Židov

Oko brežuljka i-de u okrugu -ulica, na kojoj se nalaže stanovi i gospodarski uredjaji. Izmedju -prstena ovih kuća i gospodarstvi nalaze se stanovi zanatlija. Gospodarstvo se osnrva na principu, da svaki kolonista svoju zemlju uz pomoć svoje obitelji može da obradi. Prihod služi u vlastitu uporabu, samo višak imao bi se prodati. Mješovito gospodarenje daje svim kolonistima kroz cijelu godinu priliku za rad (mljekarstvo, povrtljarstvo. peradarstvo, pčelarstvo itd.). Kupnja sjemenja i prodaja produkata, gradnje i slično uslijedjuje na kooperativnoj bazi, sve drugo radi se na bazi pri' valnog gospodarstva. Kao normalno gospodarstvo računa se 100 dunama, no ova se površina često pokazuje prevelikom, jer za obitelj, koja sve sama obavlja, dostaje i 50 dunama. U tom se slučaju vršak vrača KKL. Kolonija se već sada razvija u intenzivnom smjeru kraj rastućeg pučanstva. Ovaj ie razvoj karakterističan za razvoj palestinskog gospodarstva uopće, jer se pred 20 godina još držalo, da je normalni kompleks zemljišta za kolonistu 300 dunama. U Nahalalu je razvitak brz, pa je pučanstvo unutar drlju godina znatno poraslo. Porast potječe poglavito od doseljenih rodjaka kolonista. Pojedina zemljišta morala su se stoga već često raspoloviti. Izgledi za žetvu n julu 1924. Prema dosadanjim izvještajima izgleda, da će ovogodišnja zimska žetva zaostati za lanjskom. Što se tiče ljetnih usjeva. sezam i dura u raznim okruzima ne uspijevaju podjednako. Berba duhana u cijeloj je zemlji u panom toku. Kasni usjevi potpuno su dozreli, a da još nijesu ni došli do pune veličine. Instruktori, što posjećuju kolonije, svagdje su uveli bolje metode. Prvotne bojazni, da će pasti cijene duhana, raspršene su velikom konkurencijom kupaca. U sjevernom distriktu predano je privatnim sadiocima milijun i pol duhanskih mladica. Sadioci narandža općenito nagovijeStaju obilnu berbu. U nekojim centrima oko 10 — 15% je nastradalo od nenadanog vala vrućine. Žetva badema već je započela; ostala je 30—4095 ispod normale. Isto jc i berba ranog grožđfa. ito se već pojavilo na tržištu, ostala ispod prosljeka. Iz Jetih ona javljaju dobru žetvu banana. Masline u cijeloj zemlji povoljno uspijevaju. Kretanje cijena u ionu 1924. Cijene u trgovini na veliko spale su za 2/4%te su za 4.4% niže spram prošle, a za 17.8% spram pretprošle godine. Poljski produkti spali su za 6%, jer predstoji uvoz iz Transjordanije. Odanle je došlo i nmog<i

XaJco se iz tabele vidi, u Gazi i Hajii su cijene najniže, jer je ondje najveća produkcija i prodajaCijene mesa ostale su nepromijenjene, dok je cijena jajima zbog pomanjkanja robe porasla.

