Židov
sa Zid. omladinskim društvom literarno-glazbeno posijelo u prostorijama jevrejske škole. Program posijela bio je vrlo dobar, te je u moralnom pogledu uspio iznad očekivanja. Održana su dva predavanja, i to gosp. Aleksa Steiner referirao je o dogadjajima u židovskom, napose cijonističkom svijetu, a Vladimir Kraus upoznao nas je sa .problemima XIV. cijon. kongresa. Predsjednik organizacije, gosp. Karlo Bier čitao je veoma interesantan govor bečkog nadrabina dra. Chajesa o Palestini, te u više nego polsatnom čitanju zainteresovao slušaoce za rad u pradomovini. Havera Felice Breesslauer deklamovala je Bialikovu pjesmu u njemačkom prijevodu: »MeeresstKle«, a tamburaški zbor izveo dvije muzikalne tačke, koje su se dobro svidjele. Napose je »Židovski svadbeni ples« izveden precizno i sa mnogo razumijevanja. Uspjeh posijela bio bi potpun, da je broj slušaoca bio veći. Ne znam iz koga razloga nije posijelo bilo dobro posjećeno, ali sigurno je, da bi posijelu mogao prisustvovati svaki bez razlike, jer su posijela posvema bez ulaznine, pa zbilja za mnoge nije postojala bojazan, da će se »šnorovati«. Na organizaciji je, da u tom pogledu razvije življu agitaciju. Prema jednoglasnom sudu svih prisutnih sadr* žaj posijela zadovoljio je potpunoma, pa postoji nada, da će posijela za kratko vrijeme zainteresovati sve naše sumišljenike. Napose treba organizacija da polaže važnosti na činjenicu, da je važno upoznavanje članova organizacije sa idejom, pa valja u tom pogledu održati nekoliko predaavnja. V. K. Žalobna služba božja prigodom obljetnice smrti dr. Theodora tlerzla. U nedjelju dne 12. o. mj. (20. iamuza) na dan smrti dr. Theodora Herzla, održat će se u zagrebačkoj sinagozi u pol 10 sati prije podne žalobna služba božja. Propovijed govorit će g. dr. r Mojsije Mar gel. Iz židovskog Omladinskog Kota. U nedjelju, dne 12. jula, (20 iamuza), održat će se u vijećn. bog. opć. tačno u pol 3 sata pos. p. sastanak posvećen uspomeni dr. Theodora Herzla. iNa programu sastanka je govor o dr. Herzlu i Čitanje j redtovanje iz njegovih diela. Pozivaju se svi članovi, da ovom sastanku beziznimno prisustvuju.
Književnost i umjetnost Felix Salten: NEUE MENSCHEN AUF ALTER ERDE
Polovicom maja izašla je u Beču u izdanju nakladnoga zavoda >Paul Zsolnay Verlag« knjiga poznatoga bečkoga literate Felixa Saltena o dojmovima i refleksijama s njegova puta po Palestini. Feliks Salten boravio je u Palestini u vrijeme priprema za otvorenje i samoga otvorenja hebrejskoga universiteta. U naponu proljeća prošao je starom zemljom i našao nove ljude. Prolazeći Eme<tkom. on spoznaje valjani začetak novoga doba. Književnik i fejtonista dubljeg poetičnog nastrojenja skupio je trideset fejtonskih fragmenata i izdao ih Beču uz dovoljnu reklamu. Kad čitaš tu knjigu nezgodna je pomisao na književničku profesionalnost, koja je na kraju našla u Palestini lijepu temu. dovoljno visoku, da se njome iživi r.utrašnja težnja za iskrenim i sadržajnim patosom kod pisca i dovoljno interesantnu za velik krug svjetske čitalačke publike. Ova pomisao djeluje u predana čitaoca to nezgođnije, što se u prvi mah. kad se letimično prelete odlomci knjige, koja ti je eto dopala ru-
*) Felix Saften; »Neue Menschen au f all e r Erde.« El'ne Paliistinafahrt, Paul Zsolnay Verlag, Berlin—Wien—Leij)zig 1925. Dobiva se u »Novoj knjižari« Srećko Hoffmann, -Zagreb, Ilica 92.
