Židov

nika; Saarim kod Rehobota 130 dunama i 450 stanovnika; Mahane J eh uda kod Petah Ti]cve 91 đunam i 507 ljudi; Nehliel kod Hedere 100 dunama i 150 duša. Sefardski komite navodi, da ukupni broj svih sefarada u svijetu iznosi 1,410.000. U Palestini imade nekoliko tnladjih sefarada, koji se nazivlj<u jhaiuce hamizfah«, a medju njima imade grupa, koje postoje već sedam godina. Nedavno osnovana sefarska organizacija u Palestini, koja je objavila ove brojeve na prvoj svojoj skupštini, doprinijeti će bez sumnje veoma mnogo aktiviranju ovoga radnog elementa. Tvornica špirita u HajiL Nedavno su u Hajfi neki industrijalci iz Austrije, Cehoslovačke i Rumunjske u zajednici s jednim uglednim trgovcem iz Hajfe osnovali društvo za. osnutak tvornice špirita i kvasca. Osnovni kapital društva, koje hi doskora imala da< potvrdi palestinska vlada, iznosi zasada 30.01)0 funti. Društvo kupilo je potrebne zemljišne parcele i neke zgrade od društva »Atid«. Zemljište leži uz cestu, koja vodi iz Hajfe u Ako, a zaprema nekih 20.000 pika. Potrebni strojevi već su nabavljeni u inozemstvu, pa se već nalaze na putu za Palestinu. Dnevna produkcija ove tvornice imala bi prema planu pored ostalih nusprodukata iznositi pet hiljada litara. Vrtno nasele lože Bne Brit u Jerusolimu. Kako je poznato, posjeduje palestinska !oža Bne Brit zemljišnu parcelu udaljenu trideset kilometara od Oivat Saula, a izmedju puta. koji vodi u lafu i staroga puta u Moću. Ovdje se prema prvotnom planu trebao da osnuje potpuni vrtni grad, ali prema novijim planovima osnovat će se i urediti tek jedno vrtno naselje Čitavo se naselje treba da podijeli u 100 gradjcvmh parcela. ;77 članova je već uneseno u popis naseljenika, a 23 mjesta se još izdaju. Kvuča radnika Hasolela sama je privredila 14 dunama, pa se je priključila ovom naselju. Prema nedavno objavljenome izvještaju osiguran je već tom naselju zajam od •200.000 dolara, koji će se podijeliti prvoj stotini članova uz kamate od 6% i povratni rok od dvadeset godina. Osnivači se nadaju, da će krajem ove godine započeti izgradnja kolonije. Kazalište u prirodi u Palestini. Qosp. David Hp 11 rec h t uredio je na granici izmedju Jafe t i Tel Aviva hebrejsko kazalište, koje. će igrati u .-prirodi. Upravo u Palestini moći će ovaj teatar sa neko 500 mjesta biti od oveće važnosti, jer je uslijed lake vrućine kroz najveći dio godine boravak u zatvorenim dvoranama nepodnošljiv. Oficijelno otvorenje provedeno je devetoga aprila. . ■ < Dnevnik židovskih radnika u Palestini. Dnevnik židovskih radnika ,u Palestini trebao je pre-ma ranijim vijestima da počne izlaziti prvoga aprila, Medjutim su se pripravni radovi otegli, .pa' će taj list, kako javlja »Haarec« početi izlaziti tek prvoga juna. List će nositi ime »Davar«, tiskati će se u tiskari Mapoel Hacaira u Tel Avivu, a glavni će ni u urednik biti Beri Kat zn e 1-, soli n. Egipatska vlada desavuira zahtjeve palestinskih Arapa, Svečanostima otvorenja hebrejskoga universiteta prisustvovao je i rektor arapskoga seučilišta u Kairu. Lut fa 1 a Saj ed. zastupajući sveučilište u Kairu i egipatsku vladu. Egzekutiva palestinskih Arapa odaslala je egipatskom kralju Fuadu i predsjedniku vlade Sl- r paši brzojavku, u kojoj traži, da Egipat ne odašalje svoga zastupnika na svečanosti u Jerusolim, jer Arapi u Palestini bojkotiraju hebrejsko sveučilište. Kralj Fuad i njegova vlada ignorirali su ovaj zahtjev i odaslali svoga zastupnika u Jerusolim. STATISTIKA PALESTINSKOGA PUČANSTVA. U broju »Haareca« od 16. marta objavio je đr. Rup pi n informativni članak »Statistika židovskoga pučanstva u Erec Jisraelu«. Ovdje donosimo nekoje podatke iz toga članka. Temelj statističkih podataka o broju židovskoga pučanstva u Palestini čini brojanje pučanstva, koje je provela palestinska vlada 23. okto- I bra 1922. Ukupan broj palestinskoga pučanstva iznosi 757.182, ako se amo pribroji pučanstvo ' kižnoga okruga (Gaza i Beršeba), ikoji gotovo I isključivo čine Beduini, za koje se ne može od- < rediti stalan broj nego se drži, da ih ima nešto I više od 72 i po hiljade. Od Svega pučanstva bilo je u to vrijeme 83.794 Židova i 673.388 rte Židova.

