Židov

Ševuot-apeli u mnogim su gradovima donijeli sjajne rezultate. U Rockaweiju sabrano je 8000 dolara, u VVashington Meightu 6000 itd. Reađung u Pennsilvaniji upravo je dovršio svoj drive, koji se je pokazao uspješnijim od sviju, koji su do sada u tom gradu izvršeni. Sabrano je 12.000 dolara. Keren Hajesod u Zapadnoj Galiciji. Kako u Zapadnoj Galiciji K. H. rad nije baš osobito napredovao, poslao je direktorij onamo dva propagandista i to mizrahistu Graffa i člana Hitahdicta Finkelsteina. Uspjelo im je, da u Rzeszovu, Tarnovu. Jaro«lavu i Novom Sandccu stvore povoljno raspoloženje za K. H. Svagdje su stvoreni odbori i grupe, koje su polazile od kuće do kuće, da übiru prinose za K. H. Konačni uspjeh premašuje sva očekivanja. Predano je više deklaracija, većinom u obliku kratkoročnih mjenica. Gg. Graff i Finkelstein borave sada u Krakovu, gdje se uz vodstvo senatora rabina Kovalskog, koji je delegat varšavskog K. H, direktorija, provadja veliki palestinski tjedan. ' Kcren Hajesod u Poljskoj. Gosp. Leib Jalfe, koji jc kao delegat glavnog uredai K. H. u Londonu« vodio K H. kampanju u Poljskoj, povratio ie je u Palestinu, da se neko vrijeme odmori od napornog rada. Kasnije će se {ratit u Poljska, da nastavi rad. O kampanji, Sto ju je gosp. Leib Jaffe u Poljskoj proveo, možemo slijedeće da Izvijestimo: Kampanja je od decembra 1923. uspješno protekla. Kampanja u Varšavi odgodjena je na kraj godine, pa se glavni rad L. Jaffea prenio u većim provincijalnim gradovima. Wilnu je g. Jalfe posjetio tri puta, mnoge druge gradove dva puta. Održane su mnogobrojne distriktne konferencije, koje su imale zadaću, da ožive K. H. rad u poljskim provincijalnim gradovima. Žid. opća štampa mnogo je potpomgaala K, H. .propagandu, a i židovska je javnost pokazala veliki interes za rad K. H. u Palestini. Sve skupštine, što ih g. Jaffe održao, bile su prepune, tako da su se mnoge skupštine morale da održe pod vedrim nebom. Općeno se može reći, da su Židovi Poljske predobiveni, i da su svijesni svoje dužnosti, da suradjuju kod obnove Palestine. Palestinski rad poprimio je izrazit nacionalni karakter, jer ujedinjuje najrazličitije elemente židovstva, pače i one, koji su se dosada spram palestinskog rada pokazali indiferentnima. Tako su se primjerice u Vilni udružili židovski medicinari za K. H., a u Bialo. stoku organizovalo se 150 ljudi u istu svrhu. Ističemo i organizaciju mnogobrojnih ženskih odbora, te omladinski rad za K. H. Osobito se u tome isticao Hašomer Hacair. U industrijalnim gradovima udružili su se industrijalni radnici i zanatlije, da potpomažu K, H. rad. Rad se zbog gospodarske depresije u zemlji teško provadjao. Treba stoga visoko cijeniti praktičke uspjehe, koji su uz sve poteškoće postignuti. Imade 600 supskripcija u vrijednosti od 128.000 dolara, od toga je 5000 dolara uplaćeno u gotovom, a 30.000 dolara u mjenicama. Keren Hajesod u Palestini. K. H. centrala za Palestinu, koja je priključena uz Vaad Leumi, provela je likvidaciju Keren Hageula. Darovani nakiti prodani su za 600 funti, K. H. centrala upravo nastoji, da übere još neuplaćene prinose i da za tim donese zaključni računski izvještaj o Keren Hageula. K. H. centrala izradila je točan program za provedenje opširne K. H. propagande u Palestini. U centralu su još kooptirani gg. dr. Feliks Rosenbliith, bivši predsjednik cijonističke organizacije Njemačke i dr. Heifmann.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Gospod ja Sokolov je preminula. U subotu 28. hma preminula je u Londonu u dobi od 64 godina gdja Sokolov, supruga predsjednika cionističke egzekutive nakon duge i teške bolesti. Gdja Sokolov rodjena je 1860. u Makovu, a u 16. godni se ie udala za Nauma Sokolova te je odonda uzela živog učešća u zvaničnom i literarnom radu svoga muža. Poznato je, da je u vrijeme, kad je njen suprug redigirao »Hacefiru«, ona vodila cijelu administraciju lista. Svi, koji su imali sreću, da borave u njenom domu u Varšavi, te kasnije u Berlinu i Londonu ne mogu dosta da na-

