Židov

Iz štampe ŠTAMPA I BORAVAK G. USIŠKINA

Beogradska i zagrebačka štampa pokazala je prigodom boravka g. Usiškina živ interes za stanje palestinske izgradnje, za situaciju u Palestini i za osnovna pitanja našega pokreta. Samu posjetu sva je štampa uz neke rijetke iznimke zabilježila opširnim noticama o samom g. Usiškinu, a mnogi su listovi pisali o g. Usiškinu i prije, a neki od najuglednijih listova donijeli su čak i sliku g. Usiškina. U Beogradu i Zagrebu primio je g. Usiškin izvjestitelje pojedinih listova, pa im je potanko iznio odgovarajući na pitanja najosnovnije probleme pokreta i izgradnje Palestine i mnogo materijala o dosadašnjem, sadašnjem i budućem radu, a naročito o zadaćama' i djelovanju Žid. Nar. Fonda. Nakon lih prijema sve su novine, kojih su izvjestitelji bili na prijemima, • jednako u Beogradu kao i u Zagrebu donijele uspjele, uvelike izvještajeve o svim pitanjima, koja je g. Usiškin iznio. Pored toga su gotovo sve novine u Beogradu i Zagrebu donijele izvještaj o govorima g. Usiškina u beogradskoj odnosno zagrebačkoj sinagozi. Od beogradskih listova valja naročito istaći. »Politiku«, »Vreme«, »Pravdu«, a od zagrebačkih listova »Zagreber Tagblatt«, »Der Morgen«, »Jutarnji List«, koji je donio najinformativniji izvještaj, »Riječ«, »Obzor«, »Novosti« i »Večer«. »Pravda«, »Der Morgen« i »Zagreber Tagblatt« donijeli su i prije dolaska gosp. Usiškina informativne članke o njegovoj ličnosti i o njegovom radu. Od tjednika valja istaći zagrebački ilustrovani list »Hrvatsku Metropolu«, koja je donijela sliku g. Usiškina sa biografijom. Dok je dakle sva ta reprezentativna štampa dakle pisala s mnogo simpatija i o g. Usiškinu i o obnovi Palestine, dotle se zagrebački dnevnik »Hrvat« uzbunio u svom broju od 11. decembra, što se zagrebačka štampa toliko raspisala o dolasku g. Usiškina. »T h e N e w-J ud a ea« (London), organ Egzekutive Svjet. Cijonist. Organizacije, na engleskom jeziku, donaša n svom broju od 4. p. mj. bilješku o Saveznom Vijeću Saveza Cijonlsta Kralj. S.HS te navada imena novoizabranog Radnoga Odbora i spominje najvažnije zaključke toga Vijeća a naročito votum povjerenja vodstvu Svjetške Cijonistieke Organizacije. . * U dva posljednja broja zagrebačkog ilustrovanog tjednika »H rvatska Metr o p o la«. koju uredjuju zagrebački publicisti gg. Habednš i Zyf VukelkL izašao je članak g. Egtma (lolđtiera; Savremeni žid. kompozitori (iz posljednjeg »Gideona«). U zadnjem broju donesena je i slika M. Usiškina sa informativnim ’ člankom o njegovoj 1 ičnosti i radu. ♦ »Narod. Zid. Svijest« (Sarajevo) .dorta-r Sa, n posljednjem broju slijedeću bilješku: »U Osijeku hoće asitnilanti da dodju do riječi U Osijeku, koji je takoreći mje-

sto rodjcnja našega Saveza, od nekog vremena ovamo razmahati se neki asimilanti, koje predvodi 72-godišnji čiča Julio Pfeiffer, i tumače preko osječkog -»Hrvatskog; Lista«, da Jevreji u Hrvatskoj mogu biti sama Hrvati, a, nipbšto cijoniste. Taj čiča imade toliko hucpuiuka, pa u jednom svome članku u spomenutome listu traži, da sc asimilantima zakonom priznađu neka prava. Mi ne sumnjamo, da će naši osječki sumišljenici, sa našim počasnim predsjednikom gosp. drom. Spitzerom na če'n, znati odčitati pravu bukvicu ljudima a la Pfelftcr.«

