Židov

Hebrejski teatar »Habima« u Moskvi, čije su vrsno djelovanje pohvalili odlični poznavaoci teaterske umjetnosti u i izvan Rusije pred kratko je vrijeme opet postao jedan od državnih teatra Rusije, 1924. je godine naime bila »Habima« na zahtjev židovske komunističke sekcije brisana sa liste državnih teatra. Židovski su se komunisti bojali da bi se priznanjem hebrejskog teatra moguće »priznao« i hebrejski jezik, koji su oni smatrali jezikom hebrejske buržoazije. No mnogi su prijatelji, medju njima i uvaženi ruski komunisti, napose ministar za prosvjetu Lunačarski, nastojali da se »Habima« opet primi medju državne teatre, što im je i uspjelo. Umrla židovska glumica Estcj Rahel Kaminska, \ r š a v u. M. januara. Dne 26. decembra preminula je u starosti od 56 godina glasovita židovska glumica Ester Raliel Kaminska, koju su zvali »majkom židovskoga teatra«. Varšavska štampa donijela je tim povodom prikaze njene ličnosti i njenoga života. Židovski teatar bio je u znak žalosti zatvoren tri dana. Pogreb znamenite glumice, bio je u Varšavi uz ogromno učestvovanje svih židovskih krugova, napose umjetničkih i literarnih. Iz svih krajeva Poljske države pohitaše židovski umjetnici da iskažu posljednju počast velikoj umjetnici. Ispred saveza židovskih umjetnika održao je g. We ichcrt pred kućom Židov, artističkog kluba žalobno slovo. Nato ispregoše židovski glumci Varšavc konje sa mrtvačkih kola i odvezoše mrtvačka kola sami na groblje. Nad otvorenom' rakom govorio je književnik Ch, B. Nomberg. On je podsjetio da je Kaminska započela svoju umjetničku karijeru pod upravom velikog židovskog pjesnika Pereca. Bila je prva židovska tragetkinja. I ako joj se često pružala prilika da si osnuje vanredne pozicije na nežidovskpj pozornici, ipak je Kaminska ostala vjerna svome idealu: židovski teatar izgraditi i učiniti ga životnim i snažnim. Povijest židovskog teatra bit če vezana uz njezino ime. »Pati Tvardowski« u Nar. kazalištu u Zagrebu. (fr) U zadnje dobu nalazi se na repertoaru zagrebačkoga Narodnoga kaz. 1 šta balet »Pari T v a r d o w s k i# cd poli-

skoga kompouiste Rožickog. Sadržaj toga baleta odigrava se uglavnom U Poljskoj, pa. su. ti nekim prizorima prikazani i židovski tipovi, č'je su maske u glavnom posve dobro izvedene. U predzadnjoj slici prikazuje se jedan ples, koji pleše židovski krčmar sa svojom ženom. Ples nije izveden dobro, židovske geste ,i ritam nisu dobro po god ten i, te u nlisogiin momentima podsjećaju na karikaturu, kojoj se režija, možda i nehotice, nije mogla posve oteti. Inače izvrsna izvedba ovoga baleta stoji pod vrsnom muzičkom upravom dirigenta g. Ba rano vica, dok je sam balet uvježbala prima balerina zagrebačkog Nar. kazališta gdja. Margareta Froman s. veoma mnoga ukusa i velikom stručnom spremom. U jednom smo zagrebačkom dnevniku čitali, da je kompozitor Rožicki Židov.

KNJIŽEVNE BILJEŠKE. Zak.' učci XIV. Cionističkog Kongresa. Centralni ured Cionističke-Organizacije u Londonu izdao ie pod naslovom »XIV. Cionist cks Kongres« kao brošuru kratak izvještaj o tom kongresu. Ynaredno instruktivna knjižica ima pored prikaza o brojčanom sastavu kongresa i kratak izvještaj o tečaju kongresa i sistematski sredjene sve zaključke : rezolucije, koje je kongres prihvatio. Ovaj posljednji dio brošure ističe se pred sličnim izvještajima o ranijim kongresima time f što se na čelu svakoga odsječka koitgresn h zaključaka nalazi b ljeska o tom, kako je taj zaključak stvoren i koja mu je važnost. Dobiva se kod Saveza Cijonista. Zagreb, Ilica 31, 111. kat, uz cijenu od Din. 15. »Haaviv«, lis: jevrejske mladeži, br. 5. god. IV. Upravo izlazi iz štampe januarski broj »Haaviva« (br, 5. god. IV.) sa slijedećim zanimivim sadržajem: Divna knjiga (pjesma) od Cvia; Židovi nekad i sada, članak od Eriha Artura; Bilinsto u Erec Jisraelu, poučni članak; Izvor priča (pjesma) od Cvia; S i m s o n (priča); 0 h a m i- i

