Židov

kupljenom zemljištu, koje je iscrpljeno po prijašnjem gospodaru, ne smiju za nas biti sudbonosne. Mješovitim gospodarstvom nastojat ćemo da unaprijed uklonimo mogućnost totalnog neuspjeha u prvoj godini. U ovu svrhu moramo veliki dio budžeta rezervirati za pogon. Prema svim ovim okolnostima sastavili smo provizorno slijedeći budžet: Gradnje LE 1100.Nabava živog inventara 650. Nabava mrtvog inventara 250. Kapital za pogon 1000.Ukupno LE 3000. Mislimo, da je to način, kojim ćemo koloniju osnovati na zdravom temelju i dati joj mogućnost, da se razvije brzo i dobro. J. Altnian.

Kako Keren Hajesod gradi Iree Israel

Piše Moriss Rothenberg, predsjednik direktorija američkog Keren Hajesoda. Zadaća, što je Keren Hajesod u Palestini ima da izvrši, je dvostruka. Sastoji se u tome, da prvo uščuva pozicije, institucije i uredbe, što već postoje i drugo, da im unapredi razvitak i umnožen je. , Prvo je u izvjesnom smislu još i važnije od drugoga, jer ako ne uščuvamo ono. što smo već sagradili, ne ćemo moći nastaviti s gradnjom. Istina je doduše, da radu za uzdržanje onog, što već postoji, manjka ćar novoga i da ga smatramo dovoljno osiguranim. Svi nacionalni ekonomi slažu se u tome, da su zemlja i narod oni osnovni faktori, od kojih ovisi uspijevanje jedne nacije; razlikuju se samo u pitanju, .koji je od tih faktora važniji. U koliko se to tiče židovske narodne domaje u Palestini složit će se svi u tome, da su najvažniji stavak naše aktive oni Židovi, što u Palestini žive i rade. Našu vrijednost odredjuje kvaliteta i broj naših pijonira. Žto se tiče kvalitete, obilujemo ljudima, koji uspješno mogu da konkurišu sa svim onim pijonirima. o kojima povijest javlja, da su otkrili i naselili divlje i nenapučene krajeve svijeta. Muževi su to i žene, koji su svoje nade i želje povezali sa zadaćom svog naroda; ljudi su to, ikoji su sami sebe napustili, da se u svom narodu ponovno nadju. da svoj život, koji je uslijed okrutnosti galuta postao neharmoničan. dovedu opet u novu harmoniju. Prva je briga Keren Hajesoda, da broj i kvalitetu žid. pučanstva u Palestini održi intaktnom, i da mu omogući porast. Ovu svoju zadaću vrši K. H. raznim metodama. Najvažnjie su od njih: uredjivanje imigracije tako. da se useljenici potpomažu u njihovoj postojbini i na putovanju: nadalje sistematska skrb za useljenike od časa. kad dodju u zemlju, gaje ih se provadja kroz carinske organe i onima pako. koji su bez sredstava, nalazi se stan. dok ne nadju uposlen ja i konačno da podjeljivanje zajmova stvore prilike za zaradu, za nabavaik alata ili plaćanje najma. U god. 1923. poraslo je židovsko pučanstvo nažalost samo za 4000 duša. no ovaj manjak izjednačen velikim prirastom u prvim mjesecima god. 1923.'24. Maleni prirast u god. 1923. moramo svesti na to, da Keren Hajesod nije raspolagao s do-

i voljno novaca, da provede nužne radove i gospodarske mjere i da tako predusretne gospodarskoj depresiji. Ovo prolazno usporenje tempa obnove, ne smije da nas smete ili potišti. Već smo premnogo kriza preživjeli, a da bi nas to zastrašilo. Novajlije će se uprepastiti kod izvještaja o gospodarskoj stagnaciji, neuposlenosti i seljenja iz zemlje. Mi pako znamo, da u ogromnom preduzeću, što smo ga preuzeli na se, put našeg napredovanja, ne može da bude ravan i bez zapreka U stvarima, koje se tiču ljudstva nema ravnih puteva. Naš napredak možemo usporediti tokom jedne rijeke, koja u glavnom nastoji da zadrži uvijek isti smjer, no često skreće s pravog puta, pače se pričinja, kao da se vraća natrag. Nova bujica useljenika. Ispravnost ovog zakona razvitka jasno se razabire iz činjenice, da se poslije depresije u god. 1923., za koje se činilo, kao da linija našeg razvitka opada, pojavljuju novi izgledi, nove radne prilike, a velika bujica novih useljenika stvara nov razvitak. U aprilu ove godine nastao je za židovsko useljivanje vrlo povoljan obrat. Ponajbolje se to razabire iz statistika, što su ih objelodanili useljenički odsjek palestinske vlade i palestinske cijonističke egzekutive. Dok je za prva |ri mjeseca god. 1924. zbog nepovoljnih gospodarskih prilika u zemlji useljivanje spalo na mjesečno 500 osoba, iskazuje april porast do poprečne visine u prijašnjim mjesecima t. j. 1000 osoba. Ovamo je übrojeno i nekoliko stotina haluca. koji su otpremljeni na duhanske nasade i ostale gospodarske centre. Prema izvještajima palestinskih ureda biva useljivanje u Palestinu u zadnje vrijeme sve više »obiteljskom stvari . Od 361 muža. što su se u aprilu uselili u zemlju, 148 je došlo sa svojim obiteljima. U tom mjesecu došlo je ukupno 182 obitelji s 617 duša u zemlju. Razlog ovom pojačanom useljivanju Židova u Palestinu moramo tražiti u tome. što su se poboljšale radne prilike i što je nezaposlenost spala na minimum. Zdravstvo. K radu. čija se dobrobit ne proteže samo na Židove, već -njenu blagodat uživaju i palestinski Arapi, brojimo zdravstvo. Ova se djelatnost raspada u mnogo grana. Imamo jerusolimsku bolnicu i školu za odgajanje sestara, bolnice u Tel Avivu. Hajfi i Safedu. ljekarnu za siromahe u Hebronu i Tiberiasu. Svim ovim institucijama zajednički upravlja Keren Hajesod. ženska organizacija Hadasa i Joim Distribution Committee. a nose zajedničko ime »Sanitarna organizacija Hadasa*. Keren Hajesod provadja i medicinski rad u Kupat Holim i radničkim bolesničkim blagajnama. Bolesnička blagajna imade oko 5000 članova, koji zajedno sa svojim obiteljima broje 12.000 duša. a dobivaju liječniku pomoć, novčanu potporu za vrijeme bolesti i prilike za rekonvalescenciju. Polako se uništajc i insekt. što prenaša malariju, a i trakom, opasna očna bolest, pobija se s uspjehom. Školstvo. Hebrejsko školstvo u Pa lestini služi našim najvišim idealima. Bez nje. moguće bi nam uspjelo, da u Palestinu naselimo veće židovsko pučanstvo, no ne bismo imali narodne židovske domaje. Zadržimo se stoga časak kod velikod židovskog odgojnog djela! U 130 škola dnevno se podučaje bilo u školskim soba-