KONFERENCA U BALTIMORE. Sporazum s necijonistima. Subskribirano 720.000 dolara za potrebe Palestine. Dne 29. novembra održala se u Baltimore Palestinska konferencija, kojom je započeo od cijonista propagirani drajv da se namakne pet milijuna dolara za izgradnju Palestine. Prema obavijestima, koje smo donijeli u prošlom broju, vodili su se prije konferencije pregovori izmedju reprezehtanata cijonista i Jointa, da se ukloni nastali spor. Pregovori su doveli do rezultata, koji označuje pobjedu stajališta, koje zastupaju američki cijonisti. Prema tom sporazumu izmedju cijonista i Jointa provest će-se neovisno drajv od pet milijuna za potrebe izgradnje Palestine, a od 15 milijuna, koje ima Joint da se namakne u svom drajvu za opću pripomoć, dobit će 1 i pol milijuna Palestine Economic Corporation, a nekoliko milijuna iznosit će doprinosi za sanitarne i kulturne potrebe Palestine. Konferenciji je prisustvovalo 1500 delegata iz svih krajeva Amerike. Konferencija, kojom je vladalo jako. oduševljenje, završila je prihvatom rezolucije, koja proklamuje prioritet Palestine u svim pitanjima izgradnje židovstva. Podjednako je potvrdjen zaključak stvoren 12. septembra ii Filadelfiji, na konferenciji, Jointa o trogodišnjoj kampanji za namaknuče iznosa od 15 milijuna dolara za pripomoć Židovima u Evropi, pa je tako označeno, da je laj zaključak stvoren u Filadelfiji na osnovici sporazuma svih židovskih grupa. Prvi govor na konferenciji .održao je rabin Stephcn W i s e, koji je referiral o rezultatima pretkonference i konstatirao, da je sklopljen sporazum, koji je zadovoljio obadvije stranke i koji pptvrdjuje prioritet Palestine. Prema tom sporazumu prestala je Palestina da bude predmetom raspre. Reptezenlant nccijonista, jedan od vodja Jointa, Louis Marh a 1 1 prisustvovao je konferenciji, pa je odmah iza rabina Stephen Wise-a uzeo riječ i obrazložio, da Joint nije promijenio svoje nazore i planove. Već se konferenca u Filadelfiji odlučno deklarirala za rad u Palestini, pa je svim Židovima u Udruženim Državama stavljeno u dužnost, da materijalno potpomažu izgradnju Palestine. Joint je uvijek pomagao rad u Palestini pa je dužnost cijonista, da pomažu drajv Jointa, da obadvije akcije ne bi kolidirale i tako štetovalc. Na kraju spomenuo je Marshall svoje prijateljstvo sa dr. W ei z-

m a nn o m, do kojeg je došao jedino svojim, prijateljstvom za cijonistički rad. Dr, Wise je nato izjavio, da nitko nije sumnjao u namjere Marshalla, ali da svi vodje Jointa nijesu takp mislili i radili kao Marshall. Ali se sad nada, da ne će samo prisutni uvažiti Marshalove riječi, nego i njegovi pristaše, koji nijesu na konferenciji. Na večernjoj sjednici uzeo je riječ predsjednik Cijonističke Egzekutive, Nahum da ocrta stanje u Palestini, pa je kritikovao plan ruske kolonizacije, rfa samoj konferenciji supskribirano je na račun drajva 720.000 dolara. Od te je svote dao dr. M.orrison 100.000 dolara i Benjarain Winter 50.000 dolara. De Jouvenel protiv arapskog Sirsko-Palestinskog kongresa. Kako se javlja iz Kaira, odgovorio je novi sirski guverner, De Jouvenel, na odluku Sirsko-Palestinskog kongresa da Francuska iza imenovanja privremene sirske vlade napusti man4at nad Sirijom, da duboko žali da je rješenje, što ga predlaže kongres, potpunoma neprihvatljivo i da ni najmanje ne odgovara pregovorima, što ih je on vodio. Francuska će izvršiti svoje obaveze, što ih je primila od 50 naroda. Odgovornost za daljnja krvoprolića jest na kongresu. (Ziko).

Židovski prrjamenlarci otputovali u Rusiju. V a r š a v a, 3. decembra. (ITA) Komisiji poljskoga sejma, koja imade da prouči prilike u Rusiji te mogućnost rusko-poljskih trgovačkih’ odnošaja, pripadaju i predsjednik Židovskog Parlamentarnog kluba dr. Leon R ei c h, te narodni zastupnici WySz!icki (Aguda) i Eisenst'ein (cijonista).Dr. Halpeni polazi u Ameriku. J crusolim. 2. XII. 19’5.,(F. Ć.) Dr. Oe<>rsc Halpern, upravni ravnatelj Je\vish Coloriial Trusta- odgodio je svoj put u Palestinu. On namjenaiva da putuje ii Udružene Države, da se and,c sa vodjama američkih cijonista posavjetuje o problemima budžeta Cijonističkc Organizacije. Slušači jerusolimske univerze i poljski vojni qbvezanici. ...... Poljsko ministarstvo, rata zaključilo je,,, da sldšači jerusolimske. univerze, jednako kao. i studenti svib ostalih univerza,„imadu pravo da svoju, vajnu dužnost odgode. Otvorenje nove sezone, na palestinskoj operi. ' * Palestinska opera započela je ovogodišnju sezonu Sa Bizetovom »C arm e n« na hebrejskom jeziku. Sudjelovale su'več nov angažirane sile. Toj predstavi prisustvovao je i lord Plumer.