ku, osjeća neka zahvalnost. Jer knjiga je Saltenova. došla u dobar čas. U vrijeme kad je sve više počeia da se rasplamsuje bitka na području do zla boga stvarnih i praktičnih problema, kad se već dugo nije čitala i čula riječ puna srdačnosti, riječ bez suhoga kriticizma, koja prenosi svu ljepotu i sadržajnost dojmova sa tla na kojemu se toliko je puta već to rečeno — »radja i stvara novi rod«. I u tome je možda najveća vrijednost Saltenove iknjige: ne u propagandnoj sposobnosti (koju ta knjiga bezuvjetno ima), nego u srdačnom patosu, prostodušnoj neafektiranosti u svemu Crtanju s puta po Palestini. U trideset odlomaka, koji nijesu redomični nastavci nego su gdjegdje posve neovisni od ranijeg i narednoga odsječka nižu se slike zanimive i lijepe, misli izrečene lako i jasno, lijepe, čiste refleksije i uspomene. Nekoji odsječci i nijesu drugo no neprisiljena razmatranja žurnalističke lakoće o onome, na što potiče i podsjeća gledani predmet. I ako ova knjiga ne dostiže knjigu Artura Holitschera u cjelokupnom svom djelovanju, a ono ne zaostaje mnogo za njom. Ima odsječaka, koji su puni tolike iskrene ljepote u crtanju, gledanju i refleksiji, te su tako reći nezaboravljivi, a nijesu to odlomci, koji neposredno rišu koji kraj, nego oni, u kojima ima mnogo ličnog, subjektivnog predmeta samoga Saltena. (Na pr. odlomak 10. o uspomenama iz djetinjstva.) Obzirom na predjele Palestine najviše je prostora posvećeno Jerusolimu. Ta su mjesta u knjizi uspjelija nego na pr. opisi Emeka, a vanredno se doimlju odlomci o Mlkve Jisraelu, pa o Tel-Avivu i Rišon le Cijonu. Uvod u knjigu čini odlomak pun rekleksija sa puta željeznicom preko pustinje iz Egipta u Palestinu. Salten umije da u nekoliko riječi i poteza dočara sliku u najkaraikterističnijim osobinama njenim, pa ti je predmet zoran i jasan. To je talenat iejtoniste, a Salten jest književnik te vrste. Umovanje je ležerno, neužurbano, podnošljivo i srdačno. Takova je i sva knjiga. Ona ne obiluje ničim naročito novim, ali je ipak zanimiva u cijelosti i detajima. Jedan je oveći odsječak posvećen Theodoru Herzlu. prijatelju i suvremeniku Saltenovu. On ga spominje s hvalom i priznanjem, riječima lijepim i dostojnim uspomene i vizija što ih rodiše. »Vjerujem u Palestinu i vjerujem u budućnost U Dolje u Hajfi —ikaže Salten u završnom dijelu knjige rekao mi je to stari posjednik hotela. Sjedio je uza me kod stola, sasuo preda me sve oduševljenje za Theodora Elerzla, kojega je tek jedamput vidio u Jerusolimu, kojega smrt on još i danas gorko oplakuje i u ikoga on shvaća budnu, stvaralačku snagu njegove
pjesničke duše. Rekao je to on, stari muž, koji je mnogo doživio i mnogo iskusio, rekao je to iz punoće životnoga iskustva i iz puna srca: »Vjerujem u Palestinu, vjerujem u njenu budućnost«. To bijaše posljednje, što sam ovdje čuo, a to je i prvo. što sam ovdje čuo ■.. Salten je Židov, cijonista. čovjek u koga ima subjektivne sklonosti kad promatra djelo židovskoga truda i on s predanjem promatra sve, kupi sve dojmove, pa ih nagomilava, svrstava u djelo, koje je eto izašlo kao knjiga pod naslovom »Neue Menschen auf alter Erde«. U knjigu, koja je vrijedna pune pažnje svakoga koji imade malo interesa za sve što biva u Palestini i židovstvu, stavio je Salten mnogo iskrene usrdnosti. Ta je knjiga i lijepa i informativna. Mi je zbog toga toplo preporučamo. »Israel«. Pod ovim naslovom izdaje naš sumišljenik g. dr. Pinkas Ke 11 er, tjednik na njemačkom jeziku. U uvodniku razlaže uredništva program Usta koji je sebi stavio zadaćom, da bude braniteljem židovske vjere i tradicije, da podupire svako nastojanje za izgradnju Erec Jisraela i da poradi na intenziviranju cijonističkoga života.! Prvi broj čini se, da je na brzu ruku izradjen, pa se nadamo, da će naredni brojevi biti bolji, naročito, da će list donijeti više informativnoga materijala.
