Židov

djeno, da će se Palestinski mandat raspraviti u Oenfu 19. oktobra. Weizmann bijaše za vremena na licu mjesta. Iza toga bila je odgodjena rasprava na 26. i Weizmann je medjutim otputovao na sjednicu Akcijonoga Komiteja. Danomice je od uiutru do kasno u noć raspravljao i pregovarao, dogovarao se, prisustvovao priredbama, i nikad nije bio nestrpljiv, nikad nije izgubio nerve, a 25. otputovao je opet u Qenf. Leon Motzikin čitavo je vrijeme sam predsjedao. Deset i dvanaest sati na dan vodio je sjednice, vazda je ulazio u debatu, vanrednom je pozornošću slušao sve govore i izjave i žilavom je energijom ustrajao, da se dnevni red temeljito prodje i obavi. Neumorno je, uloživši u to svu svoju ustrajnost, obavljao posao svoga mjesta. Pomisli li se, da Leon Motzkin tečajem godine na mnogim zasijedanjima raznih organizacija na isti način svladava svoju zadaću, stiče se uvjerenje, da je on rodjeni predsjedatelj. Takovošta ne može da se nauči, time mora čovjeka vila u kolijevci obdariti. Značajan bio je Weizmannov oproštaj prije nego što je otputovao u Geni U kuloaru stajale su grupe raznih frakcija. U

vremenu od 10 minuta čuo sam Weizmanna na pet jezika razgovarati sa pojedinim članovima Akcijonoga Komiteja. U 9 sati polazi vlalk, iza 8 sati bilo je krajnje vrijeme, da se ide. Kod oproštaja moglo se je opaziti, da izmedju njega i svih članova Akcijonoga Komiteja s onu stranu programa i opozicije postoji srdačan obećaj staroga, ličnog prijateljstva i drugovanja u borbi. Nema sumnje, posljlednja je sjednica Akcijonog Komiteja uvelike doprinijela uvećanju lične povezanosti i nutarnjeg jedinstva, jačanju osjećaja, da su svi tek sluge jednoga htijenja, jedne zadaće i da iznad naziranja i svatanja, što ih dijeli, svijetli zajednički cilj. O ovoj će se jednovitoj falangi razbiti sve atake protivnika. Tko je doživio posljednju sjednicu Akcijonoga Komiteja, moći će se tek osmijehnuti kreketanju onih, koji bajaju o koncu cijonizrria i o razorenju Cijonističke Organizacije. Izbor nove Egzekutive odnosno poziv staroj Egzekutivi, da produži svoj rad i na novi kongresni perijod, trajao je nekoliko dana. Jedan mi je delegat rekao: »Preuzimanje vlade po LabourParty u Engleskoj nije zadavalo toliko poteškoća i nije tražilo tolike rasprave.« Napomena je ispravna. Ne smije se zaboraviti.

da nijesmo u parlamentarnom pogledu toliko odgojeni kao engleski narod. I nadalje: u engleskoj politici imade aksioma koje priznavaju svi Englezi, pripadaju li smjeru kojegod stranke. Na primjer: nepovredivost engleskog imperija. Sueski kanal, kao žila kucavica engleskoga gospodstva, prevlast na svjetskim morima, odabranost engleskoga naroda. Nijedan Englez ne sumnja u istinu ovih aksioma, i svejedno je da li je Baldwin ili Macdonald na čelu engleske vlade. Obadva su u prvom redu Britanci, a u drugom tek članovi svoje stranke. 1 mi Židovi trebamo pored kod nas već vrijednih aksioma, kao što su primat palestinske izgradnje, primat organizacije, i još nekoliko drugih, pa će tada biti lakše stvoriti vladu. Zasada se razvitak naše ideologije tek radja, i odatle sve te teškoće. Ali onaj, tko pažljivo promatra taj razvitak, može ustanoviti, da se protivštine nalaze mnogo više na ideološkom terenu, nego na području praktične provedbe. Prema protucijonističkim krugovima i u odnosu k palestinskoj izgradnji imademo već bezuvjetno jedinstvo, koje je pretpostavka zajedničkoga rada.

Moses Waldmann.

Pregled Sjednica Akcijonoga Komiteja. - Keren Hajesod. - Sjednica Sav. Odbora Saveza Jevr. Veroispovednih Opština