š a asisr bišva.Cu; GanH-ajeladim, (pjesm» posvećengd-ji Diani R o m u no, utemeljiteljici Gana u Zagrebu) od CV;. 1 Modra škrabica (priča), od Dov Kimhia; D.*a brata E 1 i š, a i zločesti dječaci (pjesme) od Cvla; Rah,elri san (priča) od Alice Gross, Zašto je zimsko suaci crveno (priča) od Inne Singer, Razbibriga. Za gone', k es. U tom broju nalaze se dvije slike; »Škola u jednoj žiđo' skej koloniji u Palestini«, te »Most preko Jordana«. Urcj đaištvo i uprava »Haariva« nalaze se; Zagreb, Bakačeva uli; broj 5. lIL Pretplata iznaša godišnje 56 D, a polugodišn 25 D. - Najtoplije prep,omčama nabavu ovog veoau.i dobr uredjivauog časopisa za židovske djecu i mladež. Sedmi svezak Kirjat Sefer. Sedmi svezak hebrejske bibliografije, koja izlazi svaktri mjeseca kad organi Židovske Narodne i Sveučilišne Rbli teke n JernsoUmu, izašao je pred neki dan i ima ovaj sadržaj j Obavještenja Biblioteke. Bibliografija palestinskih izdanja, hebrarca i jnđa/ca posljednjih tri mjesec. S, Kraus; Molitvenik u rukopisu prema ritualu Izaka Li rije. S. Dubno v; Jesu li pisma. Bal Sema prava ili fais ficirana? M. Probst; Brojčani materijal za povijest ra' vitka židovske štampe (sa 11 tabela). A. Tnuber; Tiskt pis od Koretza. Pretplata na list iznosi za čitavu godinu Vi funte. I Fernand Corcos: »A travers !a Palestine juive.« Keren Hajesod za Francusku izdao je knjigu uglednog pariškoga odvjetnika Jrernanda Corcosa o Palestini. 0v knjiga precizno upućuje u sadašnje stanje Palestine i nar dne domaje. U uvodu knjige imade nekolko pisama najuglednijih francuskih ličnosti o cfjonizmu i izgradnji Palesfne. Knjiga se muže naručiti preko uredništva : Židova« uz c ienu od 10 francuskih franaka. Opširniju ocfenu ove odlične knjige đon jet ćemo kasnac-