Kako se iz svega toga vidi cijene su mlijeku pale za 20—25%, a maslacu i stru za trostruko. To je rezultat modernih metoda mljekarstva. Nadalje, pojeftirtiše voće, povrće i vegetabflije. Kava je poskupila radi porasta u Rio de Janeiro: šećer je ostao stalan. Cijeme ogrjeva i jestivog ulja! ostale su nepromijenjene. Povećavanje starih kolonija. Kraj žid. radničkih useljenika, koji se uz pomoć K. H. naselju ju na zemljištu Narodnog Fonda u novije vrijeme pridolazi u zemlju elemenat, koji raspolaže i vlastitim kapitalom, da se neovisno u kolonijama naseli. Poteškoća leži tek u tome, da u tim kolonijama ima malo slobodnog zemljišta. Ovo pomanjkanje zemljišta prinukalo je »Hitahdut Haikarim« (savez seljaka), da kupi zemljišta, što graniče na pojedine kolonije i da tako privuku one, koji se u Palestini žele naseliti, a imadu dovoljno novaca. Palestine Land Development Co. raspravlja upravo o prijed. logu, da u zajednici s Seljačkim savezom i drugim zainteresovanim grupama kupi rečena zemljišta. da i za nove useljenike bude mjesta. Porast (iseljivanja. U prvom tjednu augusta još uvijek pridolazi mnogo novih useljenika. Otkada je nastao novi val useljivanja, nije još postignuta tolika cifra. To dokazuje, da su se ekonomske prilike u zemlji toliko popravile, da dozvoljavaju jače (iseljivanje. Specifikacija useljenika za juni pokazuje, da je od 1739 imigranata bilo (ne računamo 56 reimigranata) 799 muškaraca, 461 žena. 479 djece odnosno 325 obitelji sa 1144 duša- 771 došli su iz Poljske, 333 tz Rusije. 100 iz Rumunjske, 68 iz Bugarske, 96 iz Mezopotamije i 39 iz Amerike. Medju poljskim imigrantima imade mnogo trgovaca, koji imadu svaki barem 500 funti i koji će se naseliti na historijskom zemljištu Bene Berak. Emigracija iz Rusije. Ladjotn -»Kerč« stiglo je u Jafu 187 emigranata od kojih je samo 37 imalo viza, a 150 trebalo je biti povraćeno. Poduzeti su koraci kod palestinske vlade, da se i ovima dozvoli ulazak, jer se radi o žrtvama progona. Palestinska vlada dala je dozvolu useljenja. Poznati palestinski radnički vodja Ben Gurion ide u Moskvu, da pregovara o mogućnostima emigracije ha ludin iz Rusije u Palestinu. Molbe za olakšanje useljivanja. Zamjenik High Comissionera Sir Gilbert Glayion, nedavno je putovao dolinom Jesreel, pa mu je skoro u svakoj žid. koloniji pređama molba, da zemaljska vlada olakša useljivanje za žid. radnike i pripadnike njihovih obitelji. Karakteristično za Židove! Dok se sve države zatvaraju prema naseljivanju. novi Jišuv ne prestaje tražiti povećanje useljivanja. Povoljne radne pralike. Nastojanja, da se Što više židovskih radnika smjesti na kolonijama, okrunjena su uspjehom. Danas iihade na starim kolonijama 2150 židovskih radnika ne računajući Jemenićane. Od toga je 600 u Dolj. Galileji. 600 u Petah Tikvi, 600 u Samariji. ostatak u drugim mjestima Judeje. 65% zaposleno je na plantažama duhana. Prognoza o radnim mogućnostima povoljna je i za naredne mjesece. Na kolonijama imade vrio mnogo posla i našlo bi mjesta još nekoliko stotina radnika. Za židovski poljoprivredni rad imade još velikih mogućnosti povećanja u Hederi, Petah Tikvi i Rehobotu. O rado Solel-Boaea. U prošlom broju »Pinkasa« izašao je izvještaj o radu Sole] Bone a u prvih 6 tjedana njegovog opstanka, t. j. od l. maja do 15. juna. Iz njega donašamo slijedeće podatke; U tom kratkom vremenu preuzeo je Sole) Bone gradjevnih naloga u vrijednosti od i 37.100; kod tih je radova našlo 1500 radnika npoalenja. U kamenolomima kraj Jerusolima, koje društvu pripadaju radi oko 200 kamenoloma oa. Kod proizvodnje vapna u Haifi uposleno je 20 radnika. Sa upravom željeznica vodi Solel Bone pregovore, kako da se izgradi pruga do kamenoloma u Migdalu, u kojem će radovi doskora početi, pa će otpremati kamen za gradnju cesta u Jafi i okolici Sole! Bone kupit će doskora moderne Strojeve za obradjivanje kamene. Hasolei Na 1. augusta bilo je u Jerusalemu svečano polaganje temeljnog kamena vlastite zgrade ovoga tiskovnoga društva (koje izdaje Doar Hajom). Zgrada će imati tri spra ta. Gradi Solel-Boneh. Velika tvornica konzerva. Zastupnici poznate austrijske tvornice konzerva B. Wetzler h Co. posjetili su Palestinu, de ispitaju mogućnost o«nutka velike tvornice konzerva. Na povratku iz Paleatine zadržati su se izaslanici u Londpou. te su dali povoljne izjave o svojim istraživanjima. Palestina je vrlo prikladna za osnutak tvornice konzerva povrća, a ovoj bi tvornici kasnije mogla da slijedi i tvornica voćnih konzerva. Gradnja ove velike tvornice mogla bi skoro da uslijedi. C»je se. da Rotšiid sudjeluje u tom poduzeću. (Ovo W etzlcrovo

poduzeće u vezi je s realizacijom Soskinovog projekta u Palestini.) Nove tvornice cigareta. Nedavno je osnovana u Jernsolimu nova tvornica cigareta »Kadima«, koja uposluje 25 žid. radnika. Tvornica preradjuje isključivo palestinski duhan. I u Tel Avivu bit će doskora osnovana tvornica cigareta »Hermom«. Strojevi su već iz inozemstva prispjeli. Vlasnik je tvornice gosp. Jakob Halperc, Soskinovo poduzeće je registrirano. Vlada je potvrdjla zadrugarsko društvo, koje je osnovao dr, S. Soskin. a zadaća mu je, da provede gospodarsku kolonizaciju, na osnovu najintenzivnijih gospodarskih metoda. Dr. Soskin, koji upravlja novim društvom, poći će doskora u Evropu, da dovrti financijalne pripravne radove. Gradjevni rad u Hajfi. U drugom četvrtgodištu ove godine n!ie vjše tako živo kao u prvom četvrtgodištu. Izdano je 66 gradjevnih dozvola i to za 26 nadogradnja od po jedne sobe, II dvosobnih kuća, 7 trosobnih i 22 po 4 i više soba.

