Židov

šili ortodoksa ne nalaze ni najmanje razumijevanja, ni najmanje potpore, ako se radi o neortodoksnim, a po gotovo ne 0 cijonističkim stvarima. Možda se to imade pripisati tome, da su naše ortodoksne općine relativno mlade i da se naši ortodoksi ne osjećaju ovdje još dosta autohtonima i ukorjenjenima. Oni kao da su se obradili kineskim zidom od ostale svoje židovske braće. Moglo bi se preći preko toga, kad bi barem bilo garancija, da će se ortodoksija unutar svojih zidina održati na istom nivean-u, ako se već ne može da razvija i napredujte. Ali naša ortodoksija propada unutar duševnog geta, koji je sama sebi sagradila. To tako dalje ne ide, to treba da se promijeni. Naši ortodoksi treba da otvore širom prozore svojih domova i da puste unutra novog, svježeg zraka, da dopuste i potraže doticaj sa svojom židovskom neortodoksnom okolinom, da izmedju tih dviju sredina dodje do jtednog zbli'ženja i boljeg razumijevanja, u kojemu će jedni na druge utjecati u dobrome smislu u korist našega židovstva.

Lav Stern.

Sir Deedes obrazlaže svoj cijonizam

»Jevvish Guardian« objelodanio je u svojem broju od jula intervviev svojeg saradnika sa Sir Wyndham Deedesom, bivšim zamjenikom High Comissionera u Jerusolimu. Deedes je gorljivi pristaša cijonističkog pokreta i pravi za nj propagandu riječju i djelom. Razgovor s Deedesom je od velikog interesa, pa ga stoga donašamo, a kraj toga moramo još da napomenemo da je »Jewish Guardian« necijonistički organ i da je svojim pitanjima Deedesa htio zatjerati u škripac. Pitanje; Označujete li se engleskim cijonistom? , Deedes; Uzmimo da je tako. Ja sam Englez, a zacijelo sam i cijonista. Pitanjle: Sto je Vas, Engleza, dovelo na to, da tako oduševljeno pristajete uz cijonizam? Deedes: Cijonizmu sam se približio iz nacijonalnih razloga. Pristaša sam nacijonalizma i vjerujem u pravo svake nacije, da svoju ličnost nesmetano izrazi. Nacionalizam Je za naciju isto, kao ličnost za individui. Da dodjemo do najvišeg stepena civilizacije, potrebno je, da se razne nacionalne kulture što jače razviju. U tu svrhu treba svaka nacija da imade mogućnost vlastitog razvitka. Čim veće mnoštvo, tim bogatija općenitost. Pitanje: Vi dakle predmnijevate, da su Židovi cijelog svijeta jedna nacija. Deedes: Polazim s te predpostavke. Mišljenja sam, da samo materijalni atributi ne sačinjavaju obilježja nacije. Dostaju i subjektivni, kad drugih nema. Pitanje: Smijem li da produljim ovaj nazor? Jesu li subjektivni engleski momenti u jednom dijelu američke nacije takovi, da svoje nosioce po narodnosti pravi Američanima ili Englezima? Deedes: Na to mogu odgovoriti samo time, da u Americi postoji nova nacija, baš tako, kako u Australiji i Kanadi pred našim očima nastaju nove nacije. Svagdje zapažamo znakove za to. Pitanje: Ako jedan Američanin, koji je potjecanjem Englez, nakon što je 150 go-

dina odcijepljen od svog naroda i svoje domaje, postaje Američanom 'po naciji, zašto, pa Vašem mišljenju, Židov ostaje Židovom i naikon mnogo duljeg odcijepljenja. U kojem stadiju zadobiva staro pleme u novoj zemlji novu narodnost, t. j. svoju staru? Deedes; Primjer Amerike je interesantan, no ne mogu da priznajem analogiju. Židovima je dužnost da goje židovsku narodnost, jer su im religijozne i nacijonalne ideje nerazriješivo vezane. Pitanje: Kad ovako tvrdite, morate biti svijesni, da je Židov, koji se smatra nacijonalnim pripadnikom zemlje, u kojoj živi, primjerice Engleske iii Francuske, podvrgnut hipotezi dvostruke nacijonalnc pripadnosti. Deedes: Znam. da jle u tome poteškoća svijestan sam je. Čini mi se. da se radi poglavito o terminološkoj poteškoći. Pitanje: Vi mislite, da nas riječi »nacija«, »narodnost* i t. d. dovadjajn u bludnju. Deedes; Uporabom ovakovih izraza obzirom na Židove, mogu nastati sumnje o njihovim dužnostima spram zemalja, čiji su građjani. U tom se slučaju ovi izrazi zbilja mogu krivo shvatiti, ,1a primjerice ne poznajem razlike u lojalnosti engleskog Židova i nežidova spram moje domovine. »Nacijonalizam« Židova, uvećava njegov doprinos državi, a na nikoji način ga od nje ne otudjuje. Pitanje: Kad Sir Deedes riječ »nacija« rabi u jednoj skupštini, tad mora napose da napomene, da riječ rabi u malo drugačijem smislu, nego što se to obično čini? Deedes: Moguće, obzirom na to, što sam rekao. Pitanje: Niste li nikada pomislili, da emfazom, kojom postavljate tezu o židovskoj narodnosti, možete da usporite postignuće nacijonalnih prava u natražnim zemljama. Ne bi li to bila okrutna posljedica? Deedes: Kad bi me moglo uvjeriti, da je moj rad po interese Židova štetan, prestao bih smjesta sa svojim djelovanjem, jer Židove suviše štujem. Pitanje: Uvjeren sam, da moji istovjerci vaše osjećaje cijene i uzvraćaju. No smijem li dalje pitati; Koga Vi zapravo zovete Židovom? Biste li nazvali i onog čovjeka Židovom, koji je ostavio svoju vjeru i dao krstiti svoju djecu? Deedes: Mislim, da ovakovog možemo nazavti »asimilovanim« Židovom, koji je ostavio »narodno-židovsku« liniju. Pitanje: Prema Vašem mišljenju mogu mu djeca postati punokrvnim Englezima? Deedes; Tako je. Pitanje; Da li je prema Vašem mišljenju za oznaku Engleza religijozna znasama po sebi razumljiva? Deedes; Nikako ne. Izmedju engleskih Židova i engleskih Nežidova ne postoje samo religijozne razlike, imade i nacijonalnih. . Pitanje: Promotrite etape u borbi za židovsku eman'cipacijn, koja završava aktom od god. 1858., koji odredjuje položaj Židova u Engleskoj. Biste li htjeli ukinuti ovaj akt. Deedes: Ne. Pitanje: U moralnom pogledu? Deedes: Moguće, da. Pitanje; U sastavu riječi? Deedes: Da. Samo u tom smislu ne

