Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Izvještaj o XIV. Cijonističkom Kongresu

Kongres je završen. Možda će biti raznih mišljenja o XIV. kongresu. Jedno se ipak ne može osporiti: Kongres je radio i svršio veliku materiju. Stvorio je cijeli niz vrlo važnih zaključaka, naročito glede organizacije, koji će bez sumnje pogodovati uspješnome radu našega vodstva i budućim kongresima. Treba samo spomenuti pitanje uvedenja jedinstvenoga šekela, proširenje ovlasti Akcijonoga Odbora i ukidanje godišnje konferencije. Zatim je kongres legalizirao sav dosadašnji rad vodstva za proširenje Jewish Agencja prihvativši zaključke o konstituciji Agencja, pa je time konačno završen važan odsjek u našem radu za osnutak narodne domovine. Vjerojatno će time prestati i mnoge štetne trzavice unutar naše organizacije, pa ćemo naše energije moći posvetiti velikim zadacima, koje nam je u dužnost stavio XIV. kongres. Ali i na drugim područjima rada opažamo znatan napredak. Tako je od velikog značaja osnutak industrijske banke, koja će sigurno služiti interesima našega Jišuva i to boli podupiranju razvitka industrije, toli i židovskom radništvu, koje će stvaranjem industrije dobiti novih radnih mogućnosti. Izgradnjom APC kao centralne institucije za kupnju zemljišta naročito povišenjem dioničarske glavnice, hoće kongres da suzbije spekulaciju sa zemljištem,problem, koji je na kongresu uzvitlao mnogo prašine iako nije nitko kazao, kako bi se ta opasnost uspješno suzbijala. Budžet dao je vidna izražaja želji kongresa, da osnovka našega kolonizacijonog rada ima da bude poljoprivreda.. Prvi put vidimo u stavci poljoprivrede jedan iznos od 10.000 funti za koloniziran je sefardskog elementa. Nažalost nije uspjelo sastaviti veći budžet od 600 hiljada funti, premda je Weizmann pledirao za budžet od 750.000 funti, tako, da bi se moglo udovoljiti mnogim opravdanim zahtjevima, koji su i ovaj puta morali da odstupe pred okrutnim: non possumus. Ne treba tek posebno istaknuti, da je i ove godine bila kriza v o d s t v a, ali ne kriza vod j e. Sav kongres, pa i protivnici Weizmanna bio je za Weizmanna i Sokolova, pa će se mnogi pitati, čemu onda izazivanje kriza, čemu one senzacije, prekid u radu kongresa, i zastrašenje malodušnih? Razlog je tome, u jednu ruku slabost vodstva permanentnog odbora, zatim u stranačkim frakcij-

skini prilikama naše organizacije, a naročito i u bojazni radničkih stranaka, da će kongres i vodstvo krenuti u orijentaciji nešto na desno. Naoko se i činj, kao da su gradjanske stranke jurišale radničke pozicije, tečevine, koje su u teškom radu i borbi izvojštene, pa treba samo da se sjetimo ogorčene borbe za mahlakot avoda, u kojoj su radnici podlegli, pa će odsad i gradjanski elementi sjediti u toj komisiji, koja odlučuje o kvalifikaciji radnika i podjeljivanju certifikata za imigrante. Zaboravilo se pri tome, da su ovakove extratoure vrlo nezgodan eksperimenat koji može prouzrokovati vanrednu štetu za cijeli obnovili rad. Možda će predloži, koje je organizaciona komisija predala Akcijonom odboru kao materijal, u buduće onemogućiti ovakove neugodne incidente. Konačno bi htjeli u ovom letimičnom pregledu u narednim brojevima pozabavit ćemo se opširnije s ocjenom rada kongresa spomenuti i anomaliju u izboru Egzekutive. Na kongresu povjereno je dru. Weizrnannu i Sokolovu, da sastave novu Egzekutivu, ali se do završetka kongresa nije moglo naći riješenje, koje bi zadovoljilo sve stranke. Pošto je kongres morao završiti, bio je prijedlog permanentne komisije jedini izlaz. Sokolov, koji već na nekoliko kongresa drži zaključnu riječ, te je našao za svaki kongres njegovu karakteristiku, nazvao je XIV. kongres korisnim, jer će njegovi zaključci sve nas siliti na veći i intenzivniji rad, da namaknemo povišeni budžet i da radu za izgradnju Palestine privučemo sve krugove stva, tako, da Erec Israel bude centralno pitanje cjelokupnoga žid. naroda.