Iz skrižaljke se vidi, da je ukupni uvoz spao za 50% ili 102.400 funti, dok je izvoz porasao za 44%, odnosno 5700 funti. Eksport vina. Izgledi su dosta povoljni, imade znatnih narudžb. iiz Celtoslovačke. Poljske, Njemačke i Engleske. Trgovina jaja znatno je porasla zadnjih divlju godina. U 1923./24. bio je uvoz 368.740 komada, a izvoz 120.960 komada. To znači, da je izvoz porasao za »40%, jer se na kolonijama posvećuje velika pažnja peradarstvu. Izvozi se poglavito TS' Egipat. Mljekarstvo razvija se takodjer sve povoljnije. Uvoz je pao, a izvoz narasao. Etnografsko drnštvo u Jeruzalemu. Izabran je odbor, koji će izraditi statute i sazvati glavnu skupštinu, rad; osnutka etnografskog društva. Još nije odlučeno, hoće li to biti samostalno ili sekcija društva za istraživanje zemlje. Razbojnički napadali u TransjordanijL Od nekog vremena imade u Transjordaniji a naročito u sjevernom dijelu sve češćih razbojničkih napadaja- Jedna veća banda iz plemena Wahabita napala je na 14. o. mj. glavni grad Amman. nu bik; je suzbijena po policiji i žandarmeriji. U okolici Ammana übili su razbojnici 21 čovjeka, a ima mnogo ranjenih. Iz Palestine morao je poći u pomoć jedan jači vojnički odred, kojemu je uspjelo raspršiti razbojnike, od kojih je oko 1000 što poginulo što zarobljeno. Sloga medju Arapima nije dakle tako velika, a sigurnosne prilike u najbližoj blizini Palestine tako su maiene, da kraljevi Husein i njegovi sinovi rado zovu u pomoć englesku vojsku. Inače ti kraljevi prave engleskoj politici neprilika gdjegod mogu. traže posvemašnju neovisnost od Velike Britanije, kojoj bi htjeli diktirati pravac njezine politike na orijeotu. Bratimljeajc Židova i Arapa. Prigotom putovanja Sir G. Claytona po žid. kolonijama dodK su n Tcl Jozef muktari i šeici iz okoline, da pozdrave zastupnika vlade i da sepobratime s Židovima. To jc ponajbolji dokaz za izvrsne odnodaje, Sto vladaju iz medju novih žid. kolonista i urodjenih arap-

skih seljaka u Emeku. Nova arapoka seljačka stranka. U maju ove godine osnovana je tt Hebronu arapska seljačka stranka. Sada je držala kongres u Jernsaiesnu. Vijećanja trajala su tri dana. Shatn. član egzekutive pozvao je u svome govoru, arapsko scljaitvo Palestine, da nastoji živiti i raditi u miru aa oataHffl stanovnicima Palestine. PrittJjesic su slijedeće re-

pšenice, i to 12.000 tona. godišnje. Cijene poljskih proizvoda bile su 30. juna;

Mliječni proizvodi još se uvijek prodavaju uz cijene od maja. Od god. 1920. mijenjale su im se cSjene, kako slijedi;

Direktna trgovina s inozemstvom.

8

»Ž 1 D O v.

BROJ 37

Jerusolim Jala P i i a Gaza sira Haila Pšenica . . 138 125 116 111 ječam . . Dnra . . . . 95 . . 104 88 ieo 77 92 82 Kerzene . . . 104 90 78 J e r u s o 1 i m Juni 1920. . . , ... 400 3.450 1 400 1921. . . , ... 400 2.580 880 1922. . . , ... 300 22.220 800 1923. . . ... 400 1.700 590 1924.. ... 320 1.450 690 Pad cijena u 4 g 20% 5«,. * 57% Jala Mlijeko Maslac Sir u pijastnma Juni 1920. . . ... 400 4 670 1.420 1921. . . ... 400 3.230 830 1922.. . 1.940 730 1923. . . . ... 360 1.250 6«0 » 1924. . . ... 300 1.750 630 Pad cijena u 4 g. 25"/.. 62°, 667c

Januar .... Februar . . . Mar! April Maj funi U v 1922. 41.700 38.800 54.800 54.400 49 500 37.900 o z 1923. Egip. funte 34.400 37 800 34.200 26.100 41.200 18.900 1924. 23.000 25.500 33.700 32.800 31.000 28.700 Ukupno . 277 100 192.600 174.700 1 z V 0 z 1922. 1923 1924. Egip. funtj Sanuar 1.600 3.700 6 100 Februar . . . 8 200 1.100 7.700 Mart .... 900 1.200 2,100 April 900 1.100 Maj 1.400 700 2.100 Juni 500 1.200 1.200 Ukupno 14.600 8.800 20.300