raža ti.

Mi hoćemo zajednički da radimo i moramo, jj, saniranje Bpilk? ne znači nikakva averzija protiv braće. Htjeti aktivirat; seiarde i raditi na tonuda sefardi sami preuzmu kap takvi jedan dio odgpvorppsti za cijeli rad, ne znači za nas separatizam. Mi ne znatno, kuda vodi taj separatizam? j* razumijem separatizam jednog stranog elementa « državi, koji centrifugalno teži izvan okvira dj£aye, ali ne razumijem taj separatizam, kad sejigrdi hoće da se a,ktiy,lraiu u interesu jevrejske (jmjjjčnosti, n\i na svoj način, to sine i njemački i američki Jevreji. Mi govorimo o amerikanskom cijoftizmu i ne nalazimo u tome ništ? ?ja. Neka se satno amerikansk cijoniste interesiraju za pijonizam i rade za n*ega kako to gjjg'ovara njjhovpj kulturi i mentalitetu. y istom ne može se govoriti o nekom separatizmu, kad sefardi hoće da sami iz sebe izrade svoj cijpnizam. Ali kod nas je običaj. Čim se S samostalan pokret, da ga se obilježi sepaom. 'TJkiit. tt | . ; . ( . . ... I■ Ima još jedna s(vaf. Cijela sefardska intciigeafjja, koja je danas na kormilu u Sarajevu, bitno se razlikuje i po svojoj kulturi od dosadašnjih metoda toga rada u Sarajevu. Mi gospodo duboko smo uvjereni, da je onaj način cijonizma, kako se prop>vjeđao u Sarajevu, vrlo šovemski, vrlp militantan, vrlo ekskluzivan tpko, da kao kulturni ljudi moramo odbijali od sebe ovakvo sprovadjanje, ovako eJsti uzvišene ideje. Zato smo mi za jedan prosvjećeni ojonijtctm, i y |oin pojedu radimo. Želim ispred svoje grupe, ispred predstavnika sarajevskog cijonizrpa da izjavim, da nama nije nikako mdjtuče podijeliti apsolutorij Radnom Odboru, koji je unaprijed več zauzeo stav protiv nas i koji se pristrano i jednostrano u cijeloj ovoj našoj aferi držao, jer duboko vjerujemo, đa stvari n Sarajevu ne bi zauzele one forme, da se taj spor ne bi žada ta grupa nije bila uvjerena, đa je moralno podupire Radni Odbor i Dr. Lidit. (Burno odobravanje na ljevici i na lijevoj strani galerija, a tako isto odobravanje na desnici u čast dru. Lichtu. Burni uzvici: Živio Licht!) Dr. Braca Po9jokan: Nijn moja namjera, da u vijećanje naše cijonističke konferencije unesem žućliivti nofn. Htio bih da tok diskusije naše konferencije bude takav, da dodjemo do izvjesnih, pozitivnih reaUnih rezultata. Ali pored svega toga ova konferencija stoji pod nekim čudnovatim refleksima onih dogadjaja, ikoji su se zbili zadnjih mjeseci u Sarajevu. Sarajavski spor ću tangirati u toliko, u koliko imađe idejne sadržine, a nipošto u koliko tangira kojekakove sekundarne fenomene, koji su se uvukli u cio ovaj spor. Mi smo pokretanjem našeg glasila »Jevrejskog Života« dali vidnoga dokaza, Sta ona grupa u Sarajevu, koju gospoda iz protivničkog logora smatraju protivnom svakoj ideji jevrejstva i cijonizma. misli, kako shvata to jevrejstvo i cijonizam. U Sarajevu je žitelistvo malo impulzivno. Usljedtoga se dešava, da ono što osjeća, da u živim riječima opiše pred javnosti i da prikaže na sakupljenim zborovima. Ja bih umolio gospodu sumišljeitike iz drugih provincija naše Kraljevine, da u tome ne ■vide mogućnost, da se tu radi o nekim ličnim sporovima. nego da je tu izražena i oličena jedna pozadina idejne naravi, i da naša struja ima toliko soliđiteta, da se može oduprijeti i uspješno da se izdvoji protiv svih napadaja nekavaljerskog načina, koji su pređuzeti sa protivničkog logora u Sarajevu. (Ironičan gias s desna: Naročito što smo policiju zvali, je li? Pazite Sta govorite!). Po prviput dolazi na jednu konferenciju veliki broj sarajevskih delegata, koji imaju jedan izražen program, i taj će program oni imati prilike da izvode i ilustriraju u raznim komisijama, koji će zasijedati sutra. Samu idejnu sadržinu našega pokreta iznijeli smo u stupcima »Jevrejskoga Života«, i svaki onaj koji je čitao »Jevrejski Život«, mogao je vidjeti da naš cijonizam, i ako nije tako eksklusivistački. on ipak ne oskudjeva na onoj bujnosti, jačini, iskrenosti, kao i cijonizam gospode oko »Židovske, Svijesti«. Mi ako širokogrudnije shvatamo jevrejstvo, ako širpkognidnije. shvatamo cijonizam. zato, nismo veleizdajnici jevrejski, nismo jevrejske antisemite, kao što to oni u »Židovskoj Svijesti« vjjJe, (CHas s desnice; Jeste, jer nas denuncirate!). Ako mi u Sarajevu tnittjo našeg cijonističkog rada djgLujenjo u ostalim udruženjima i ustanovama sa socijalnom svrhom i_ ustanovama sa kulturnim i eljpnoijgkjm cAjevima. tojoš_ne znači da tqr pa tai ideji i cjjoitiMjčkoji ajieti>i u Bpsn; i korjenje, toanu; nego mi c-onzam, kor ,e postao metalizičk u astStim Krajevima, fiksiramo u razne forme, pro-

4

»2 I D O V.

BROJ 26