Židov

založntce nudi na prodaju-. Službeni organ cijonističke organizacije .New Judea« piše o tome; Činjenica, da je konačno banka pristupna prodaji založnica prebrodivši najiprije mnoge i teške •zapreke telinićkp-zakonske naravi, naići će sigurno na zadovoljstvo u sv'rn cijohističkim krugovima. 2ldovi cijeloga svijeta moći će svoj kapital uložiti u Palestini sigurno i uz dobre kamate. Banka je bez daljnjeg povećanja kapitala opunomoćena, da izdaje cbl'gacije do 500.000 funti. Dužnost je cijonistčkih saveza, da sudjeluje kod prodaje. Svaka funta, koja će se uplatiti za ove dbiigacije, upotrijebit će se za .kredite u svrhu gradnja kuća, da se odstrani stambeno pitanje i zaposli stotine radnika. Mjerenje zemljišta u Palestini. Palestinska vlada nastoji, da što .prije dovrši katastralno mjerenje Palestine, koje je započeto u februaru 1921. i koje ima glavnu svrhu, da se sastave karte u velikom omjeru, koje će tačno naznačivati granice posjeda. S-.r Crnest Mac Leon Tomson, savjetnik egipatskog financijskog ministarstva i ravnatelj egipatskog mjeraičkcg odjela pozvan je od palestinske vlade, da sudjeluje kod dovršrvanja mjerenja. Otvorenje djevojačke farme u Nahalatu. 23. oktobra bila je prilikom polaganja temeljnog kamena za zgradu djevojačke farme mala svečanost u Nahalahi. Škola ležj u centnrntu kolonije. Stigli ■-su dopisi od dra VVeizmanna, Lady Samuel i Cijotrlsfčke egzekutive, koji svi osnutak ove veoma potrebne škole pozdravljaju. Prva kiša u Palestini. Ove je godine prva kiša došla veoma rano. 16. oktobra palo je 13.6 mm.. dotčim je lani 22. oktobra palo samo 22 mm kiše. Prva tvornica šibica na blizom Orijentu. Dr. V-o lke r t i braća Werzmann iz Kowna osnovat će u Haiti prvu. tvornicu, šibica na blizom Orijentu. ■Predviđena je svota odi 25.000 funti za gradnju i uredjaj ove tvornice. Ozbiljni položaj palestinske industrije duhana. Zbog velikih količina duhana, za koii nema trga, nastalo je ozbiljno stanje. Palestinska cijonistkSca egzekutiva sazvala je konferenciju; (koja će imati zadaću, da traži načina i puta i za prodju duhana, koji će Se i -u slijedećim godinama producirati.

Iz Jugoslavije

Delegati Radnog Odbora S. C. J. u Sarajevu. Zbog intenziviranja cijonistićkog rađa, u glavnome reda za Keren Kajemet, odaslao je Radni Odbor u Sarajevo svog predsjednika dra Benu S t ei na i tajnika dra Alfreda Singera. U istu svrhu prođuljio je đr. Singer svoj boravak, pa. ćemo o tome kasnije opširnije izvijestiti. Proslava 7-godišnjice Baltourove deklaracije u Zagrebu. U suboti! 1. novembra priredila su sva omladinska društva zajednički proslavu godišnjice Batfourove deklaracije. Predsjednik »Judeje« hav. Meso Schweiger pozdravlja brojno prisutnu! omladinu kratkim hebrejskim govorom. Govornik svečanog slova hav. Drago Štedne r prikazuje najprije historijat Balfouirove deklaracije i ondašnje stanje cijonistićkog pokreta. Navadia razne struje unutar cijonizma i karakterizira u glavnim crtama politički, kulturni i praktični cjanizam. S nekoliko toplih riječi pozvavši omladinu na zajednički rad, hav. Scbweiger zaključuje sastanak. ■U nedjelju 2. novembra priredilo je Židovsko Narodno Društvo u vijećnici Bogoslovne Općine spomen-slavu. Pred mnogobrojnim općinstvom, koje je dupkom 'napun io dvoranu, govorio je najprije dr. Hugo Ko n. Prikazuje najprije značaj deklaracije, koja nije, kako mnogi misle, tek dzlazište rada, već posljedica jedne tisućljetne ideje i mukotrpnog rada. Ona je etapa, jedan korak naprijed. J ako sebi moramo priznati, da deklaracija nije čin altruizma, ipak je bez sumnje djelovala ideja. Mi se ne smijemo, zadovoljiti!, da je slavimo, moramo se založiti svim silama za, sve sto je u njoj opravdano i etički, pa da to i izvedemo i sami još doživimo Brec Istaci. Dr. Aleksandar Li cht najprije citira deklaraciju i podsjeća, da se ujedno navršuje 50 godina od’ konferencije u Kafovvttzu, gdje su se onda sastali Hoveve Čijom. Onda je to bilo društvance od nekoliko djelomično još j danas u cijonističkom pokretu istaknutih ličnosti. Danas imamo velike i redovite kongrese, koji sve više zadobivaju karakter parlamenta. Bilo je vizionara, koji su, misleći, da je Baifourovom deklaracijom već dovršen naš rad Jta S