ma, radionicama, igralištima ili vrtovima oko 13.000 djece?" Ove gradjane buduće židovske domaje podučaje preko 500 učitelja, koji predstavljaju najpožrtvovnije muževe i žene svijeta. Pred našim se očima zbiva stvaranje novih vrijednota, kose obavlja bez ikakove poze, mimo iz dana u dan, a ipak je taj rad odlučujući faktor kod izgradnje naše narodne domaje. Živa sila ovog nastavnog sistema, koji nam zajedno s hebrejskom univerzom, što se gradi na brijegu Skopus, predstavlja izvor židovske kulture i nauke, djelo je Keren Hajesoda. Kolonije kao glavna aktiva. Do sada sam se pozabavio s onom stranom rada KH, kojem je zadaća, da uščuva naše ljudske vrijednote u Palestini, kao dio opće naše aktive. Što se tiče daljnje naše aktive, to gospodarska kolonizacija stoji na prvom mjestu. KH je preuzeo obvezu, da potpomaže gospodarsku kolonizaciju, jer je ona osnova cijele naše zadaće u Palestini, bez koje ne možemo postići gospodarsku nezavisnost. Fakat jest, da i u zemlji, kakova je Palestina, gdje gospodarstvo još nije razvijeno, prvi počeci gospodarenja iziskuju velike pripomoći sa strane vlade. Stoga je i svim onima, koji su ozbiljnije proučili problem palestinske kolonizacije postalo jasno, da ponajveči dio naših sredstava i nastojanja moramo da koncentriramo na gospodarsku kolonizaciju. Ova politika nažalost još nije sasvim provedena u praksi. Na osnovu jednog pregleda, što ga je gospodarski odio cijonističke egzekutive sastavio, možemo u razvitku naših kolonija zapaziti zamjeran napredak. Broj kolonija, koje su cijonističkom gospodarskom odjeljenju bile podredjene iznaša 43 spram 35 u prošloj godini. Od ovih kolonija 37 ih se nalazi na zemljištu Narodnog Fonda, čiji je pripravni atnelijoracijoni rad u velike olakšao kolonizaciju. 30 od ovih kolonija osnovao je KH. 4 su osnovane potporom KH. a ostale sa sastoje iz grupa muških i ženskih haluca, koji se pripravljaju za samostalni gosp darski rad. Pedesetpostotno uvećanje broja kolonista. Od 34 kolonija 15 ih je »individualnih«. Ukupno je u njima uposleno 2324 muževa i žena spram 1321 u prošloj godini, što znači porast od 50%. U doba, za koje vrijedi ovaj izvještaj, porasao je broj ukupnog pučanstva u kolonijama od 2000 na 3000, što takodjer znači porast od 50%. Istovremeno se razvijaju i stare kolonije. na taj način, da im se uvećava tlo i uredjaj, te da im se tako omogući, da se same uzdržavaju. U prva 4 mjeseca ove gospodarske godine, koja je započela oktobrom prošle godine, utrošeno je već dvije trećine budgeta predvidjenog za kolonizacijom rad cijele godine. Ovi veliki izdaci, koji dosižu 360.000 dolara, bili su potrebni zbog. nerazmjerno velikih investicija. kod kojih se znatne svote moraju unaprijed plaćati. Veliko poboljšanje, koje se u zadnje vrijeme u gospodarskom položaju Palestine zapaža. stalno je, pa se može ustvrditi, da je nezaposlenosti nestalo. a to je i pontikalo palestinsku vladu. da podvostruči broj dozvola za useljavanje. U prvom redu imamo to da zahvalimo razvitku naše ratarske kolonizacije. napose uvedenju sadijejna duhana u

»Ž 1 D O V«

BROJ 35.