IZ JUGOSLAVIJE

NAiŠE BOGOSLOVNE OPĆINE ZA KKL. Već smo u ranijim brojevima-JavE-i, đa je vukovarska % bojroštovna općina vot'rala za KKL 3000 tfnara, a isto smo lako izvijestili o akciji bogoslovne općine u Karlovcu. Ovaj sn primjer medjutim slijed 1e i druge općine. Tako je votirala bogoštovna općina u Zagrebu 10.000 Din., bog. općina u Požegi 3000 Din., bogoslovna općina n Varaždinu 1000 Din., bog. općna u Križevcima 1000 Dni. i bog. općina u Slatini 500 Din. Medjutim nam i iz drugih mjesta javljaju, da su bogoslovne općite votTale u budžetu za ovii godinu oveće iznose, pa ćemo o tome izvijestit'. čim primano obavještenja. Bilten br. 12. Povereništva .(cvrejskoga Narodnog Fonda u Beogradu. Agilno Beogradsko PoverenSštvo Jevrejskoga Narodnoga Fonda izda;e na kraju svakoga tromjesečja b Iten o svome radu. U biltenu pored toga imade upozorenja na zadaće, koje se 'm du još da. obave. a. jedan je njegov dio posvećen <• informativnim bilješkama o djelovanHi Kerenj Kajemeta uopće. Bilten broj 12, donosi mjprje noticu t» pet g od i Snj i c:i beogradskoga povjereništva, apel za akciju za naša ka točku farmu u F.rec Jisraeln, a zatim rftimur.n:. prikaz boravka 1 gospodina Usi.š.kina u Beogradu Zagrebu. Neko iko notfea injoriTvra o stan.n i djelatnosti Kereni Kajemeta i <> kolodrzaciii 0 Palestni . »Domaće vijesti, prikazan rad u Beogradu- i uspjeh pojednih priredaba, pa obavještavaju o osnivanju- Sefardske Organi zacje u Beogradu i o -konstituraiiju Knratoriiuma Kercn Majesoda z . Kraljevnu SHS, Iskaz doprinosa pokazuje, da je n vremenu od 19. oktobra do 31. decembra 1925. sakuptieno u Beogradu za Keren Kajemet D,n. 55.341.50. U iskazu sn objavljeni specificirani doprinosi iz NSa i Kragnjevoa. SARAJEVO. 25-godišnji jubilej židovskog »škenaskog gospojinskog društva u Sarajevu. jPosebni izvještaj »Židova«). U nedjelju dne 10. o. mj. slavilo je Židov, ašken. gOspojinsko društvo 25-godišnjicu svog opstanka. Društvo je godine 1901, osnovano po gdji Pauli nadrabina dr. feszcla prvoj, a kasnije počasnoj predsjednici društva, koja kroz punih 25 godina požrtvovno i zdušpo djeluje na čelu ovog društva uz aigilni odbor pod predsjednicom gdjom Henrietom H or w i 1 1. Društvo je u svom djelokrugu opskrbilo veliki broj siročadi i siromaka uopće tim, što je dijelilo potpore, nevjestama uredilo kućište, posjećivalo bolesnike i pribavilo im Ijekarsku pomoć i besplatno dijelilo lijekove. Ovo blagotvorno djelovanje društva došlo je naročito do izražaja prilikom svečane besjede nadrabina g. dra. Wesze-la, koju je održao u hramu prigodom svečane službe božje. Velikom rječitošču istaknuo je nadalje nadrabin gosp. dr, W esz e 1, kako je srce ženino predestinirano za gajenje đobrotvorno-sti i kako je osjećaj solidarnosti žene prema žeui stvorilo ovo jubilarno društvo. Velike simpatije, koje ovo društvo uživa, došle su najbolje do izražaja spontanim i srdačnim čestitanjem predstavnika državne vlasti i korporacija, te sarajevskih društava. Na čelu čestitara bili su drž. podsekretar .g, dr. VI. Anđrič, veliki župan g. Niko 1 i č, komesar grada g. Hađži omero v i ć, generali Jorgovanović, Ra nkovič i St.oj i i ć podžupan dr. Hasanbegovič i nadrabini gg. dr. We s z e 1 i dr, Le v predsjednik obih jevr. opština Avram Majer Altarac i dr. Rothkopf, diplomatski predstavnici, predstavnici svih sarajevskih ženskih i ostalih društava. Čestitanje obavilo se u lijepo dekoriranim prostorijama »Jevrejskog kluba«.