postignuće ciljeva cijonizma, doživjeli razočaranja, kad su vidjeli, da je ona tek redan državnički akt, koji za nas nije više, već olakšanje rada. Danas smo realniji i vidimo, da su za nas \Veizmannovi materijalni uspjesi u Americi barem tako važni, kao politički u Londonu.- Vlade se mijenjaj«, jedna nam je sklona, a u drugoj imamo protivničkih elemenata. Alt ono što je u Palestini stvorena u .u:koliko godina, ovi stvarni uspjesi naša su najjača potpora. Jača od svakog državničkog akta. A ovi uspjesi n-isui posfgnuti zaslugom Balfourove deklaracije, već teškog rada šake ljudi u i izvan Palestine. A mi ovdje gledamo mimo njihov rad uzdržavajući ovdje skelete zemaljskih organizacija, koje ne stvaraju gotovo ništa. Čijom. Organizacija je jedna od' najdemokratskijih na svijetu. Mi naše vod je u svako doba možemo pozvati na odgovornost. oni sii' ovisni o milosti i nemilosti kongresa. Ali ova demokracija ima dvije strane, dva hca. Prvo je odgovornost vodja. a drugo je odgovornost naša. Nju. smo htjeli previdjeti. 1 nismo izvršili što smo morali, pa i nemamo prava, da slavimo ovaj dan. Čast lordu Balfouru i lijepo je. s političke tribine stvarat; ideologije. Ali time se ne osigurava obnova i izgradnja zemlje. To stoji do nas. Cijonistička 'organizacija mislila je još godine 1920., da će moči' sama izvršiti djelo, ali se u nadi prevarila. Morali smo pristati na proširenje ,!ewsh Agtncy-a i saradnju cijeloga naroda. Naši su blagdani većim dijelom dani spominjanja, ali imaju i drugu stranu. Jom Kipar dan je kajanja, pa neka to bude i ova spomenslava. Rabi Simeon bar Jaka i jednom je izašao iz svoje špilje i čudio se seljaku što obavlja tako teški rad, kad ima mogućnosti, da se Bogu ugodi učenjem tore. Kad odgovori glas iz neba: »Povuci se tt svoju špi'ju i ostavi seljaka da radi.« 1 naše su ideologije suvišne i treba da seljaku u Erec Jstadu omogućimo rad skupljanjem i davanjem. Pod 1 jalom dojmom ovog vanrednog govora završena je ova proslava pošto je svaki od prisutnih pridonio svoj' obol Koren Kajenrctu. Proslava ii Sarajevu. U subotu 1. novembra po podne održalo je Omladinsko Kolo svečano sijelo, kojem je prisustvovao i član Radnog Odbora S. C. J. dr. A Slnger i uz ostale govor' nike, koji su govorili o samoj deklaraciji, naglasio važnost Keren Kaj em eta u ovom momentu. Poslije toga čitana je jedna stvar od O. Rechnitzera. Istoga dana navečer bilo je sijelo u Jevrejskom Klubu, gdje je inž. O. Grof održao odulji, veoma lijepi govor o deklaraciji. Istom prigodom sakupljeno je za Keren Kajemet preko 1000 -dinara. Ovom sijelu prisustvovali su delegati Radnoga Odbora dr. Beno Stein i dr. Alfređ Slnger. U nedelju 2. novembra bio je miting M-jesne Crjonistioke Organizacije u velikoj dvorani Jevrejskog Doma. Dr. Vrta Kajon otvorivši zbor pozdravio je i prisutne delegate Radnog Odbora. Nakon kratkog odgovora dra Steir.a održao je nadralbin g. dr. Moric Levi na španjolskom jeziku svečani govor, koji je na sve prisutne osobito djelovao. Govorili su još dr. Atias -i ispred udruženja PoaJeCijona h. Buki Finci veoma snažno i lijepo. Po završetku mitinga skupljena je ugledna svota za Keren Kajemet. Svečana akademija u Bjelovaru. U nedelju navečer proslavilo je omiadnsko društvo ->Degel Jefruda« u Bjelovaru 7-godišnjfcu Balfourove deklaracije i ujedno godišnjicu svog opstanka svečanom akademijom, kojoj su iz Zagreba kao gosti prisustvovali g. dr. Lavoslav Sik i oko 40 omladinaca. Najprije je govorio predsjednik Mjesne CrjOnistifike Organizacije dr. Hlnko Gottlieb o značaju deklaracije ističući, da je ona dala Židovima mogućnost izgradnje, ali time i dužnost, da taij čin zaista i izvedu. Iza njega je dr. L. Sik održao govor svojom poznatom- rječltošču, koji je na sve prisutne izveo vanređan dojam. Sudjelujuće Židovsko glazbeno društvo izvela je svoje točke na sveopće zadovoljstvo veoma lijepo i precizno. Gdjica Rašela Pol j oka n (Judeja, Zagreb) otpjevate. je svojim prekrasnim .glasom i dobrom tehnikom niz pjesama. Zabava trajala je do kasno u noć. pa je za jugoslavensku halučku farmu sabrano preko 2000 dinara. Proslava u Beogradu.. 2. novembra o. g. održana je proslava deklaracije u sinagogi »Bct Israel«. Svečani govor držao je g. dr. Buk i ć Pij a d e. Sudjelovalo je i Jevr, Pe voćko Društvo. I ako je sinagoga bila veoma obilno posjećena i g dr, Pljade svojom poznatom rječitošću održao g° vor, koji je ostavio najljepši utisak Uprava M. C O. žali, što se program proslave nije mogao pot-.

