Židov

noj Evropi treba da smatra prikladnom i produktivnom formom pomoći, saglasno je naglašeno, da se mora da traži mogućnost slobodnoga razvitka židovskih narodnih osebina naseljenika. U isto vrijeme naglašeno je u diskusiji, da se sa raznih protucijonisličkih strana u Rusiji i izvan nje pokušava ovu akciju za kolonizaciju dovesti u protimbu sa izgradnjom Palestine, Istaknuti je odlučnost, da se odrešito pobije svaki takav pokušaj i u sabirnoj akciji i u vodjenju kolonizacije

AMERIČKI ŽIDOVSKI KONGRES I PRIPOMOČNA AKCIJA ZA ISTOČNO ŽIDOVSTVO. Prema vijesti ITA prihvatio je američki židovski kongres na svom nedavnom zasijedanju rezoluciju, u kojoj se žali, što se Jouvt Distribution Committe u svojoj akciji koju sada provodi, da. namakne 15 milijuna, ne obazire na izgradnju Palestine i ako bi se prema sporazumu sklopljenom u Filadelfiji, trebala Palestina uzeti u .obzir. Traži se, da se provede sporazum sklopljen u Filadelfiji, i da sc kolonizacija Židova u Rusiji ne učini glavnim ciljem kampanje. U jednom od drugih zaključaka odobrava kongres plan američkih cijonista da provedu kampanju sa namaknućem u iznosu od 5 milijuna Dolara za izgradnju Palestine i obeća.je svoju pripomoć.

PREDSJEDNIŠTVO KEREN HAJESODA ZA NJEMAČKU O KOLONIZACIJI KRIMA

Dne 24. oktobra održana je na poziv direktora Oskara Wa.-sser m a nn a sjednica predsjedništva Kereif Hajesođa za Njemačku. Toj su sjednici prisustvovali svi članovi predsjedništva, a pored njih profesor Weizm a nn, Nahum Sokolov, dr. Feiwel, dr, Georg Halpern. Ravnatelj Wasssermann referirao je o primicima i izdacima i o razvitku rada njemačkoga Keren Hajesođa. Predsjednik Weizmann u oduljem je govoru prikazao sadanji položaj u Palestini sa političkog i gospodarskog gledišta. Iza loga referata prof. Weizmanna povela se ođulja debata), Odredjeno je i stajalište obzirom na pitanja kolonizacije Krima. Prevladalo je mišljenje, da pitanje reprodutivacije ruskoga židovstva ni u k°i em pogledu ne kolidira sa izgradnjom Palestine, Predsjedatelj direktor Oskar Wassermann skupio je mišljenje predsjedništva u rečenicu, da je rad u Rusiji djelo zai pojedince Židove, a rad u Palestini djelo za židovstvo. Tko daje za Rusiju, pomaže drugima, tko daje za Palestinu pomaže sebi. Na kraju sjednice zaključeno je jednoglasno, da se u zemaljskoj konfefenci predloži, da pošalje jednog člana u direktorij Keren Hajesođa u Londonu i 1« ravnatelja Wassermanna. Dr. Ruppin otklonio učestvovanje u Egzekutivi?

Prema jednoj vijesti »NViener Morgenzeitun<;a« iz Jerusolima, objelodanjenoj pred nekoliko dana, izjavio je dr. R u p p i n, da ostaje kod svoje odluke kako ju je saopćio XIV. kongresu, t. j.. da se kroz godinu dana želi povući sa javnoga rada. Do danas, nijesmo primili nikakove potvrde te vijesti, pa bi prema tome još uvijek postajala mogućnost, da dr. Ruppin, majstor palestinske kolonizacije, u skoro vrijeme preuzme svoj položaj, kakio je bio određjćn i na XIII. kongresu.