Književne bilješke K SMRTI POLJSKIH KNJIŽEVNIKA ŽEROMSKOG I REYMONTA

Poljski je narod u posljednje vrijeme izgubio smrću Stefana 2 e r o m s k o g i Vladtslava R eymonta, dva velika poljska književnika, 5® je glas prešao i preko granica, poljskih, a Reymont bio i nosilac Nobelove nagrade. Oba si) književnika svojim književnim djelima u velike djelovah i na poljsko židovstvo, a ovdje donašamo jednu interesantnu izjavit Reymonta, koju je on dao nekoliko dana pred svoju smrt suradniku židovskog lista »Nasz Przegled <: -Upravo me čini nervoznim, da zajedno s nama pod našim krovom, formalno pred mojim nosom, živi jedan narod, koji mi zapravo ne poznamo. Mi treba da imamo jednu zajedničku tribinu, treba da se mnogo prevadja iz židovske literature. Time treba da se bave Židovi, koji pišu i poljski; no tise ne smiju da srame poznavanja židovskog jezika, kako. je to slučaj kod najvećeg broja poljskih spisatelja, koji su) Židovi.«

HANUKA-DVOBROJ »HAAVIVA«. Pretplatnici »Haaviva«, lista jevrejske mladeži (Uprava: Bakačeva ulica 5, 111. kat.), primili su u predvečerje Hajiuke novembar-decembarskr broj (IV. god., 3. —4. br.) na 40 stranica i sa 6 iiiepih slika. Lijepi je to svezak »Haaviva« sa

obiljem raznovrsnog materijala, Klopi je to Hanuka-dar marnoga uredništva svojim malim i velikim čitaocima, kojih je broj još uvijek premalen. Veliki dio ovoga interesantnoga sveska posvećen je Manuki. pa spominjemo sljedeće Hanuka-priloge; Lijepi Hanuka-komad »Jakovljev san« od naše spisateljice Ruže. Lerine (taj će se komad izvesti ove godine u nekim mjestima Zagrebu, Osijeku i dr.l: pjesmica »Hanuka« od C via; »Hana i sedam sinova« (iz hebrejskog dječjeg časopisa »Eden« u New-Yorku, od N. Tom i ra): članci »Na uspomenu oslobodjenja« i > Matatija, otac Makabejaca« te priča Irme Singer; »O mnogim svijećfcama«. Od ostalog sadržaja navadjamo; opis hasidske kolonije »N ahlat Jaakov« u Palestini sa tri slike: oveća lijepa pjesma A, Donatha »Rabi Amnon« u hrvatskom prijevodu Slavka Weissa; poučni članak p dolasku Sefarada u Bosnu (prema dr. M. Leviu); četiri Cviove pjesme (Kašica Nar. Fonda, Marnima odluka. Davno je to bi 10.... Zimski dan) te pjesma Samueia Roni a na »San«. Smeđe niz zgodnih priča od Blumberga, Bjalika i Kimhia. Osim obilne rubrike »Razbibriga« (zagonetke skrivačice, rebusi itd.) nalaze u pvoj svesci dvije veoma dobre slike iz »Oiđeona« od našega domaćeg slikara Adolfa W e 511 e r a (Sefard iz Bosne; Tumačenje Biblije) te slika Usiškčna sa člankom o njegovom životu i radu. Taj lijepi »Hanuka-svezak našega »Haaviva«

preporučujemo židovskim roditeljima, da sa kao, Hanuka-dar dadu svojo] djeci.-.No ijaibojje-b; -hjkv da »Haaviv« svi p r e t.p Ia t e. svojoj djea.

ŠESTI SVEZAK RJEČNIKA BEN JEHUDE, : Jerusolim, 2. XII. 25. (P. C.). Pred- neki-dan izašao je iz štampe 6. svezak čuvenoga hebrejskor ga leksikona (Nakladni zavod Langenscheidt, Berlin) pokojnoga Eliziera Ben Jeli ude. To, je, prvi svezak, koji je izašao nakon smrti autora;} utemeljenja trusta za izdavanje rječnika. Profesor Soberheim iz Berlina nadzirao je redakciju log sveska. Svezak je posvećen pokojnome Jakobu Wertheimu, koji je potpomagao u radu Ben Jehudu i kojega udovica i danas potpomaže trust za izdavanje rječnika Ben Jehude.

Hebrejski Atlas. Nakladni zavod »Haseler« izdao je u redakciji V, Žabotinskoga i dra. S. Perlmanna geografički atlas sa hebrejskim tekstom. Sva imena mjesta, zemalja, rijeka itd. transkrlbirana su na hebrejski i to ponajviše fonetički. Atlas imade 48 karata. Palestina imade dakako naročitu, precizno izradjenu kartu, na kojoj su naznačene sve židovske kolonije. Osim toga imade u tom atlasu 4 historičke karte Palestine, karte o narodnim manjinama, o krajevima, u kojima živi naročito mnogo Židova itd. Uz karte imade veoma informativan tekst.

6

»ŽIDOV«

BROJ 53,