Bečki je kongres brz sumnje ostavio neugodan dojam. Nutarnja zagb ženost, diferencijacija, koja se rodila iz suvremenih sudbonosnih problema Palestine i iz troma života u pokretu, suviše se zaoštri bi i prvi ise je puta desilo, da je kongres završio svoja vijećanja ostavivši i pokret, i njegovu organizaciju bez vodstva. Bilo je štaviše i u onom času, kad je rtakraju odlučeno dia Akcijom Komitej bira Egzekutivu malo vjere i u taj odltor. U posljednje vrijeme nije A. K. vršio svoje zadaće kako valja. To više i iskače danas činjenica, da je sjednica. A. K. održana nedavno u Berlinu urodila plodom, koji je bio toliko potrebnu. Sjednice su bile nošene odličnim duhom stvarne suradnje i harmonije, sviješću o potrebama momentane situacije u pokretu i 'palestinskom radu. Nije sve dobro toga vijećanja u tome, što se na koncu konca i naišla i izabrala Egzekutiva, jer tko bi se i u opoziciji medju cijon istima našao, te bi preuzeo na se odgovornost da organizacija i dalje spokojna miruje i čeka dok joj se dade vodstvo. Rješenje, koje se je tu našlo, takovo je, da se članovi A. K. s formalne strane ni jesu trebali držati odluka svojih frakcija na kongresu o učestvovanju u novoj Egzekutivi. Iz skučenih i kratkih biltena ne vidi se koliko je posla i briga zadavalo pitanje sastava ,i imenovanja vodstva. Nadjene je nakon svih teškoća, najspretnije rješenje. Po našem bi mišljenju bilo deplasirano isticati neku naročitu radost, što je konačno pronadjena jedna Egzekutiva. A. K. zabavio se pitanjima, koja su vitalna, zaključci koje je o njima stvorio, stvaraju lijepu perspektivu. I lapidarni izvještaji pokazuju, kako je A. K. ii pitanja, za koja smo bili vični da ih tretiramo pod nekim apstraktnijim vi-

(ioni ideologiziranja riješio praktička, čuvnj ući osnovka nacije umi na obnova. Stvoreni sir zaključci o tom, da sa ureda osnovka svega hebrejskoga kulturnoga rađa. Naglašava sa, dai se jednim od osnovaka u pripravnom radu za Palestinu smatra. i jezična priprava, dakle učenja hebrejskoga jezika. U zaključka ja ušla ideja, da se židovske općim l u galutu privuku pripomoćnottn radu za palestinsko školstvo. Sve u svemu A. K. imao je nla svojoj sjednici da popravi grijehe i naknadi propuste prošloga kongresa. I današnjem broju imade prikaiz nutarnjega života i atmosfere vijećanja. Tu se vidi sve pokretno u toj stvari. Nutarnji momenat, koji je prvotno izlazište svih ostalih značajki berlinske sjednice A. K. Ovdje se zapaža ono, što naisi može da bodri i jača: pobjeda osjećaja jedinstva, harmonije i pmlanja za zajednički cilj. Akcijoni je Komitej u svojoj sjednici o Berlinu izvršio akt rehabilitacije i prema vani i prema unutri, ♦ Iskaz Glavnoga Ureda Keren Uajesoda za mjesec septembar nije u stvari drugo nego opomena* na kojoj se svatko mora zaustaviti. Za spomenuti mjesec iznose prihodi K. H. svoga 31.531 funtu. Bili smo se već navikli da prinmmo izvještaje, koji govore o mjesečnim prihodima od 40. 50. pa i 60 hiljada funti. I prvi izvještaj nakon kongresa, koji ie povisio budže*. tako ts iznosi za ovu godinu danai 650.000 funti pokazuje, da namjesto dosljednog nbpretka dolazi nazadak. Mjesečni bi prihod prema budžetu morao biti oko 55 hiljada funti. Sad se već mora da namakne osjetljivi manjak. Izvještaj Glavnog Ureda K. H. veli da su doprinosi iz Udruženih Država, dakle glavnoga vrela, održali svoj prosjek, ali da su podbacile one

zemlje, koje su ove godine a i ranije bili odlučni faktori u povećanju prihoda za K. H. To su naročito Poljska, Njemačka ‘ Bumuujska. Isto tako spali mi doprinosi iz Južne Afrike i Kanade. Jugoslavija spada nažalost u one zemljo, koje van redno slabo udovoljavaju dužnosti prema K. H. Američki Cijonisti zaključili su provesti akciju za namaknuće svoti' od 5 milijuna dolara za izgradnju Palestine, a istovremeno provodi Joint u Americi drajv da namakne 15 milijima dolara za pripomoć istočnom židovstvu. Sav cijonistički svijet očekuje s interesom, kojim će fazama proći i cime će uroditi ova nezgodna konkurencija u sabiranju golemih svota i to baš u zemlji, gdje danas prebiva gospodarski najjači dio židovstva. Kolikogod ovi pojavi uznemiruju ipak ima znakova, da u cijotnističkom j propalestinskom radu raste intenzitet i (dan. I pored svih momenata, koji jesu ili se samo pričinjaju retardantima mora ova godina da donese u punom smislu vršenje lozinke u poruci predsjednika Weizmanna: »da se posvuda/ predje od riječi na djelo«. U nas je lane upravo rad za K. H. bio jedna od najslabijih točaka. Ove će godine jamačno stvar krenuti na bolje tim više, što je centrala prenesena u Beograd; jer Beograd nije dosada, bio toliko opterećen svim! granama rada kao Zagreb, koji već dugi niz godina najvrjednoje radnike iz svoga kadera daje vodstvu Saveza i centralama fondova. Beograd će moći unijeti osvježenja u rad i mi vjerujemo, da će se mjesto Jugoslavije u iskazima londonske centrale pomaći na viši l . * Dne 25. i 26. oktobra konferirao je u Beogradu Savezni Odbor Saveza Jevrejskih Veroispovednili Opština. Od svih pitanja, što su sve dotle čekala na svoje rješenje, najveći je interes bio okupljen oko odluke, što će Savez uči-

BROJ 48.

»2 1 D O V«