Židov

kreino; Uredi Vrhovnog Rabina*« i Saveza morali bi se udružili kali tehnički, toli i idealno. Djelovanje Saveza bilo bi onda harmoničnije » savršenije. Savez Opširna posttac bi onda doista »majka« svih općina. Ne zagovaram ovdje hijerarhija. Znamo posve dobro, da ije židovska religija prava narodna religija i židovska nauka prava narodna nauka. S druge sirane jasno je, da se bogoštovne općine ne mogu voditi itfez rabina i bez Tore.

Vrhovni Rabina} sa temeljem u Savezu Rabina morao bi postali! neposredni sastavni dio Saveza Općina, koji ga ima uzdržavati, ’s njime zajedno raditi, a statuti Vrhovnog Rabin at a morali bi se u tom smisl u promjeniti. Za cv,u potrebnu preufdesbu i nadopunu Saveza Opština postoji jedan preduvjet Mnijenja, koja prevladavaju danas u takozvanim »modernim« općinama o položaju rabina, morala bi se podvrći temeljitoj revizi ji. 2idov s ik i n aučemjac i nik ada nisu i ne će biti »personal« općine. Svaka solidarnost općina u ovome pravcu solidarnost služila bi u ovom slučaju jednoj svrsi mora da uslijed stvarne nemogućnosti ostane bezuspješna. Ime »rabin« osvojilo je u historiji kulture čitavog svijeta časno mjesto. S pravom se onda traži, da i u našim krugovima židovsko-duševna uvažnosl rabina ostane priznata i ugledna. Znamo doduše, da životu modernih općina i u ovom pitanju dolazi do izražaja ćudoredno oslabljeno galutsko židovstvo. Sve su židovske vrednote if ovim krugovima izgubite dic svojeg sadržaja i važnosti. No danas, u doba židovske regeneracije, treba da i u ovom pravcu nastojimo oko boljitka, ilža veza ili zajedničko udruženje Vrhovnog Rabin at a i Saveza Općina svakako bi imalo dobre rezultate, U prenesenom smislu mislim na riječi Theodora TJerzla; Tu je zemlja bez naroda, tu narod bez zemlje. Spojeni bili bi onda tijelo i duša. Savez bi odgovarajuće karakteru svoijiih ciljeva dubio više duševnog i religijoznog sadržaja a s druge bi strane nastojanja ove vrsti u Savezu imala jaku potporu. I ako ovaj odnošaj u neku ruku postoji već i danas, bilo bi ipak potrebno da i u organizaciji dodje više do izražaja i u djelovanju bude jedinstven i harmoničan.

Keren Hajesod i privatna inicijativa

Piše

Abraham Goidberg.

Mora se priznati, da su prvi branitelji . nišli privatne inicijative u našemu pokrctu bili otvoreni i prikriveni protivnici Koren liajesoda. Nekoji od njih oštro su pobijali ideju narodnoga kapitala, koji ima da bude fundamenat židovske narodne domovine. Uslijed asociacije ideja postao e izraz privatna inicijativa« nekom vrsti ratne objave Keren Hajesodu. Ako se netko zauzima za privatnu inicijativu, tad se u krugovima Koren Hajesoda strogo pazi, ne leži Ii u tome govoru skrivena namjera, da se omalovažuje znamenovanje Keren Hajesoda i time direktno ili indirektno naškodi njegovu uspjehu. Psihološki je to pojmljivo. Ali za naš pokret je to opasno i kompromitira našu • realnu politiku, koju vodimo, ako ovakova Pitanja prosudjujerno sa sentimentalnoga ili psihološkoga gledišta. Neka privrženici Keren Hajesoda ne padaju u ekstrem, jer su prve pristaše privatne inicijative učinili pogrešku time, sto su svoju ideju na ekstremni način propagovali na štetu Keren Hajesoda. Ako želimo, da Keren Hajesod uspije i da zasluži svoje ime a ja držim, da mi svi to želimo tad je nužno, da ml u buduće zauzmemo prema privatnoj inicijativi drugi stav no do sad. Nije dostatno da izjavimo, e nismo protivnici privatne inicijative i da ćemo se naprotiv vrlo veseliti, ako će doći i raditi u zemlji naši industrijalci, kapitaliste i. tehničari. Ne će nam pomoći ni tvrdnja, da smo mi oni. koji pomoću Keren Hajesoda pripravljamo tlo za veliki rad privatne inicijative. Ne će biti od koristi ni ona obljubljena krilatica: samo dodju, vrata su im otvojena«. Ova laissezfaire politika nije u skladu s našim shvaćanjem cijonizma i u protuslovlju j<; s idejom Keren Hajesoda. Ona podjedno dokazuje nedovoljno shvaćanje i iskustvo, kako valja izgraditi nove predjele. Skri- ; vamo pod tim riječima uvjerenje, da ne vjerujemo, da će privatna inicijativa mnogo uraditi i da se u istinu pouzdajemo sa- ; mo u Keren Hajesod, da će ovu zemlju izgraditi. Ne apeliramo više na pojedinca, i