SAVEZ JEVREJSKIH VISOKOŠKOLACA KRALJEVINE SHS raspisuje ovim putem NATJEČAJ za slijedeće tri teme: 1. Problemi jevrejskili studenata s osobitim obzirom na prilike studenata iz Jugoslavije. 2. Ekonomske prilike jevrejskili studenata iz Jugoslavije. 3. Historija Jevreja u jugoslavenskim krajevima. iPravo natjecanja ima svako jevrejsko lice, koje je navršilo 18. godinu života. Radnje će pregledati i ocijeniti posebni jury od 5 lica, kojih će imena biti naknadno objavljena. Za svaku temu odredjene su po dvije nagrade: 1. nagrada: dvije hiljade dinara; 2. nagrada: pohvalno priznanje sa diplomom. Radnje se imadu poslati najkasnije do 15. maja 1926. Egzekutivi Saveza Jevrejskih Visokoškolaca (Zagreb, Palmotičeva ulica 16) u posebnoj kuverti bez potpisa, sa šifrom, dok se u drugoj kuverti, na kojoj će biti napisana ista šifra, ima priložiti ime, prezime, zanimanje i taćna adresa autora. Jury dovršuje svoj posao do 15. jula 1926., a nakon toga bit će objavljena imena autora nagradjenih radnja. Nagradjene radnje prelaze u vlasništvo Saveza, koji sebi pridržava pravo objelodanjenja. Ostale radnje vraćaju se autorima. U Zagrebu, 1. jula 1925. Egzekutiva Saveza Jev. Vis. Kraljevine SHS. IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA (Zagreb, Ilica 31, 111. kat). I. VI. SLET S. Ž. O. U. a) Prijave za dolazak na slet. Najkasnije d o 25. i u 1 a 1925. treba svako sav. udruženje na adresu: B i r o VI, S 1 e t a S. Ž. 0. U. Osijek 1., Židovska škola, javiti za svakog učesnika na Sletu slijedeće podatke; I. Tekući broj. 2. Ime i mjesto udruženja. 3. Ime i prezime. 4. Broj sav. iskaznice. 5. Zanimanje. 6. Spol. 7. Dob. 8. Je li delegat? 9. Želi li stan dodijeljen od sletskog biroa? 10. Želi li, da mu se rezerviše soba u hotelu? 11. Želi li zajedničku hranu? 12. Sudjeluje li kod športskih, gimnastičkih ii! pjevačkih natjecanja, te kod kojih? 13. Opaske. Prepis prijave treba u gore naznačenom roku poslati osim sletskom birou i R. O. Sav. Žid. Omi. Udruženja, Zagreb, Ilica 31, 11. kat. b) Sletska iskaznica, kojom sletaši imadu badava stan i ulaz u sve'priredbe sleta, stoji i ove godine 40 Dinara, a plaća se kod dolaska na Slet.
BROJ 3«.
»ŽIDOV«
7
U nedeljudne 12. jula (20. tamuza), na dan smrti DR. THEODORfI HERZLH održat će se u Vi 10 sati pr. podne. Žalobna služba božja Propovijed održat će g. Mojsije Margel. Poziva se židovsko gradjanstvo, da u što većem broju prisustvuje toj službi božjoj, kako bi odalo doličnu poštu velikom pokojniku.