hvale njeno gostoprimstvo, taktičnost i inteligenciju. Pogreb gdje Sokolov bio je 1. jula, a nadgrobno slovo održao je dr. Weizmann. Blatlk o haluclm. Prije svoga odlaska u Evropu izjavio je Bi a l ik zastupniku Koren Hajesođa ovo: »Židovski narod mora sve svoje sile naprezati, da postigne, e bi što dulje trajalo vrijeme pijonirstva u Palestini, koje sad proživljavamo. Ne vidim nikakove druge mogućnosti da Palestinu učinimo židovskom, no imigracijom novih haluclm i njihova rada. Njihov rad nije samo najuspješniji prinos izgradnji zemlje, već je podjeđno najveći moralni impuls za potpunu promjenu židovskoga života, prema unutra i prema vani. Ne znam, kako će se dugo moći uzrdržavati ova požrtvovnost, i da li je uopće moguće, da se pijonirstvo od danas smatra kao trajna forma rada, koja će vrijediti i za naredna pokoljenja, ali i kao prolazno stanje, ovo je pijonirstvo od goleme važnosti. Naš narod mora svu svoju pažnju koncentrirati na to. da produlji taj herojski vijek, da ojača snagu naše mladeži, da bi u njezinoj teškoj borbi mogla izdržati teške uvjete zemlje. Kad bi razočaranje i tuga obladala našim haluclm; bio zapečaćen udes našeg obnovnog pokreta. Danas su haluclm živi duh u kotačima obnove, električna pogonska snaga cjelokupnog cijonističkog pokreta. Jedva će igdje na svijetu djelovati takova omladinska zajednica, prožeta duhom tako visokog idealizma i pripravna, da sebe samu đoprinaša kao žrtva na žrtveniku svoga ideala, ne kao junaci časa, već s beskrajnom privrženosti, iz dana u dan. Da je cijonizam samo za to nastao, da svijetu pokaže, da u židovskome narodu živi ovakova snaga, snaga, koja se očituje u ovakovoj snažnoj pojavi, učinio bi doista mnogo!«. Sir Herbert Saimtel hoće, da pri kraju periode svog službovanja napusti Palestinu. H'gh Comissioner Palestine Sir H. Samuel pošao je 20. juna u London, da u Evropi proboravi svoj dopust. Prije svog odlaska primio je delegaciju Vaad Leumija (Židovskog Narodnog Vijeća), kojoj je izjavio, da će se u septembru povratiti u Palestinu, i da će se ondje zadržati još godinu dana, da dovrši svoje petgođišnie službovanje. Veliki darovi kod Tore u počast lislškina. Nakon uspješnog puta ti Besarabijii stigao je Usiškin u Jassy. Predobivene su nove sile i veliki darovi za Keren Kajemet, tako da je prestiž fonda znatno porasao. U židovskoj javnosti prodrla je spoznaja, da se kupnja zemljišta ne može obaviti sitnim darovima. već da su i u tu svrhu potrebni veći darovi. Na šavuotu pribivao je Usišikin službi božjoj i svi su kod Tore darovali sve darove za Keren Kajemet. Ovi darovi iznašaju 400 funti te je polovica upotrebljena za upis g. Usiškma u Zlatnu Knjigu Keren Kajemeta. Koren Kajem et je isključivo fond za nabavak zemlje. U smislu tendencija prošlih godina, da se djelatnost K. K. L. isključivo koncentrira na nabavak zemlje, zaključio je direktorij K. K. L., da proda sve uredbe, koje ne predstavljaju vlasništvo zemlje. (Poznato je, da je K. K. L. kao jedini kolomzacioni instrument Cijonističke Organizacije prije rata, kupovao kraj zemlje još i farmarske zgrade i kuće, gospodarski inventar itđ. Pokretni imutak K. K. L. iznaša više desetaka tisuća funti). Na osnovu ovog zaključka, prepustit će se kolonistima ovaj posjed fonda uz obročnu otplatu, kako 5e procijeni naročita komisija. 1 palestinska cionistička egzekutiva priključila se ovom postupku K. K- L. Kao prvi pokušaj predane su kolonistima plantaže voća kod Gan Smuela. Dio cijonlsta, koji su u Rusiji osudjeni, otputovao je već u Palestinu. Već smo javili, da je ruska vlada dozvolila cijonistima, koje je prognala u Sibir, da se odsele u Palest : nu. Prema najnovijim vijestima jedan dio ovih prognanika prispio je već u Carigrad. Turska vlada zabranila im je usprkos tranzitne veze, da se Iskrcaju, pa su se s ruskog broda smjesta morali prekrcati na ladju za Palestinu. Grupu sačinjava 56 osoba, od tih je 41 prognanih cijonista. a ostali članovi obitelji. Engleska kraljica primila je na dar sanduk jafajskih naratiđža, hladjenih na ledu. Errglesa kraljica primila je kao dar udruge palestinskih sađilaca narandža -Pardes« jedan sanduk jafajskih narandža, hladjenih na ledu. Zastupnik društva »Perdes«. dao je zastupnicima štampe o tom dbgadiaju sljedeće obaviještenje:

