Židov

Predloženi zakon imao bi da stane na snagu danom obnarodovanja u Službenim Novinama, a zvršnu moć da radovima 6 mjeseci iza toga dana, od kada prestaju svi propisi, što se protive ovom zakonu.

Tora i rad na židovskom tlu

Rahel F e i g eoib er g.

Tora i rad to je sadržina novoga, hasidskoga pokreta, što navire iz Poljske k zemljištu i radu u židovskoj zemlji. Sadržajem svojim taj je pokret očišćeno židovstvo najčišćega židovskoga podrijetla.-Zbog toga je taj pokret toliko originalan, i zbog toga osvaja taj pokret toliko snažno židovsku inteligenciju, koja je i suv'še zas’ćena tudjom kulturom i koja se je istrošila u tudjem prahu. Tek je početak. Novi hasidski kibuc »Nahlat Jaakov«, 0 kojem se već toliko pisalo, nije zasada još naselje. Ljudi stanuju još u daščarama, sagradjenima na brzu ruku uz cestu Nazaret - Hajfa, Ovdje na mjestu prastarog »Harošet Hagoj'm« nalazi se centar onih 34.000 dunama, koje posjeduje hasidski kibuc jablonskoga rebe-a. Sam rabi uposlen je uvelike diobom zemljišta. On se savjetuje sa specijalistima 1 stručnjacima. Haverim iz Nahalala koji su veoma sprijateljeni sa hasidskim pijonirima iz Nahlat Jaakova svjetovaše im, da po uzoru Nahalala podijele zemljište u jednake dijelove, jer onda ne će hiti zavisti i mržnje, i svaki će na svom posjedu biti upućen na svoju vlastitu snagu. Zbog toga morao bi jablonski kibuc nacionalizirati privatno zemljište i predati ga Keren Kajemetu, da on to zemljšte zajedno sa onih 9000 dunama nacijonalnoga tla, što ga je tom kibucu stavio na raspolaganje, podijeli podjednako svima članovima kibuca. Obzirom na to nije stvar veoma jednostavna. Rabi sam pristao bi zasigurno, jer bi po njegovim principi jama jednakost vlasništva u naselju bila veoma poželjna. Ali ovakova odluka teška je za njegove haside, jer se odjednom ne može da izadje iz svoje kože. To je posvema jednostavno psihološka nemogućnost. I za dugogodišnje socijaliste je pitanje privatnoga vlasništva uvijek veoma teško. Ukoliko će teže biti za ljude, koji su još juče bili u poljskim gradovima i gradićima. Divovski skok od židovsko-poljske ulice kramara do daščare podno Karmela dovoljno je iskušenje i zbog toga nižu se oko njih mnoge lijepe legende u Palestini i u inozemstvu. Zemljište Nahlat Jaakova podijelit će se prema veličini iznosa koji je pojedini član kibuca uplatio, a 9000 dunama nacijonalnoga tla Keren Kajemeta treba da se zasigurno podijeli prema preuzetim principima jednakosti i vlastitoga rada na židovskom tlu. Tako zvana A voda acmit (vlastiti rad), jedna od osnovnih principa Nahalala teško je iskušenje za hasidski kibuc, jer im ne dostaje praktično znanje zemljoradnje, koje su haverim iz Nahalala stekli za teških radnih godina u prošlosti na poljima Palestine. Rabi je umolio Nahalaljane da uzanu k sebi deset momaka iz Nahlat

