Židov

samo darovima Zidova i nekih Kulturnih država, pa je na kraju pozvao šubotičke Zidove, da vode brigu o egzistenciji ovih instituta. Nakon ovoga govora izveo je na violini gosp. F. Turnovski Schubertpvu sonatu, a na glasoviru pratila ga je havera Elja H a y. Qosp. nadrabin dr. Josip Gerson istaknuo je u svom svečanom govoru veliku važnost otvorenja hebrejskoga universiteta, koje je za nas to značajnije, što je taj universitet osnovan i što se gradi naporom i sredstvima samoga židovskoga naroda, koji u toj stvari nije bio potpomognut ni od koje vlade ili države. Iza toga pjevao je nekoliko pjesama gosp. Aleksander Pol lak, nakon toga je haver Hinko K e 11 e r, vodja sekcije »Ivrije«, govorio o hebrejskim školskim institucijama u PalestinL Dalje je ha vera Lili Pod lak izvela na glasoviru »Improptuim od Schuberta. Svečana akademija, koja je uspjela i u materijalnom i u moralnom pogledu, završena je pjevanjem »Hatikve«. Ovom prilikom treba da se spomene postupak Židovske bogoslovne općine, koja se pored izričitog poziva omladine nije dala, zastupati na toj proslavi, a nije htjela da održi svečanu službu božju u hramu. Bartih. Sombor. Somborsko omladinsko udruženje priredilo je dvanaestog aprila uveče svečanu akademiju prilikom otvorenja sveučilišta u Jerusolimu. Ta je uspjela priredba održana u dvorani »Lloyda«, koja je već prije zakazanoga vremena bila dupkom puna. Pozdravnu riječ govorio je Eugen Klein, taj’nik omladinskog udruženja, pozdravivši prisutne zastupnike bogoštovne opčine, Hevre Kađiše i drugih židovskih institucija i društava, kao O. M a it d 1 a, predsjednika »Bar Giore« u Beču i Ernsta S c h ii f f e r a, izaslanika Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja, zastupnika subotičkog udruženja »Hakoah«, i novosadske »Ivrije«. Lujzika Ooldberger i Mirko Kohn vrlo su skladno izveli duo na glasoviru i violini. Poslije nekoliko prigodnih riječi dr. Q.lanza održao ic rabin dr. Sirneon Q u itnunn svoj uspjeli svečani govor. Istaknuo je veliku važnost otvorenja sveučilišta, i ponajviše je naglasio, da historija židovskoga naroda od više nego 1900 gp4ina nije zabilježila takav znatan i presudan dogadjai. Havera Magda S z e g o. deklamirala je ilt. a toga pjesmu fi. N. Bjalika »Ako te andjeo pita«, a poslije toga govorio je Ernest S c h ii. f{e r o značenju otvorenja hebrejskoga univcrsileta. Lili Gross pjevala je nakon toga s mnogo osjećaja jevrejske narodne pjesme. A. P rjeđih a nn govorio je o historijat« izgradnje hebrejskoga sveučilišta, a Otto M andl održao je govor, koji se vanredno dojmio svih prisutnih. Iza 'toga završena je ova uspjela svečana priredba. ' Baruh. Križevci Prigodom otvorenja jevrejskog sveučilišta, u JerusolinHi, dne I. aprija, priredila je c»\dp,šnia Židovska bogoslovna, općina svečani) služim božju, koja se ob-držala u 18 sati. Na istu odazvalo cjelokupno naše /Jcjovstvo a. Ijjlp i izaslanika političke i. oblasti! Tojn z^odgm,govorio je, rabin Dr. E ng,c I, ,a„pjevanie kantoni g, Biic.hsbaunia te zbora.,. koji je, otpjevavši skladno i sa mnogo, razumijevanja Haleltija, pobudio medju prisutnima opće udivIjenje, uzveiičalo je slližbu božju. Židovsko omladinsko udruženje priredilo jl‘ u nedjelju dne 5. aprila svečanu akademiju u vijećnici bogoštovne opčine, kojoj je cjelokupna omladina, a i dostatan broj ovdašnjeg židovstva prisustvovalo! Nakon ‘ otvorenja po, predsjedniku Zdenku H i r s,c h Tu, koji je u svom kratkom kqvoru podstreknup naše Zidove na- rad za' obnovu Erec‘ Jisraela x uzeo je riječ gosp. Ljudevit St ran ss. Isti je u jednosatnom svom govoru hizvio ideju cijorrizrrfa, uspjeh njegov,' te žiiače : nje otvorenja jevrejskog iniiyersiteta. Govornik je svojim jezgrovitim razlaganjima učinio jak dojam na ovdašnje Zidove, koji su ga sa, velikom pozornošću saslušali, te se razišli sa uvjerenjem, da će započeta izgradnja naše domaje u Palestini hiti na korist svega židovstva. ‘Židovska bogoslovna općina zaključila je na svojoj sjednici da se prigodom otvorenja univerže upiše u zlatnu knjigu Narodnog fonda. Iz sjednice Radnoga- Odbora. Radni " je Odtfor tf svojoj 'sjednici od 14. o. mi primio đo znanja izvještaje o proslavi ofvorimja 4lc‘-

