Židov

ŽIDOV r/ i i) o v

GLASILO ZA PITANTAZIDOVSTVA

Pred kongresom

Cijonistička Egzekutiva sazvala je četrnaesti kongres. Osamnaestoga augusta sastat će se četrnaesti puta izaslanici najaktivnijega pozitivnoga dijela židovskoga naroda, da pretresu probleme obnovnoga rada i da mu odrede dalji tečaj ukoliko se taj tečaj dade uopće odredjivati. Ima da se istaknu stajališta, odrede stavovi. Praktična je strana našega pokreta veoma često iznijela sama od sebe u svom životnom razvitku mnoge i zamašne probleme, koje je slabo tko predvidio. Realistični stadij ostvarivanja cijonističke ideje ne dopušta ili barem ne traži, da se najveći dio rasprave posvećuje teoretskoj bitci raznih naziranja i ideoloških smjerova. Četrnaesti se kongres prema situaciji kakova je danas a ona će valjda ustrajati i dalje sastaje u daleko povoljnijim i ljepšim auspicijama, nego njegov predšasnik iz godine 1923. Onda je u Palestini vladala golema besposlica, a glad je pritisnuo kolonije treće alije. Imigracija je spala na minimum. Blagajne Keren Kajemeta bijahu toliko prazne i zadužene zbog ranijih kupnja, da se nije moglo pomišljati na kakovo znatnije sticanje daljega zemljišta i na podupiranje kolonija. Učitelji ostajahu bez plaće. I onda kao konzekvencija svega toga stanja zahtjev za proširenjem Jewish Agency, praktički i principijelno zamašit problem, hipertrofiran živom diskusijom u svim cijonističkim krugovima i u cijelome cijonističkome novinstvu. Sve je to izmiješano i nesustavno poput groznice treslo redovima cijonista, a da ni časkom nije moglo raskinuti stvaralačku falangu našega pokreta, a naročito ne onaj njegov dio u močvarama Emeka, što je pun ufanja u sebe i svoju duhovnu snagu snosio svu težinu te situacije. Danas je sve drugačije, znatno bolje i što je veoma važno mnogo sredjenije. Nezaposlenosti u Palestini nema. Imigracija rapidno raste. Keren Kajemet kupio je u posljednje vrijeme velike komplekse zemljišta. Sve u svemu situacija u Palestini zadovoljava i ako ima nekih nedostataka, koje treba ukloniti i golemih potreba, kojima treba udovoljiti. Financijahni problem, koji je u stvari dominirao osnovicom svega, što je trinaesti kongres imao da rješava i riješi, i danas je nadasve važan i aktuelan. Ali dok je onda taj problem poput more ležao nad čitavim djelom našim, moći će naredni kongres na tom području sa više bistrine u atmosferi i sa daleko više slobodna daha rješavati sve aktuelne tačke i odrediti stajalište Cijonističke Organizacije.

Na terenu politike i medjunarodnoga života zbili su se važni dogadjaji. Izgledali su naoko nepovoljno po nas (izvještaj permanentne mandatarne komisije Saveza Naroda), ali na kraju nije uza svu agilnost naših protivnika, što se sad kriju u ruhu Arapa, sad u patrijarsikim i bimantijama, ne mimoišavši ni frakove diplomata, nastupio nijedan odlučan dogadjaj, koji bi mogao medjunarodnim osnovicama našega političkoga položaja i djelovanja, koje je najjače i najformalnije odredjeno mandatom

Velike Britanije. Otvorenje hebrejskoga universiteta potaklo je manifestacijom gest poklona svega kulturnoga svijeta obovnom nastojanju i stvaranju židovskoga naroda. A ovakove se stvari ne izoluju na platonski kulturni teren, nego one zadiru u odnošaj naroda i država prema nama, dakle se ogledavaju i u medjunarodnom životu. Sve što se zbilo u posljednje dvije godine iza trinaestoga imat će da raspravi bečki kongres"”"'' ♦

Engleski ministri Amery i Hoare u Palestini.