Jaakova, da ih pouče u radu u polju i vrtu. Isto je tako čvrsto odlučio, da u svom naselju ne dopusti nikakove privatne trgovine. Kooperativa, koja je več otvorena u jednom šatoru, mora da opskrbi naseljenike najnužnijom robom. Osim toga odlučio je jablanski robe, da uredi zajedničku blagovaonu za sav hasidski kibuc Nahlat Jaakova, da nitko ne ustreba gotov novac. Provedba bijaše teška i rabi je morao izdati vlastiti papirni novac sa svojim potpisom, da bude nešto sitnijega novca za stanovnike naseljenja i za židovske trgovine u Hajfi, kod kojih Nahlat Jaakov kupuje potrebnu robu i s kojima imade obračuna. , Ovu doznaku novca drži rabi propašću svoga kibuca. Ali on se tješi time, da se novi život ne može da gradi bez grješaka. 1 na ravnoj cesti može da se nadje kamenje, a katkada treba doživjeti i propast, da se onda uzmogne uzdići do lijepe visine. S velikim oduševljenjem govori radnička inteligencija u zemlji o jablonskim hasidima. Oko ličnosti rebe-a nižu , se najljepše legende u svim novim židovsk’m naseljima u čitavoj zemlji, a Nahlat Jaakov obavljen je teškim brigama ostvarenja novoga radnoga života na židovskom tlu. Kad se podijeli zemljište, morat će se graditi kuće, kopati bunar, čistiti i zasijati.polja, polja koja su hiljadama godina čekala na židovski oslobodilački rad. Ljudi osjećaju, da su dorasli radu. Kod močvara Kišona morali su da obave radove, pa ipak nema više močvara. Kad su prvi puta stupili na zemljište i podigli šatore, prebacio im je vjetar sa gorja šatore. U toj su noći glasno govorili psalme i plesali sve do dana. Jablonci se stide govoriti o tom događjaju, ali ipak to već zna sav Emek. Uopće su stanovnici Nahlat Jaakova veoma Skromni. Umolili su sve dopisnike i književnike, koji ih posjećuju, da pišu samo o realnim činjenicama. Rabi sam, govori veoma malo o visokim problemima. Tek u petak uveče, kad srebrni sjaj punoga mjeseca leži nad Emekom a Nahlat Jaakov se naslanja o veliku sjenu Karmela, pleše sa svojim hasidima napolju plesove jablonskoga dvora i pjeva dirljive, hasidske melodije svojih djedova. Kad njegovi ljudi dopru u pravu vatru, zaustavi kolo i podsjeti hasidslke proleterce Nahlat Jaakova na 7 točaka, na kojima treba da se izgradi Erec Jisrael. To su osobine samoga Svemogućega. Prva je točka Hesed (milost) to će reći Ahavat hinam (nesebična ljubav), koja je u tome da čovjek čovjeka ne ljubi zbog neke naročite stvari. I Erec Jisrael treba da bude izgradjen tom Ahavat hinam, jer Židovi moraju da podnose okajanje, što je Palestina razorena korelativom: sinat hinam (bezrazložnom mržnjom). Druga je točka g’v ura (snaga), to će reći rad. Židovi moraju započeti, da žive od vlastite ruke, da oslobode mozak od trgovine: Židov treba da slobodne glave uči Toru i služi Svemogućemu. Treća je točka necah (vječnost), a to znači vjeru Židova u to, da će ga njegove poštene radine ruke hraniti i da će Erec Jisrael biti izgradjen. Četvrta je točka tiferet (sjaj, kra-

sota) Židovi moraju u Erec Jisrael u stvoriti takav uzoran život, nesamo riječima nego i djelima, da će svi naredi od njih moći da uće. Peta je točka hod (veličanstvo) i to je priroda. Židovi su otrgnuti od prirode. Oni žive u gradovima u kućama od kamena i ne mogu da uživaju ljepotu neba i zemlje ,koju je stvorio Vječni i zbog toga moraju Židovi otići i živjeti na selu, blizu prirode. Šesta je točka jesod (temelj) Židovi moraju da se bave zemljoradnjom, jer nije moguće,’ da je Vječni svijet stvorio tako, da čovjek svoj hljeb zaradjuje nepravedno, a trgovina se osniva na nepravednosti jednoga čovjeka prema drugomu. Zbog toga nije Vječni dao čovjeku trgovinu. Bog je dao čovjeku zemljište, da ga mudrošću svojom sije i obradjiije i da njime stiče, što mu je potrebno za život. Sedma je točka mal h u t (kraljevstvo), sabiranje Židova iz svih zemalja ga luta u židovskoj zemlji. Tako tumači rebe svojim hasidima, zemljoradnicima od Nahlat Jaakova, svojih sedam točaka, na kojima treba da se izgradi Erec Jisrael. Kod toga se ispričava, što ne govori hebrejski, iz jednostavnoga razloga, jer njegov rod još toga nije vrijedan. On dodaje i osmu točku; ahdut (jedinstvo). Jedinstvo treba da vlada medju svim Židovima. Pa i izmedju pobožnih i slobodoumnih, jer zavedeni i bludnici još uvijek mogu da se okaju i jer je Svemogući milosrdan. Zbog toga treba da vlada jedinstvo medju Židovima. I kad rebe dovrši tumačenje tih točaka udruže se ruke bradatih jablonsk h hasida sa pajesima, sa rukama glatko obrijanih ljudi, što su došli sa evropejskih universiteta u prastari Harošet Hagojim, da grade židovske daščare, i u krug uvlače nekoliko haverim iz Nahalala, koji stalno zablude k subotnjem stolu jablonskoga vebea. I Emekom odjekuju hasidske melodije rabinskih porodica iz Jablone i Modcica u srebrnu i svjetlu istočnjačku noć.

K svesetardskom kongresu u Beču

L RADNI PROGRAM SVJETSKE FEDERACIJE ŽIDOVA SEFARADA. Ime: Federacija Židova Sefarada. Svrha: Organizacija zajednica Židova Sefarada u Palestini i diaspori u čvrst, jednovit blok, koji će biti neodjeljiv dio cijonističkoga organizma (I'Organ i sine Sioniste) u pogledu suradnje na djelu nacijonalnog uskrsnuća i obnove Palestine. Rad i zadaće Federacije t 1. Ujedinjenje svih orijentalnih zajednica Palestine u jedan blok obzirom na pitanja kolonizacije, odgoje i kulture. 2. Stvaranje hebrejskih učitelja i duševnih vodja, koji će se razići po svim židovskim zajednicama Orijenta, gdje će se baviti unapredjivanjem židovske nacijonalne odgoje i širenjem hebrejskoga jezika, a bit će na čelu tih zajednica i upravljati njima u duhu narodne renesanse. BfiO) 34-35.

»ŽIDOV.