REFERAT O ALIJI

Donosimo naknadno referate članova palestinske Egzekutive gg. dra. Pička, Sprinzaka i Usiškina. Profesor Pick. član palestinske Egzekutive ističe, da je jaka imigracija daleko nadilazila sva očekivanja i silom prilika morao se prekoračiti po XIII. kongresu ustanovljeni budžet od 27.800 funti. Ovo prekoračenje odobrila je Egzekutiva, a amerikanski cijonisti omogučili su ovaj višak izdataka jednim posebnim doprinosom. O veličini i porastu imigracije dobit ćemo pravu sliku, ako uvažimo, da je imigracija od 800 osoba porasla na 3000 osoba mjesečno, te da je od januara do jula 1925. došlo u zemlju 21.000 uselje-

nika, a vjerojatno će do konca godine taj broj porasti na 40.000. Od aprila 1920. do augusta 1925. došlo je n zemlju 79-900 useljenika. Rezultati pokazuju, da smo našli kraj svih teškoća, pravi put, da upravljamo imigraciju u onu kolotečinu, koja odgovara sadašnjim uvjetima. Držimo, da smo dokazali, da se broj radnih snaga, koji treba da bude po cijonističkoj organizaciji svršten u zemlji, ima dovesti u jedan razmjer prema broju imigranata iz t. zv. srednjeg staleža i broju imućnih useljenika, te da se mora i za ove imigrante naći mogućnost rada. Dobra uprava imigracijonili prilika u zemlji i izvan zemlje kao i činjenice, da su imigranti zaposleni u zemlji, sklonile su mandatsku upravu, da prizna naš zahtjev za povećanje imigracije, pa je za vrijeme od aprila do oktobra izdala 10.000 certifikata, od kojih smo oko 2000 stavili na raspolaganje našim sumišljenicima ti Rusiji. Predložili smo za narednu godinu cijonističkoj Egzekutivi u Jerusolimu budžet od 68.000 funti u uvjerenju, da ćemo se morati brinuti za imigrante iz radničkih krugova (oko 12.000) i jedno 14.000 iz krugova srednjega staleža i obrtnika- Kao potporu za srednji stalež uvrstili smo 15.000 funti zajma za t. zv. aliju srednjega staleža i obrtnike, 3000 funti za gradnju provizornih kuća za nove useljenika i 1200 funti za Merkas histadrut ovdim. Svota, koja je stajala na raspolaganju za hahšara, priprava useljenika, nije odgovarala potrebi, pa smo u novi budžet uvrstili stavku od 6000 funti. Pitanjem srednjeg staleža pozabavit će se bez sumnje ovaj kongres. Valja ustanoviti, da odjel za imigrante nije stavio na raspolaganje sredstva za useljavanje srednjeg staleža, pa se nadamo, da će se sad naći mogućnost za riješenje toga pitanja. S p r i n za k, član palestinske cijon. Egzekutive, izvješćuje o radu cijon. organizacije u Palestini na području rada, te naglašuje, da sad u Palestini živi 10 000 radnika. K tome dolazi jedna rezerva od 30.000 halucim u galutu. Svi imademo interesa na tome, da židovskome radniku u Palestini stvorimo najpovoljnije uvjete za njegov rad. Ne radi se tu samo o. radnom vremenu i nadnicama, već o sadržaju i cilju rada. Sadržaj je rada izgradnja Palestine, njezin cilj produk*

GOD. IX.

POITARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA ! UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB 4. septembra 1925. ~ 15. elul 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU*

I PRETPLATA GOD. 100 D. POLUGOD. 50 D. j ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BRO| 38