28.428 funti primici Keren Kajemeta u septembru

J eru solim, 28. X. 1925. (P, C.) Primici Židovskog Narodnog Fonda u mjesecu septembru o, g. iznosili su svega 28.428 funti. Pridonijeli su: Poljska 4675 L, Južna Afrika 4600 L, Sjeverna Amerika 3560 L, Njemačka 3400 L, Engleska 1050 L. Erec Jisrael 1030 L. U ukupnoj svoti sadržan je i posljednji obrok Ootzove zaklade u iznosu od 4460 funti. U septembru 1924. iznosili su sveukupni primici 29.068 L. Ali tu je spomenuta zaklada pridonijela iznos od 11.609 funti. Prema' tome porasli su doprinosi za Keren Kajemet u znatnoj mjeri u odnosu prema istom mjesecu prošle godine.

Oskar Strauss za Židovsku Nacijonalnu Biblioteku

Oskar S. Strauss, nekadanji američanski poslanik ti Carigradu, koji je u prošloj godini posjetio Palestinu, darovao je nedavno Židovskoj Narodnoj i Sveučilišnoj Biblioteci veliki dio svoje privatne biblioteke. Prva pošiljka, koja je stigla u Jerusolim, sadržaje 550 svezaka gotovo isključivo glavnih djela sa područja povijesti i internacijonalnoga prava. • (Ziko.)

Pregled štampe

»The Ne w Judaea«, organ Čijom Egzekutive, od 23. pr. mi. piše prigodom predaje memoranduma Cijonističke Organizacije mandatarnoj komisiji Saveza Naroda medju ostalim slijedeće, što ide očito na naslov radikalne opozicije; »Memorandum je po svojoj naravi više izvještaj nego peticija. Glavna mu je svrha, da mandatarnoj komisiji položi račun o onome, što se u izvještajnom razdoblju židovskim trudom u Palestini učinilo. .ledva bi se postigla svrha,, kad bi se svake godine Komisija napastovala ispravnim ili imaginarnim pritužbama. Pokušaj apela na Ligu Naroda protiv mandatarne vlasti bio bi težak korak, koji bi se jedino iza zreloga razmišljanja mogao da učini i u posve izvanrednim slučajevima. Bilo bi ludo pretpostaviti, da će Liga Naroda biti rado spremna da čuje takove tužbe. Bila bi ozbiljna grješka to pokušati, osim u slučaju teške i flagrantne povrede mandata, za koju nije bilo moguće naći druge pomoći. Jedva je moguće ozbiljno ustvrditi, da se sad nalazimo u takovoj situaciji, a to ne mogu ni oni da tvrde, po čijem je mišljenju izvještaj mandatarnoj komisiji uopće od male vrijednosti, osim ako se radi o optužbi. Ta nema nikakove koristi od velikih gestova! Ipak se uz memorandum nalazi po« pratno pismo na Visokoga Komesara za Palestinu, da ga preda Ligi Naroda, u kojem Cijonistička Organizacija svraća pažnju na dvije točke: na udio hebrejskoga školstva u budžetu palestinske vlade za'odgoju i na podjelu državnih zemlijšta za židovsku kolonizaciju; CijonL stička Organizacija drži uputnim, da obzirom na obe točke izrazi svoje razočaranje, te se pouzdano nada. da će se to brzo popraviti.« . ii* 0 »Obzor« od 1. novembra 1925. donosi pod nešto sienzacijonailinim naslovom »Ekonomska peri p e i i j a u .1 u ž n o j Srbi ji,« i sa podnaslovom »1 n v a z i j a g r č k i b Ž i d o v a u n ašn izvoznu sferu. Akcija privrednih k r u g o v a u S k o p- u«, ovu vijest datiranu iiz Beograda; »Južnoj Srbiji ponovno prijeti, prema vijestima iz Skoplja, jedna ekonomska, peripetija. Do -sada je dobar dio izvoza u tim krajevima bio u našim rukama. Sada pak uzimlju n svoje ruke izvoz stranci, koji ponajviše dolaze iz Soluna i to oni morjsijeve vjere. To se tiče najviše pitanja, kokona, opijuma i sitnih koža. Rodi toga se ni Skopljn kao privrednom centru tih krajeva misli pokrenuti jedna akcija, kako bi se domaći • mogli očuvati od pridolacska stranaca, naročito onih iz Grčke, gdje je uzburkano ne samo političko, nego i ekonomsko stanje. Osim toga je imala Južna Srbija lijepo razvijenu industriju t. zv. zelenog sapuna- Ta industrija datira još iz vremena turske imperije. Zeleni sapun; pravili su iz maslinova ulja odnosno iz murge maslina- Glavno je tržište za taj sapun bila Mala Azija. Kako »u Turci istisnuti iz Evrope, stanovnici Južne Srbije naviknuti na taj sapun tražili su ga i otvorene su 4 tvornice takvog sapuna, koje su radile s velikim