brejskog univerziteta u Jerusolimu u Bitolju, Osijeku, štipu, Vukovaru i Subotici, zatim dopis iz Pančevd o razlozima, zašto se ondje nije mogla održati svečana proslava; brzojavni pozdrav Vaada hamanhigim (vijeće yođja Ahdut Hacofim) sa osnivačke glavne skupštine u Sarajevu. Iza toga raspravljalo se o dopisu g. inž. Zaloscera glede akcije za halučku farmu. Uzima se do znanja izvještaj dra. Singera o uspjehu sabirnoga rada za Keren kajemet za prvo polugodište 5685. Sa žalošću se konstatuje nemar i' nerad nekolikih mjesnih povjereništava, a naročito Sarajeva i Osijeka, pa će se morati poprimiti shodne mjere ako se to stanje vrlo skoro ne popravi. Zatim povjerenik za šekelsku akciju g. David Spitzer, izvješćuje o stanju šekelske akcije, a upravitelj Keren Hajesoda g. Sitno Spitzer o rezultatu akcije za Keren tiajesod u Tuzli i Brčkome, te o drugim tekućim agendama. Konačno se svestrano pretresalo po Bar Giori potaknuto pitanje podupiranja Narodne Biblioteke u jerusolimu, te je zaključeno da se referadu o toj stvari povjeri g. d(ru. Marku liorng, kojemu se prepušta da sebi izabere podesne saradnike.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Završili smo prvo polugodište našega sabirnoga rada i iz objelodanjene statistike svaki je jasno vidio uspjeh svoga rada. Ne ćemo da iznosimo rekriminacije protiv pojedinih povjereništava jer smo uvjereni, da ona sama znadu, koliko su propustite u radu za Keren Kajemet, te da uslijed toga nisu postigli svoj kontingent. Vjerujemo, da svi povjerenici žete laj rezultat popraviti tako, da će W. kvartal' i kod njih donijeti bolji uspjeh. Obzirom na skori nastup vrućih ljetnih mjeseci, u kojima se prema iskustvu slabije radi, neka svi povjerenici iskoriste ovaj Hl. kvartal. Treba odmah pristupiti organizovanju I ag-baomer akcije pa i pripravljanju šavuot akcija jer , su to jedine .akcije u ovome kvartetu. Pod jedno, pozivtjemo sve povjerenike da sjnjesta obračunaju sve prijašnje akcije i da nas naročito izvjeste o rezultatu Pesah akcije. Uprava Keren Kajemeia. Dar za hatučku larmu. Jediia je zagrebačka tvrtka darovala za halučku farmu 26.13.3 funti. Kako smo izvješteni, votirala je beogradska sefardska općina iznos od din. 5000, a aškenaska iznos od 3000 dinara za halučku farmu. . : * i - • ■ ..... Mavrb Fnhrmanrt. Dne 7. o. rrij. umro je u Vinkovcima u 80. godini svoga života’ g. Mavrb Fu h turan n, jedan Od Zidova, koji se 'je' svojedobno medju prvima u Vinkovcima' naselio. Pokojnik bio je opće štovana ličnost, šib je došlo do izražaja i pri • sprovodu, pred kojim su u znak počasti radnje Zidova i nežiđova zatvorene. Pokojnika isplatili su na vječni pbćihak građani svih slojeva i, vjera, .medju njima gradonačelnik dr. ’fopaloivić, predsjednik Židovske općine dr. Lang, upravnik poste- Lonćarević te predstavnici trgovaca, i obrtnika. Nadrabin dr. Frankfurter istakao je u svom nadgrobnom govoru rijetke vrline: pokojnika; kao radinog, skromnog čovjeka, koji je. -m svom-čednom ad* skladnom-žiw,otp našao potpuno zadovoljstvo. , i i . : ,tl pokpjnitu gubi naš sumišlienik g. dr. David Fu h-r-ma nn ; svoga oca. Našem sumišljeniku i njegovoj obitelji izrazujemo ■ naše srdačno : sauće.šć.c.,;Zihrono-letova! , ... Odjek obnove Palestine kod nežiđova. Ovih dana* primio je Narodni Fond, pismo jednoga nezidova, goji lijecima, punim oduševljenja', bodri Zidove, da iskoriste podesni čaš; "pa 4 da Izgrade