jer ne vjerujemo, da će on moći nešto izgraditi i utječemo se .kolektivnoj zajednici, židovstvu. 1o je krivo stajalište, jer kraj svih . razlika, koje činimo izmcdjn pojedinca i . zajednice, ipak je fundamenat svake zajednice pojedinac. Ako b; u istinu pojedini Židov bio tako rđav i nepristupačan, j onda se ne možemo ni mnogome nadati od zajednice Židova. Ako je ispravna tvrdnja, da privatna inicijativa ne može mnogo postići bez Koren liajesoda. tad nije manje ispravno, da i jaki Kcren Hajesod ne može mnogo postići. ako ga ne podupire niz radova, koje označujemo s izrazom -privatna inicijativa «, Koren Hajesod skuplja iznose, .koji nisu odviše veliki, ali nisu ni maleni, i dijeli tu svotu na razne stavke. Najveća je medju stavkama kolonizacija. Novac, koji nam stoji na raspolaganju za kolonizaciju dostaje da se tek malen broj kolonista može naseliti. Možda će s vremenom biti moguće taj broj kolonista povećati, ali radikalne promjene nc mogu se na tome području postići. Razumljivo je stoga, ako zeloti našeg poljoprivrednog rada tvrde, da samo taj rad zajamćuje izgradnju narodne domovine, ali da se mora nešto poduzeti, da predjerao preko ovih uskih granica. A'i što bi to imalo biti? Odgovor je jasan: Ako ćemo pored kolonizacije stvoriti industrije, koje baziraju na agrikulturi i graditi tvornice konzerva, šećera, tekstila, svila i laboratorija, koji će iskoristiti sve mogućnosti, što ih pruža rlora Palestine, tad ćemo lako podeseterostrućiti i kraj sadašnjih mogućnosti Keren Hajesoda našu kolonizaciju. Daljnji odgovor je takodjer jasan: A.ko ćemo n. pr. imati uspjeha na području turistike, moći ćemo uzdržati daljnju klasu zemljoradnika, koji će biti srašteni sa zemljom time. što će se baviti povrćarstvom, peradarstvom, pčelarstvom i svoje produkte prodavati turistima. 1 to pruža velike mogućnosti za kolonizaciju. K tome dolazi još jedna okolnost, koju valja posmatrati sa stajališta Kcren Hajesoda. Palestina je zemlja s malom površinom. Znatni dijelovi zemlje nalaze se u

Feuilleton

Šalom Aš: 800 OSVETE. (Premijera u narodnom kazalištu u Zagrebu.) * Jankel Šepšović ima u prvom katu dom, ženu i petnajstgodjšnju kćerku, a u prizemlju bordel. On zna, da je njegov posao gadan i boji se božje kazne. Ali vjeruje. da će Bog kazniti samo njega i ženu, bivšu bludnicu, dak će kćerka ostati čista, pa će se sretno udati. Da bude još sigurniji, dade napisati toru, pa je smjesti u kćerinoj sobi. Šadhen se već brine, da joj nadje muža, vrijednoga učenjaka, koji će studirati toru, a Jankel će se brinuti za život njihov. I taj sretni dan, kad tora ulazi u kuću, ima da počasti i rabi svojom nazočnošću. Ali rabi mu kvari veselje i tumači, da je naš Bog i Bog osvete, koji ne oprašta ljudskih grijeha.

Sprema se kazna i sve se naglo niši. Poslovni drug Jankclov ne će da bude više Zuhalter, nego lioće da osnuje vlastiti bordel. Treba da mu pomogne njegova prijateljica, Jankelova bludnica, jer je inače ne će uzeti za ženu. Mora mu naći friške robe, svježega mesa. To njoj nije teško. Znade ona, da Jankelova kći. .koja je od roditelja baštinila svu putenost i strast, podržaje ljubav s bludnicom Manjom. Manja ima nad njom beskrajnu vlast. 1 Manja je odmami iz kuće u nove prostorije Jankelovoga poslovnoga druga. Jankel, sumnjičav i pažljiv, budi se u noći, da nadgleda kćer. Nema je! Njegov se svijet ruši. Njegova je nevina, čista djevica nestala! Majka Sara nije tako obeznanjena. Domišlja se, da je to djelo i njena dobroga prijatelja. Dok Jankel bijesni i luduje, dok se muči i kida. ona sprema plan. Jankel se tad na poziv šadhena, koji mu tumači, da još nije ništa propalo,

da će mu se .kćerka ipak dobro udati, samo neka dade koju stotinu rubalja više za miraz, baca u kćerinoj sobi pred personifikacijom Boga i moli milosti. Dotle je Sara dozvala svoga prijatelja, prema kojemu je u posljednje vrijeme bila ohladnila, pa ga opet predobiva za se. i kad mu dade novaca i nakita, on je uza sav otpor ljubavnice, kojoj je obećao ženidbu, vodi u svoje prostorije, da odvede kćerku. sadhen je u to već doveo oca onoga učenjaka, da sklopi ženidbu s Jankelorn. No Jankel se izgubio. Bunca u bolu i gnjevu. Pa kad majka dovede kćerku, koja ne zna, što da mu odgovori na pitanje. jte li čista, njegov se svijet srušio. Baca toru na tle, jer to mu više nije Bog. Baca kćerku na tle. jer mu više nije čista djevica. Baca čitav porodični život na tle, jer taj život više nije tih i čist. Ideja je ove drame strasti sagradjena iz dva elementa. Jankel Šepšović. vlasnik

»2 1 U O V«

BROJ 4S.

Darujte za Mučku farmu