) U stvarnu ispravnost ovih brojeva vladine statistike često se posumnjalo; naročito se isticalo, ; da je broj Židova jamačno veći, nego što je ovdje naveden. A ako ima pogrešaka u toj sta• tistici, ne smije se misliti, da su brojevi Židova i namjerice navedeni manjima nego. što su uistinu. U svakom slučaju treba da se više pouzdajemo u službenu statistiku vlade nego u privatne procjene. Od 83.794 Židova stanovalo ih je na dan 33. oktobra 1922. u gradovima 68.622, gdje su iznosili 25.97% sveukupnog stanovništva, a 15.172 (3.08%) stanovalo ih je na selu. Prirodni porast iznosio je god. 1922. u Zidova 1371 duša, to će reći 16.4 promila (porodi iznosiše 2.349 duša = 28 promila, smrtni slučajevi 978 duša == 11.6 promila), a u godini 1923. 1890 duša == 21.4 promila (porodi 2000 =r 36.2 promila, smrtni slučajevi 1310 = 14.8 promila), a prirodni porast u nežidovaj iznosio je g. 1922. 23L7 promila, a god. 1923. 21.8 promila. Broj poroda je kod nežidova procentualno mnogo viši (44.5 resp. 49.1 promila), ali isto tako i procenat smrtnih slučajeva (19.8 resp. 27.3 promila). Broj židovskih useljenika u vremenu od 24. oktobra do 31. decembra 1922. procjenjuje dr. Ruppin, uzevši u obzir ponovno iseljenje, na 1345 ljudi. Za godinu 1923. navodi vladina statistika, da se je uselilo 7421, a iselilo 3466 Židova, pa je prema tomu iznosio višak imigracije nad emigacijom 3955 ljudi, a kod nežidova postoji višak iseljenja, od 911 ljudi (570 imigranata i 1481 iseljenika. Službeni podaci o godini 1924. još nijesu objavljeni. Prema podacima vlade ušlo je u vremenu od 1. januara do 31. oktobra 1924. u Palestinu 10.107 Židova. U novembru i decembru iznosio je prema statistici palestinske cij. Egzekutiva broj židovskih imigranata 4450. Prema tome se može smatrati, da se u god. 1924. uselilo u Palestinu 14.557 Židova. O iseljenju postoje službeni podaci samo za neke mjesece. Čini se, da je vlada ovamo uračunala mnoge putnike, koji sa napustili zemlju samo za neko kraće vrijeme. Dr. Ruppin drži, da je židovska, emigracija, u. godini ,1924. iznosila 100. ljudi svakoga mjeseca, a prema tome iznosi višak useljenja 13.357 duša. Za nežidove nema za. god. 1924. ni-, kakovih pouzdanih brojeva, ali neki porast Uežidovskog pučanstva imigracijom i ne ulazi; u obzir. Prema tome za 31. decembra god. 1922., 1923- i 1924. postoje ovi brojevi:! .Židovi Nežidovi Stanje dne 23, X.. 1922 83.794 673.388 Izračunao prirodan porast od 23. X. do 31. XII. 1922. 255 2.570 Višak imigracije ' 11.345 Stanje dne ,31. XII. 1922. 85.394 676.958 Prirodan porast, u god.. 1923. 1.890 12.518 Prirast resp. umanjenje imigracijom resp. emigracijom -j-3.955 —9ll Stanje dne 31. XII. 1923. 91.239 688.565 Prirodan prirast u god. 1924. (procijenjen prema broju od god. 1923.) 1.950 14.990 Višak imigracije 13.357 Stanje dne 31.'X11. 1924. 107.746 703.555 Ovom broju od 107.746 žrdoVskih stanovnika, treba da se doda nekoliko hiljada ljudi, koji su došli u zemlju kao turisti, a onda ostali u zemlji s dopuštenjem vlade, pa bi prema tome broj Židova u Palestini krajem godine 1924. mogao iznositi nekih 110.000, što čini 13.55% svega žitelj-, stva, prema 11.7% na 23. oktobra 1922. O podjeli Židova na ! gradove i sejo nema oficijelnih podataka za konac god. 1924. Moguće su tek manje ili više točne procjene. Dr. Ruppin misli, da se mogu otprilike navesti ovi brojevi; Broj Židova Aproksimativan broj đne 23. X. 1922. za 31. XII. 1924. Jerusolim 33.971 ’ 38,000 Jafa i Tel Aviv 20.153 32.000 Hajfa 6.230 8.000 Tiberias 4.427 5.000 Saled 2.986 3.000 Hebron 43t) 500 Ostali gradovi 425 500 Kolonije 15.173 23.000 »3.7*4 11MM