Engleski ministar za kolonije Amery i ministar Hoare stigli su 15. aprila iz Bagdada u Jerusolim, gdje su službeno dočekani odsjeli u vladinoj palači kao gosti Vrhovnoga Komesara, sir Herbert Samuela. 16. aprila vodio je ministar Amery političke razgovore s predstavnicima raznih grupa palestinskoga pučanstva. Prema vijestima ~Wiener Morgenzeitung-a“ primio je najprije odijeljeno vodje palestinskoga židovstva, a iza toga predstavnike arapskih stranaka. Odaslanstvu tako zvanoga Kongresa udruženih nacijonalističkih i ekstremističkih arapskih stranaka izjavio je ministar Amery, da se engleska vlada ne će truditi da dodje do kooperacije s njima nego će sačekati, što će Arapi sami u toj stvari da učine. Vlada će se i dalje u svom radu posvema držati političkih linija, kako su odredjene u mandatu Lige Naroda. 1 zastupnicima štampe izjavio je Amery, da se nikako ne smije da napušta mandatarna politika Velike Britanije, koju je potvrdio Savez Naroda, a i posljednje tri vlade sviju partija u Engleskoj. Balfourovu je deklaraciju ispravno interpretirao Churchil izjavom, kojom je konstatirao, da Židovi ne žive u Palestini na temelju toleriranja nego na osnovici internacijonalnoga prava. Cilj je engleske politike blagostanje čitave zemlje, a ne tek nekih dijelova njenoga pučanstva. Incidenat u Damasku treba da se požali ali je to više radostan lijep i srdačan doček, što su lordu Balfouru priredili palestinski Arapi. 17. aprila posjetio je Amery Koliniju Ri š o n-1 e-C ij o n i ondje *u svom govoru naglasio svoju radost nad rezultatima židovskoga rada, a naročito ga je obradovalo, što se Židovi u velikom broju vraćaju poljodjelstvu. Istoga dana posjetio je [ministar za kolonije i Te 1 Avi v. 1 ondje mu prirediše srdačan i svečan doček. Načelnik Disengoff upozorio je ministra na želju svojih gradjana, da bi se u Jati izgradila moderna luka. U svom govoru rekao je Amery, da ga raduje procvat i napredak Tel Aviva, ali da je potrebna jača briga za poljoprivredu. I» Tel Aviva pošao je ministar Amery, da pregleda Rutenbergove električne uredjaje. U njegovoj pratnji nalazili su se državni sekretar „Colonial Office-a“ sir John E. Shuckburgh, kapetan Wallace , i general Storrs.

Balfourova pisma Herbertu Samuelu i prof. Weizmannu.

Lord Balfour odaslao je iz Aleksandrije, kamo je bio došao neposredno iz Bajruta, dva oproštajna pisma sir Herbert Samuelu i prof. Weizmannu. U pismu Herbertu Samuelu kaže među ostalim; „Osjećam se sretnim, što mi je bilo dosuđeno da otvorim hebrejski universitet na Skopus brdu . . . Vidio sam rad židovskih kolonista u cvatućim židovskim naseljima u Emek Jezreelu i Galilu i s radošću pomišljah na to, da će genijalno djelo, koje je započeto na Skopus brdu ovdje naći ljude, koji će ga nastaviti. I ako su se na Vašem nebu često skupili tamni oblaci, ja sam prodahnut vjerom, da je blizu Vaša konačna pobjeda." Sedamnaestoga aprila primio je u Jerusolimu prof. Weizmann pismo lorda Baifoura iz Aleksandrije. U tom pismu izriče lord Balfour svoju radost, što mu je još jednom dana prilika, da se dr. Weizmannu zahvali za poziv na otvorenje universiteta, jer mu se tako pružila zgoda, da konstatira napredak velikoga pothvata u Palestini. „Najznatniji događaj moga posjeta", kaže dalje lord Balfour, „bijaše otvorenje universiteta. Ali i najviši duhovni i moralni ciljevi mogu teic napola uspjeti, ako ne idu uporedo sa materijalnim razvitkom. Zbog toga me je radovalo, kad sam vidio, koliko je golem napredak u starim i novim židovskim naseobinama. Ja se nadam, da će ovi uspjesi učiniti, te će se razviti srdačna saradnja svih slojeva pučanstva."

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM,

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB 1. maja 1925. - 7. ijara 5685.

IZLAZI SVAKOG PETRA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

j PRETPLATA: QQD. 100 D. POLUGOD. 50. D ČETVRTGOD. 36 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 19.