Dvadeset peta godišnjica pjevačkoga društva ».Lire«. Ove godine navršava; se dvadeseti i pet godina, što u Sarajevu djeluje zaslužno i agilno židovsko pjevačko društvo -Lira*. »Jevrejski Život* javlja, da turi povodom -Lira« ka..i da uzvrati posjet bratskom Srpskom revreiskom pjevačkom društvu u Beogradu. Dosadašnji veoma zaslužni dfr gent »Lire*, koji" je njenim zborom upravljao* kroz' 25 godina, g. Košta T ravan j, nmraoje da iz zdravstvenih, razloga odustane od daljega rada. Dirigentom »Lire« postao je g. Ljubotnir B a ja c. Statistika Jevreja Sarajeva. »Narodna Židovska Svijest« don* jeki je u svom'broju odi 1 . teveta veoma interesantnu i pregledmu stafstsku Židova, u Sarajevu. Statistika .obufivaća razdoblje od godine 1903. di» uključivo god'ine 1924. Odijelilo su prema podacima obad viju vjero'spovjednih općina, i hevra donijeti podaci o Sefardima i' Aškenazima. Ukupan broji Židova u Sarajevu godine 1903.> bio* ja 5712,' od t&ga je bilo 4502'Sefarda i 1:010 Aškenaza. Broji po rod ja ja bio je kod Sefa rad a percentiialno uvijek veći nego kod'Aškenaza. Zbog toga, što str u Sarajevo dolazili, da se tu nastane mnugf neoženjeni Aškenazi, pre- ; vladavao je kod nj®v broj; muškaraca, dofe jf kod Sefarada. | kojima je broj porasao poglavito p r i r odmli m; porastom: t; i- . rodjeir'ima, bio broj žena vcć : od broja muških. Jedino je u goditi 1916. broj muškaraca! zz-i 2 nadmašio broj žena (2938 muških prema 2936 ženskih). (Najveći broj porodjaja medin sarajevskim Židovima bilježi god. 1912.' (25u1). a i najmanji god. 19I8J (90.). Tc je gad ne bitci najviše smrtnih i, slučajeva (154). Godine 1910. upalo je Sarajevo 6524 ŽJdova (5416 ■ Sefarada i 1108 Aškenaza). Na’.BOČetku rata, godine 1914., iznosioje broj Židova u Sarajevu 7029 (5863 Sefarda i 1166 Aškenazal. Očhgodine 1915. pada broj Židova sve do godine 1918., kad je spao na 6970 duša. Od ove godine dalje, prestankom; rata broj Židova opet raste,, pa zar tri godine dolazi na predjašnju visinu od godine 191 -ti Godine 1924. iznosi broj Židova; u Sarajevu 7247 (6104 Sefarda l 1143 Aškenaza). Diferencija izmedju broja useljenih i iseljenih iznosi za čitavo razdoblje statistike 1053. Ova pregledna statisfka pokazuje, kako- se lijepim tem*poni razvijala židovska zajednica u Sarajes«. Pouzdam poljaci svih općina mogli bi <lt» dadu taćnu sliku• o brojčanom razvitku i stanju Židova u Jugoslaviji uopći-. Državna statistika izradjena na temelju podataka prema brojenju pučanstva, provedenog prije nekoliko godina, rtfje tačna. Savez Jovre-j-skih Veroispovednih Opština trebao bi da od svih općtca prikupi specificirane podatke, na temelju kojih bi za kratko vrijeme mogao da izda pregledan i pouzciknu statistiku q. Židov’ma n Kraljevini SHS. NOV ISA D. Budžet Izrael, bogešt. opčine. 60.009 f>in. za Keren, Hajesod. Osnivanje dječjeg; vrta. »Izrael« javlja, da ie ua 1 sjednici predsjedništva novosadske Izrael, bog. općine od 27. decembra 1925. .primljen je j e dn oglas no budžet za godinu 1926. i obaviještava, koji su iznosi odredieni za pojedine svrhe. Dobrotvorne institucije (menze, potpomaganje siromašnih studenata* Židovsko bolnica u Subotici;. potpomaganje siromaha,' za odjeću siromašnoj djeci, gradnja hrama u Beogradu) dobivaj« 150.000 Din., od toga 20.000 Ž’d. bolnica u Subotici. Za Keren H ajesod votirano je 60.000 Din, za odgojne institucije 100.000 Din. Iz budžeta se nadalje vidi, da je zaključeno ' osnovati židovski dječji vrt, ra koji je votirano 24.000- | Din. Za fond za gradit ju doma za s-i'r.o.ma h e odredjeno je 10.000 Dim.