puno da Izvede, uslijed bolesti lica, koja su imala da učestvuju. . Proslava pedesetgodišniice Jevrejskog ženskog Društva u Beogradu 26. i 27. oktobra 1924. U nedeiju 26. oktobra održana je u sinagozi Bet Israel u Čast proslave služba Božja. Vrhovni rabin g. dr. ! s ak.Alk a1 a j održao je tom prigodom govor 0 značenjiv i ulozi .ievr. Ženskog Društva, ikoje, je svojom opsežnom djelatnosti doprinijelo evoluciji kulturnog života beogradskih Jevreja. Srpsko Jevrejsko Pevačko Društvo otpjevalo je dva poznata psalma i Halduju. Ovoj svečanoj službi božjoj prisustvovali su; izaslanica Dvora gdja Hadzič i mnogo uglednih predstavnika vlasti, ženskih ustanova 1 društava te mnogobrojno gradjanstvo. • Popodne otvorila je svečanu sjednicu predsjednica Jevrejiskog Ženskog 'Društva gdja Jelena de Majo, pa je u svom pozdravnom govoru izn jela historijat društva. Ist'če zasluge prijašnjih predsjednica gdje Merkuše Buli i Neti Lemović i sjeća se pijetetom umrlih članova društva. Pozdravila prisutnog minstra vjera, vrhovnog rabina i sve predstavnike zastupanih institucija. Gdja Sofija A 1 muli referisala je o društvenom radu posljednjih godina, koji je dono pozitivne rezultate u vaspitnom, socijalnom i humanom pogledu. Naročito ističe uspješan rad Radničke Zanatliiske Škole u Solunskoj ulici, u kojoj se male djevojčice učenjem 1 radom pripremaju za taj poziv. Ministar Vjera g. Korošec u ime Vlade pozdravila i čestita društvu, želeći mu daljnji uspjeh I u korisnom radu za dobro naroda. 'Govorili su na to predsjednik beogradske opštine g. Mih.M arj a n ovi ć, gdja I) e 1 f a Ivanić, gdja Elr za Fel dinari u, g. dr. Fridrik Pops ispred Saveza Jevr. Veroispovcđnih Opština. dr. David A 1 kal a i ispred Saveza Cijonista Kraljevine SHS i Mesne Cijonist. Org-, g. Ral. Finci. dr. Salomon A1 k a 1 a i, dr. Bnkić P »jad e, gdja lika fiohm iz Sarajeva, dr. Moric Levi i g. Iva A 1molj ispred Saveza Jevrejskih Omladinskih Udruženja. Navečer bio je u prostorijama Paiace-hotela koncert sa igrankom. Koncertni dio izvadjali su izvršno mješovit : zbor Srpskog Jevrejškog Pevačkog Društva, gdja dr. 1. Eškenazi i g. Salo N. Živa slika: Rad Jevr. Ženskog Društva simbolički f je dala izraza vrijedne uloge društva. U ponedeljak 27. oktobra otvoren je