Ootovo polovica prirasta židovskog pučanstva otpada na Jafu i Tel Aviv, koji imadu 29.09% svega židovskog žiteljstva u zemlji. (Oko 27.000 duša otpada na Tej-Aviv, a neko 5000 na Jafu.) Održi li se broj imigracije od 2000 ljudi svakoga mjeseca i nastani li se i dalje dvije trećine tih useljenika u Tel-Avivu, brojit će Jafa i Tel-Aviv krajem -godine 1925. 45.000 Židova (35% židovskoga pučanstva Palestine), pa. će tako preteči broj Židova u Jerusolimu.

Iz Jugoslavije

K STATISTICI K. K. L. Promatrajući našu polugodišnju statistiku, mi bismo rado dati povoljan sud o sabirnom radu, da nisu i opet izbile neke pojave, koje nam to onemogućuju, pojave, koje se javljaju sad tu, sad temo, da pojedina mjesta potpunoma zataje. Listamo li po starijim statistikama i usporedimo li rezultat s uspjehom našeg polugodišnjeg sabirnog rada vidjet ćemo lijep napredak. U prošloj smo godini za tri četvrt godine sabrali svega 329.051.85, a u ovoj smo godini već u prvih 6 mjeseca sakupili iznos od dinara 422.955.97, dakle znatno veću svotu. I prema prvom četvrtgodištu, u kojem smo namaknuti dinara 207.990.42 pokazuje se napredak od kojih 9000 dinara (ne uvaživši, da mi imađemo neke iznose, koje nismo mogli uzeti u statistiku, jer nemamo za njih specifikaciju). Kraj toga treba nažalost istaknuti, da nekoja mjesta nisu do danas još pripbstete obračune o pojedinim akcijama, uslijed čega statistika ne daje potpuno ispravnu sliku o rezultatu našega sabirnoga rada. Ali s kojega god gledišta posmatrali polugodišnju statistiku ona , nam općenito pokazuje uspjeh i to po apsolutnoj visini, kao i po porastu pojedinih sabirnih grana. Nije se promjenio omjer mjesta, koja su namaknula odnosno prekoračila svoj kontingent. U pyom iskazu ima 27 mjesta, koja su namaknula više. od propisanog kontigenta precna 26 u prvom kvartalu, a ispod kontingenta 20, dok su nekoja mjesta trebala tek neznatan iznos da postignu svoj kontingent. Prvenstvo preštp je ovaj put iz Zagreba u Beograd., Naše povjereništvp u Beogradu zaslužuje punu hvalu i ono, što smo već naglasili, sad se ispunilo. Njegov sistematski rad pokazuje lijepe plodove i Beograd će, bude li i nadalje istim marom radio, sigurno još i bolje rezultate poslići. Ovim je uspjehom ujedno pružen dokaz,, da su kontingenti, što ih je uprava Kercna razrezala na pojedi na mjesta p r a v e d n i i da s e, što smo vazda tvrdili, mogu kraj dobre organizacije, lakoćom nam a k puti, Za g r e b nije namaknuo svoj kontingent i sigurno mu ne smij* služiti kao izgovor, da je mnogo dao za akciju halučke farme (gotovo polovinu cijeloga iznosa, koji je namaknu!) niti na nedavnu akciju g. Israela Cohena, jer da ic, natočilo omladina, iole nešto radila, kako se to od nje ne Samo smije očekivati, već mora tražiti, sigurno bi se bio mogao namaknuti još i deficit od 7197. dinara! Bilo bi skrajnje vrijeme, da i Zagreb provede definitivnu organizaciju mjesnoga povjereništva, te da sustavno organizuje rad, jer su baš u Zagrebu mogućnosti rada tako velike, da bi Zagreb mogao daleko više namaknuti od propisanog mu kontingenta. Vrlo je rdjav rezultat u Sarajevu lako je bilo nastojanje uprave Kercna, da svim silama podupirć rad tamošnjeg povjerensišitva, pa je poslala onamo naročite izaslanike, da budu na po-

4

»2 I D O V<

BROJ 16.