mogu da pregledam važnost Baltourove deklaracije, akoprem je status engleskih Židova ostao isti, kao i prije deklaracije. Pitanje; Smijem li slobodno da izjavim, da to smatram neprijaznom konstatacijom za engleske Židove, konstatacijom, koja će oteščati borbu Židova u natražnim zemljama. Deedes: Ta zar nije židovstvo riječi i djelom vezano uz ideju povratka u Svetu Zemlju? Pitanje: Vanredno. Samo je to mesijanska ideja. Ne ću da Vam dosadjujem dogmama židovske religije i profetije, no u tome svakako nema političkog ci.ionizrna. Deedes: Ako je privrženost o Palestinu samo vjerske naravi, pa što je onda sadržaj misli narodne domaje u Palestini? Pitanje: U imenu leži čar. Po svoj prilici intenziviraju ljudi, koji se i; Palestinu vraćaju kao Palestinci, židovsku kulturu. No nijesam došao ovamo da odgovaram, već da stavljam pitanja. Ako želite, upoznat ću Vas s ljudima poput Mr. Claude Montctiore, koji ćc bolje od mene moći zastupati ove nazore. Deedes je rekao pri koncu. Mislim, da su nacionalni i religijozni momenti u ovom pitanju tako usko vezani, da nije moguće biti dobrim cijonistom, a da se u pravom smislu riječi ne bude religijoznim Židovom.

Keren Hajesod

Keren Hajcsod kampanja u Rumunjskoj u god, 5884 (1923-24.), Kampanja u Rumunjskoj, koju je -dr. Wilenski kao delegat glavnog biroa u Londonu, kroz 10 mjeseci provadjao, primiče se kraju. Svojom energijom i organizatornom sposobnošću uspjelo je dru. Wilenskom, da u rumunjskih Židova probudi interes za obnovu Palestine, Iz izvještaja o kampanji donašamo slijedeće podatke: Tijekom kampanje posjećeno je 50 gradova, a preostalo je još 12 omanjih gradova, koje će se posjetiti tijekom ljeta. Ukupno je unišlo 17.572.144 leja u gotovom, 923.113 leja u mjenicama, 1,567.500 lejai u obligacijama. Ako iz opreza iznos obligacija smanjimo na polovicu, to za ovu godinu dobivamo svotu od 19,245.000 leja. U tu svotu nijesu übrojeni iznosi übrani u gradovima, koji su u zadnjim danima posjećeni, a koji iznašaju oko 500.000 leja, te onih 12 manjih gradova, koji još nijesu posjećeni, a koje možemo procijenti na 300,000 leja, te bi time dosegli svotu od 20,000.000 leja, 16,000.000 leja već je uplaćeno kod glavnog biroa u Londonu. Troškovi oko organizacije kampanje, kao putni troškovi, štampa, biro i t. d. ne premašuju 10%. Dra Wilenskog pomagali su u ovoj kampanji gg. Luncik, Ginsburg, dr. WibaSan, Šalom Pazi (svi iz Palestine) te dr. Reifer, Feiwel, rabin Rebelski, dr. Cramer i mnogi drugi. Osim ove gospode još su i mnogi iz glavnog grada i provincije stavili svoje sile na raspolaganje kampanji te su tako u mnogim mjestima osigurali uspjeh kampanje. Otputovanje dra Wilenskog, Nakon što je svoj rad u Rumunjskoj vanrednim uspjehom završio, ostavio je dr. Jehuda Wilenski Rumunjsku, U znak priznanja za njegov uspješan rad priredjena mu je u Bukureštu oprosna slava i banket. Kod banketa učestvovala su najvažnija židovska društva i organizacije Rumunjske, tako cijonistička federacija, Keren Hajesod, općina, omladinski savez, Boe-brit lože, Hasmonea i t. d. Govornici slavili su Wilenskog i isticali njegove zasluge oko probudjenja židovske narodne svijesti i ljubavi za našu domaju u Rumunjskoj te su izrekli nadu, da će dra Wilenskog doskora vidjeti u svojoj sredini. Wilenski se ganuto oprostio od sabranih prijatelja i saradnika te im je zaželio daljnji uspjeh u židovskom i cijonističkom radu. Dne 15. jula otputovao je dr. Wilenski preko Njemačke u London, Keaen Hajesod u Argentiniji, Kako nam iz Buenos Airesa javljaju, u Argentini je K. H, kampanja, koja je proklamovana 5, jula, u punom

6

»Ž I D O V*

BROJ 33