kapacitetom. Te su tvornice u nodostetku dovoljno ulja odnosno murge nabavljali u posljednje vrijeme murgu jednim dijelom iz Italije, koliko je bilo potrebno. Ministarstvo trgovine u Beogradu pokrenulo je pitanje, da se nabavlja murga odnosno' ulje iz Dalmacije. U okom bi se možđai bilo i uspjela, ali je i ta industrija došla zbog prilika u Grčkoj i .naviranja grčkog kapitala iz Soluna, u veliko pitanje. Prijeti opasnost ili da cijela ta industrija propane ili da dodje u ruke iniozemaca. Privredni krugovi u Skopljn zainteresirali su peke beogradske krugove, kako bi se pokrenula. živa akcija za sprečavanje dolaska stranaca i prelaženja industrije zelenog sapuna iz domaćih u strane ruke. Dok sa u Južnog Srbiji pokazuje veliko raspoloženje prema pravom stranom kapitalu kao engleskom, američkom, njemačkom i francuskom, koji nikada ne prave smetnja razvoju domaće industrije, dok je baš to protivno kod kapitala koji* dolazi iz Soluna e. Obratili smo se na našeg izvjestitelja u Skopljn, da nam pošalje izvještaj. , o toj stvari, pa ćemo u kojem od 1 narednih brojeva donijeti prikaz o tom pitanju, da se eventualno bolje osvijetli, što je to sa naviranjem »kapitala iz 80-... luna*. ♦ LI posljednja dva nedjeljna broja donose zagrebačke »Nov o s ti« dva članka o cijonizmu: »Cijonizara« i »Nova Palestina« sa napomenom »Iz cijonistićkih krugova«. Uz prvi članak napo-, min je uredništvo lista, da izlazi povodom kongrefsa jugoslavenskih čijonlMa. Taj članak prikazuje momente koji dovode do cijonizma pa je nglavnome ideološke prirode, ali je i suviše zbijen. Drugi članak, odlično pisan, nastoji da dade sliku razvitka i stanja obnovnOga rada u Palestini. Članci su potpisani pseudonimom Jelenko Cvijič. i*: Štampa i »Q ide on«. Br. 9.-—l2. VI. god. »Gideona« pobudio je osobit interes ne samo u našoj židovskoj štampi (»Židov« i »Narodna Žid. Svijest« donijele su opširniji prikaz o posljednjem broju i o prošlom godištu, a »Jevrejski Život« bilješku) nego su i mnoge nežidovske novine u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu donijele bilješke o tora broju. »Srpski Književni Glasnik« (Beogradb jedna od najboljih revija u Kraljevini, osvrnuo se u svom broju od 1. novembra na »Gideon«, pa osobito ističe članak »O savremenim židovskim kompozitorima« od g. E. Goldnera; Tjednik, »Slo-r bodna Tribuna« (Zagreb) u prikazu posljednjeg »Gideona« skreće pažnju na: anketu o pisanju hebrejskih riječi u hrvatskom jeziku. I to je dokaz o važnosti »Gideona« u našoj židovskoj sredini, a pokazuje i važnost »Gideona« kao našeg reprezentanta u nežidovskoj javnosti.

Tvornica žaluzija u Hederi

U Hederi se »radi tvornica ž aluzija sa temeljnim kapitalom od 5000 iunti, koja će vjerojatno moći uposliti 50 radnika. Gradnjom ie zaposlena 20 radnika. Eukaliptusova stabla u toj koloniji da- . vat će najglavniju sirovinu. U prvom rediv ima da se u toj tvornici prave ■ sanduci-.za otpremu? na- . randža. • (Ziko.)

6

»z i d o v«

BROJ 48.