u 9 sati ujutro kongres Jevr. ŽenskJi Društava Kraljevine SHS. Predsjednica društva u Beogradu gdja Jelena de Majo otvarajući kongres pozdravlja prisutne i ističe napore, koje je njeno društvo; u zajednici sa društvom »Dobrotvor« preduzeio u cilju, da se ostvari Savez Jevr. Ženskih Društava u našoj Kraljevini. Potreba je udruživanja u Savez velika i nužna, kako bi se zadaci mogli bolje izvoditi. (Piedira za što jaču uzajamnu vezu sv'a jevr. ženskih društava u taj Savez. Iznosi zadaće Saveza za rad na nacionalnom, socijalnom i ekonomskom, prosvjetnom i zdravstvenom polju. Savez bi kao takav imao uči u svjetski Savez Žena, a pojedina bi društva mogla ulaziti i u Narodni Ženski Savez Kralj. SHS, jer je ovaj politički i vjerski neutralan. Time bi se uspostavio kontakt. Gdje' Zlatka Kovačević i Olga Pe! e š po-' zdravljaju osn vanje Saveza i izrazuju želju da se okupe sva jevr. ženska diuštva. Gdja Sofija A im u li, privremeni sekretar Saveza saoptuie, da društva u Zemunu, Panćevu, Nišu, Sarajevu. Vukovaru, Novom Sadu. žele ući u Savez. Ižabram; novoj upravi Saveza bit će dužnost, da nastavi • rad u ovom pravcu. Od ministarstva saobraćaja dobivena je povlastica za besplatnu vožnju, kada članice Saveza putuju u svrhe Saveza. Konsratuje, da su na kongresu zastupana 24 društva i ;0: iz Sarajeva 3, iz Subotice 2, iz Beograda 2 i po jedno društvo iz Novog Sada, Skoplja, Bečkereka, N.ša, Rume, Sombora, Sente, Zemuna, Pančeva, Broda, Vukovara, Osijeka, Daruvara, Pakraca, Banja Luke i Tuzle. Predstvnice društava pročitale su izvještaje o radu svojih društava. U načelu se usvaja osnivanje Saveza i prelazi se na čitanje i pretres pravila. Sjedište Saveza bit će Beograd. U eventuaiijama gdja Tereza Fischer sa strane Aškenaskog Ženskog Društva u Sarajevu predlaže, da svako Žensko društvo sebi uzme za zadatak osnivanje ferijalnih sekcija. Predlog je u načelu prihvaćen. Kod čitanja st : glih pismenih pozdrava povodom pisma Saveza Jevr. Omi. Udruženja, razvila se živa diskusija, da Uda se Savez ženskih Društava bavi i jevr. odgojnim radom i na obnovi Erec Israela. U tom su bila mišljenja podijeljena, ali je prevladalo ono, da će se razvitkom Saveza ■proširiti njegov djelokrug i da će on saradjivati

F-ROJ 47.

>?. i n o v.

5