»Ove nara miže dokazuju uspjeh eksperimenta, da se narandže konzervišu na ledu. Za transport., se narandže često i po više nedjelja čuvaju na ledu, no narandže, što smo ih poslali kraljici Marv konzervirane su još od aprila, pa su još i danas tako svježe, kao da su ovaj čas übrane. Nadamo se, da će nam daljni eksperimenti omogućiti, da za vrijeme ljeta Englesku opskrbljujemo naranđžama. Kod Herzlia-kampanje prodano je do sada zemljišta za 400.000 dolara. Prema izvještaju predsjednika American Zion Comision-wealte unišlo je do sada od prodaje zemljišta 400.000 dolara. Ova, iznos predstavlja 700 kupaca iz 24 država. U izvještaju se još kaže. da je ova svota osigurala osnutak druge kolonije i vrtnog grada American Zion Comisionwealte u Palestini. (Prva je kolonija Balfouria, koja je nabrzo postala središtem intenzivnog kolonizacionog programa palestinskog rđovstva. Palestinski zajam pred engleskom gornjom kućom. Na posljednjoj sjednici gornje kuće stavio le lord Raglan upit, da li je palestinska vlada zatražila zajam i koje garancije je u molbi navela. Podsekretar za kolonije lord Arnold izvjestioi« da je Migh Comimissioner zamolio osiguranje zajma od 3 milijuna funti, ali nije bez riješenja u parlamentu stvoren definitivni zaključak. Predujmovi ovog zajma već su do 31. decembr 1923. djelomice utrošeni. Prema lozanskom ugovoru dužna je Palestina da preuzme jedan dio turskoga duga i to počam od 1. marta 1920. Taj dug ima da se isplati u roku od 20 godina. Turski Židovi i Palestina. Nepovoljni gospodarski položaj u Turskoj u zajednici sa nestalnošću političkog položaja, potiče u židovskom pučanstvu želju za iseljivanjem u Palesrinu. Kako izjavljuje vodja cijoniskog biroa u Carigradu javljaju se na stotine trgovaca i zanatlije te mole za informacije o gospodarskim mogućnostima u Palestini. Mnogo ih je iz provincije, ali većina su to carigradski stanovnici. Cijelo židovsko pučanstvo Silivrije i Tčoriu-a (nekoliko desetaka obitelji) zamoliše kod palestinskog ureda dozvole useljenja. Ovaj pokret nema se pripisati samo jakim čijonističkm impulsima, koji djeluju medjtt sefardskih Židovima ovih krajeva, nego 1 političkom pritisku sa strane vlasti, kojeg ovi teško osjećaju. Primjerice, da se u petak (muhamedanski praznik) im adu radnje zatvarati. Protužidovski izgredi u Rumunjskoj. Ovo što se posljednjih dana dogodilo u Rumunjskoj sjeća nas žalosnih dana iz stare carističke Rusije i Ukrajme Parola za protužidovske progone potekla je iz centrale antisemitskog pokreta, iz Jassy-a, kojom upravlja profesor Cuza. »Crne stotine« rekrutlraju se iz akademskih krugova, ali im se pridružuju razni sumljivi elementi. Iz Cluja šrili su se nemiri u Oredea Mare, iz Bukarešta u Jassy, a iz Jassy-a u Cernovicn. »Crne stotine« u svome divljaštvii nije prezala ni pred tim, da su se kamenjima nabacali na mrtvački kondukt. Stari nadrabin Sedmogradske. Glasner, atakiran je na ulici i zlostavljen. Na imiversitetima u Jassy-u. Bukareštu i Cluju doši« je do izgreda protiv židovskih djaka. Na željezničkoj stanici u Nesauđu napali su izgrednici židovske putnike, te su ih zlostavljali. Mnogi su u teško ozljedjćnom stanju preveženi u bolnicu. I u Cerm>vicama došlo je do teških izgreda. Svi ovi izgred mogu da se izvrše samo stoga, što vlada pasivno gleda i trpi da se ovi pogromi ponavljaju. Vladini organi nastoje da prikažu stvar u blažem svijetlu 1 ističu, da je vlada poduzela najenergičnije mjere, da se ovi izgredi ne ponove. Pored svga toga mi sumnjamo u ispravnost ovih navoda, koji imadu d» služe za umirenje evropske javnosti.

4

»2 I D O V<

&ROj 50

ZldDDi Jogoslanlje! Darujte obilne priloge za omotah Jngoslaoeo* she hafnChe farme a Erec Izraelu i