ZAGREB. Noti sinagoški zbor. Gostovanje kantora J. San. DiTinskJl Već srao ranije da je zagrebačka Izraeiitička M goštovna Općina pred kratko vrijeme osnovala novi sinag.J zbor, kojemu, su članovi zagrebački židovski omladinci i on* dinkC' a koji iraa ponajprije-da pojača dosadašnji zbor, a o-i da ga posve zamijeni. Zbor vodi kantor g. Josip W e is mari koji ulaže mnogo truda i svoju bogatu stručnu spremu t uvježbavanje, U petak dne 81 januara uveče i u rubotu dric | pjevao je novi zbor prvi puta a hranra. Zbor je pod vodsU } g. Weisraanna unatoč kratkom’ vremenu u koje« se • spr,: za taj nastup postignuo lijep rezultat. U zboru se nalaze uglavnom mlade sile, sa prvorazredc. -] glasovnim materijalom, a rasporedba glasova i jakost zb/5 potpuno zadovoljava. Perspektive su. prema toure za dal;; razvitak zbora veoma dobre, pa- smo »vjereni da- će se no I zbor trz daljnji marljiv rad i vježbanje potpuno iždjelati (ml pose vokalizacija i dinamika, našto treba da se svrati ve<| pozoriMst) te-da 1 će doći do one-visine-, koja odgovara velić:l i položaju zagrebačke bpgoštovne opčine. U subota 9. o. roj. na dan rodjendana Njezi Veličan.-.,1 kraljice Marije; održana je u punoj Sinagozi svečana sini; Božja, kojoj su prisustvovali uz roprezentante žid, korporac: I i predstavnici vojničkih i civilnih vlasti. Rabin g. prof. Ga. ij Sc.hwai.cz održao je. prigodno slovo, a kantor g, W e i sm aij obavio je svojim lijepim glasom, i. murikalnošćn; kantor.; funkcije. U petak 8, iZa musafu u subotio 9; o, mj. vršio--je kantora!:! funkcije g. San Di vinski bivši kantor u Brodu na. Sav" Krakovu- i' Ne-w Yorku, koji se nalazi na proputovanju kroz Zagreb. G. San Divinski posjeduje lijep i simpatičan glas, kt| napose u srednjim i dubljim položajima zvuči posvema dkrb: : Naročito se svidio kiduš u petak nveče i J'Hi rocaun p: vodom naviještanja raladjaka. G. Stan Divinski pjevao je »kl zonos« na način, kako se pjevaju, ir istočnih-Židdvra, a nai k l velik din zagrebačkih- cpćinara nija- naviknut. Predavanje* i večc pjesama prot Raoula Slromlelda. U četvrtak, dne 14. januara u 9 sali uveče održao je pnl I<aoul Scromfeld u okviru priredbe Židovskoga Narodi!' -, Društva predavanje o .psihološkoj sadržati židovske »esm uopće, a naročito u,obradbi uvažemoga zagrebačkog nnuoč.r g. Zige Hirschlera. Nakon kratkog informativnog pređi vanja pjevao je prof. StromfeldT devet židovskih pjesama obradbi g. Zige Hjrscfilera, nvedaivs svaku pjesmu s aritolkt riječi. Nil klaviru pratio je prof, StromfeJda g. Žiga Hlisuhlej Potanji osvrt rta to veće donijet ćemo u natmtoom broju. li Židovskog Omladinskog Kaki. Na s'jelu, ikoje se obdrždvalo u nedjelja dne Idi. o. m j predavao je haver Mošč Sch vreiger o temi; >Naclonhl|| zani i religija«. Predavač je informativno-govorio najprije opj ćenito o nacionalizmu i religiji? ii o njihovoj niedjusobnoj veri zatim je govorio o njihovu odnosu kod Židova i dokazivaj idenričnost religije i nacionalizma. Ovo predavanje popraćt, je od članova velikim interesom, jer ie - predavač izitio zanini Ijivo mišljenje o treligiji. Poslije predavanja pročitao je haiv.er Ture Schtrat pjfesmu dra. Hiruka Oottlieba »Vi“» iz »Gideosa«, jub : i ' nog broja Literarnih sastanaka i jedno, pismo (Ibrdonovo- i ->D e Arbeit«. D. Osnivanje) društva za potpomaganje siromašnih - : : Židova. Na sjednici pripremnog odbora za osnivanje društ-sa a potpomaganje siromašnih proputnjUčih Židova, održanoj 10. 1926. u prostorijama restauracije »Carmela« Ui prisutnosti. iza slanika pozvanih židovskih korporacija, zakljačeno jer 1. Da. se ima izabrali privremena komisija za izradbu pra vila, propagandu, te. sazivanje konstituirajući skupštine. (Nastavak vijesti iz Jugoslavije na strani 7.)

4

*ŽIDOV<

BKO.f ;;