svoju domovinu, lako će trebati materijalnih žrtava, neka to nikoga ne plaši. Djelo je golemo i. ono će, pomoću božjom, koji svoj narod ne ostavlja, biti dovršeno. Pisac žali da je siromak i da ne može više da šalje od 1000 dinara, te moli da se taj čedni prilog upotrijebi za obnovu Palestine, • - ... ■ *..< i PančeVo. Malo kad se nešto čuje o našim Židovima, i o našem radu. Ali ovaj put učinila je općina nešto, zbog česa se eto i o nama treba pisati; ona je naime otklonila da priredi svečanu službu božju povodom otvorenja hebrejskog uiifversiteta. Neka se nitko tome ne čudi, jer sit »dublji« razlozi vodili »očeve« naše Kehile. Dan otvorenja sveučilišta, 1, april, pao je u srijedu, a na tjedni dan pored sve krize u poslovima Židovi ne će doći u hram. Predsjednik poznaje svoju općinu i donio je tu odluku. I sve bi bilo U redu, da sutradan nisu sve beogradske i zagrebačke novine donijele opširne izvještaje o proslavama, a naročito u Beogradu, na kojima , sn učestvovali najviši državni dostojanstvenici, za r stupnici sveučilišta i akademije, pa. i glavom dva ministra (Gle, i vlada je s cijonlstima. Da se td bar prekjučer znalo!) Lako je sad kritikovali 'dluku predstojnika i na sva usta govoriti, kako nismo to trebali dopustiti. Ali predsjednik naše općine g. Heim je našao sretan izlaz iz te situacije, kad je bio interpeliran na . narednoj sjednici, izjavom: u mojoj Kehili znao sam uvijek preprečiti svadje izimedju cijonista i necijOnista. Treba očuvati mir. I mi se slažemo s g. Meimom i držimo, da njemu treba mira i bit će naše nastojanje,- da mu tu želju ispunimo i da svu tu gospodu stavimo u »zasluženo« stanje mira. s. ' . I i Beograd. Povjereništvo Keren Kajeunet jrarad i odbor Mjesne Cijonističke Organizacije održali su u prisutnosti potpredsjednika R. O. S. C. g. Lava S t e r na dne 6. o. mj. zajedničku sjednica, u kojoj se raspravljalo o provedenih svih aktnelnih akcija: šekelske, hafučke i predob Ivanić pretplatnika za »Židov« i prikazivanje palestinskoga filma. Oosp. Slcrn. dao je nakua iscrpivog raspravljanja dnevnoga reda predbadna obavještenja o jedinstvenoj akciji, koja se ima u najskorije vrijeme pokušati. ’ ' Cerele »UetertHrt«. Dne 5. marta 1925. na inicijativu. nekolicine snmišljenika stanujućih u Zap grebu na PeŠćenici osnovan je »cercte Hatavbut«, koji si je uzeo za zadaću da okupi onaj dio ievrejskog gradjanstva u Zagrebu, koji stanuje na Pešćenici, Mtaksifnirskoj cesti. Vlaškoj ulici ’i « bližnjem okolišu, u svrhu medjusobnog, zbliženja, te zajedničko«, rada na polju jevrejske kulture. Cerolg rmađe svoje društvene, prostorije (Lašćinščak 31) koje su dnevno od H—24 sata otvorene Na konstituirajućoj skupštini izabrana su slijedeća gospoda u upravni odbor; Predsjednik; Si iterman Adler, veletrgovac; i. potpredsjednik: g. l.eon de Majo, inžinjer.l.l. potpredsjednik; gosp. V. Neubrupn, profcurista; tajnik g. Jizhack Abinun,' priv. činovnik; blagajnica; gdja. Terezijk Neubrumi; ekonom: gdja. Sarlota Kestler. Od • bornici- gg. Israel Mevorah, arhitekt, Leon žitt+ rer, trgovac,- Oskar NVinkler, prokurist. Nadzorni odbor: predsjedatelj; g. Adolf Kest,ler, ravnatelj; S- .Iso. Kern, tvorničar, g. Mavro, Preis, trgovac. Adresa" cerčlea glasi; Cerele »Hatartmt«. Zagreb, Lašćlhščak 31. Novo osnovani Cerele +iatarbiit« kupio' ie na Borongaju zemljište.' te će već tekom narednih tjedana, otpočeti sa gradnjom jevrejskog doma. PofajjLe vjjesti ; donijeti ćemo., u §lijedečep broju našega lista. . . »-Nemirna«' Zenica, Naša dosadašnja, vri predsjednica gdja. .Ada Pa p 0,, demisionjrala: na povjerenu joj predsjedničku dužnost, te joj se qvim putem iskreno zahvaljujemo na njenom đ&s'aida agilnom i požrtvbvrfbm radu, koji "je za ćfjelo vrijeme- naišavješmje vršila. ' .t * ' KhIK iidr. židovske omladine:. ■> • /V ■ »Neurim«. - : Konceraf gospodjt ELZE KONRAO-KOHUT. Primili smo dbavijcsl, "da će poznat* nmjćfrrica ' nit ’gtesdvirp; gošpodja E T&* Konrad’ fC’o Hnfl ir Beča. dne 25. ov. mj. priVeđlfi ‘u dvora hi Gfazfeenoga zavoda svdf RonecTaf biraftifa pftfgrarhdm. Vti ćb*

6

»2 1 D O V«

BROJ 16.