Židov

MJESEC CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE

ZAGREB. odavanje g- Drage Steinera o Cijonističkoj Organizaciji. U četvrtak dne 29. aprila uveče održao je u okviru Ijar(soju u Zagrebu provodi Židovsko- Narodno Društvo, g. Stci n e r predavanje o Cijonističkoj Organizaciji. Rvanje se održalo u dobro_ posjećenoj Vijećnici bogoštoopćine. Veće je otvorio predsjednik Židovskog Narodnog Društva : r Aleksandar Lic h t. Prije nego što je dao riječ gosp, ner u, da održi predavanje, toplim se riječima spomenuo os ti velikana cijon. pokreta, pokojnoga Maksa Nordaua, ga se zemni ostaci prevoze u Palestinu. Zbijeno je okalerisao zamašaj činjenice, što je Nordau prišao cijonizmu, ju i kvalitete njegove ličnosti, koja je. suverena od suge. ma sa, ušla u narodni pokret u vrijeme, kad je igrala , u jednoga od vodećih duhova u Evropi. Ove riječi dr. Lichta saslušaše svi prisutni stojeći. Iza toga posvetio je g. dr Licht nekoliko riječi priznanja, )ragi Steineru, predavaču ove večeri, istaknuvši njegove ke u cijon. radu i zastupanju svojega opredjeljenja. Zatim je gosp. Drago S t ein e r, zahvalivši se ponajprije Lichtu na iskazanom mu priznanju prešao na temu svojega davanja. Uvodno reče, da će da ocrta ideje koje su dovele do danjega cijonizma, važnost organizacije i važnost ideje i ne sadržine. Zatim je ukratko ispričao talmudsku pripost o poganinu, koji je htijuči da upozna židovstvo došao ajprije Šamaju, a onda nezadovoljan otišao Hilelu, koji je protivno od Šamaja stvarno i mirno podučio, da treba jednako štuje napisanu i usmeno tradiranu nauku, pa će ujući shvatiti obadvije nauke. I cijonizam imade napisanu menu nauku. Ono napisano, iz ranijega doba cijonizma, isana je nauka naša, a živu, usmenu nauku crpemo iz raz:a jevrejskoga života u Erec Jisraelij. Cijonislička je ideja jedna od najmarkantnijih pojava u ilu, U osnovici je njenoj spoznaja jevrejstva, Cijonistički Organizacija kao nosilac te cijonističke ideje simbo 1 regeacije Jevreja, jer znači suprotstavljanje destrukciji. Valja lasili da cijonizam hoće da i društveno regeneriše. Da ~se zna značaj i važnost Čijom Oorganizacijc, treba razmotriti tinu čijom ideje i razvitak čitavog kompleksa cijon. ideoije. Predavač prelazi, iznesavši karakteristične momente jeba palestinske izgradnje, na ideološki razvitak cijonizma ma gradji, koju su tom razvitku! idejne sadržine dali Moscs ;s, Herzl, Nordau, Ahad Haam, Buber i A, D, Gordom is je dao u najužasnije vrijeme židovske narodne dekadanširu koncepciju o rješenju žid. pitanja narodnom kolonizam. Govoreći o Herzlu predavač pregnantpo bilježi zamašaj utka organizacije i označuje razlike izmedju današnjega ija Cijon. Organizacije i njezinoga funkcijonisanja za Herzla. očito je g, Steiner ocrtavši ponajprije djelo Ahad Haama priao uticaj Bubera, njegovih parola o »obnovi« i njegovog ijalnog nauka, na zapadnjačku omladinu. Razvitak donosi unutarnju diferencijaciju u organizaciji, davač ocjenjuje pojedine ideološke struje u današnjem nizinu, zadržavši se na kraju nešto više na pokretu haluta i ličnosti A. D. Gordona, koga nazivlje Hilelovskiom naom, pa prikazuje koliko se protivio t.ome da se do dogme igne klasna razlika i kako se s punoćom svoje profinjene e zalagao za harmoniju.

Danas se na cijoniste apeluje istim apelom od pred] 30 godina. Naši su ideali tačno odredjeni. Bit i pojav Palestine toliko su zamašiti, te su nam bogatim vrutkom. pobuda. Cionistička je Organizacija izrasla do golemoga aparata koji traži mnogo tehničkoga rada. To više je potrebno idejno prožimanje cijon. redova. S mnogo elana valja nastaviti, da normalnim radom poradimo oko normalizovanja naroda. Svaki nam čin treba da bude odmjeren prema potrebama pokreta. Ne tražimo samo brojke ili samo duh, nego i jedno i drugo: stvarno djelanje i rad na području duhovne sadržajnosti. Nakon ovih pažljivo saslušanih riječi, koje su bile popraćene odobravanjem svih prisutnih, nadovezao je g. dr. Licht nekoliko informativnih riječi o socijalnom opredjelivanju i istaknuo programnu sadržinu Hitahduta, upoređivši je s idejama Henri Cjeorgea i sa socif&lnim intencijama Staroga Zavjeta. Osim toga prikazao je na pitanju Jevrish Agency i položaja u Erec Jisraelu potrebu jačanja Cijonističke Organizacije. U ovom je času važno produbljivanje umitri i kompaktno, ekstenziviranje prema vani. Nakon toga zaključio je g. dr. Licht ov.o uspjelo veće.

IJAR-AKCIJA U OMLADINE. U svim omladinskim udruženjima, koja organizovana u Savezu Židovskih Omladinskih Udruženja, i osvećuju se naročiti sastanci Mjesecu Cionističke Organ« ičije. Valja istaći ijarski sastanak omlad/ne u Sarajevu, na k >jent su predavali: gg. dr. KalmiJ Bar uh i Jakob Mae.strdo cijonizmu r njegovim zadatcima, a gosp. Maestro još jt naročito govorio i o hebrazaciji. Židovsko Omladinsko Kolo u Zagrebu održalo je svoje naročito ijarsko sjelo u nedeiju dne 2. maja, na kojem je predavao gosp. AlberuNV e i s s. Židovsko Nar. Akad. Društvo »Judeja« posvećuje Ideji Ijar-akcije svoj sastanak, koji ć© se održati u petak dne i maja. a na kojem

će govoriti gosp. Dratgo Stei n e r. Sva ostala omladinska udruženja u provinciji održaju naročite sastanke, posvećene pitanjima Cionističke Organizacije 3 sadržini cijonističke ideje. Takovi su sastanci održani u Karlovcu, Požegi* Splitu i t. d. Član Hanhage S2OU , gosp. Oross pošao je na oveću turneju, pa je već posjetio čitav niz mjesta, gdje je mnogo potpomognut) učešće omladine u provedbi Ijar-akcije. TRAVNIK 1 SUBOTICA. Dne 30. aprila posjetio je Travnik kao izaslanik Radnoga odbora Savi Cojonista g. Jakov Maestro iz Sarajeva, a dne 1. maja u istom svojstvu Suho tiču g. dr. Sfgmund Handler iz Novoga Sada. Obodvojica gospode uspjela su veoma. U Travnik« je rad dobio novih impulsa, a u Subotici je osnovana Mjesna Cijoniißtička Organizacija], kojoj je na čelu g. dr. Franc Hirth, a koja obećaje lijep intenzivan rad. Detaljnije izvještaje donijet ćemo naredni puta, jer su nam prekasno stigli za ovaj broj,> KRIŽEVCI. U subotu dne 1. V. posjetio je MCO u Križevcima član Radnog Odbora g. ing, Rechnitzer, da u okviru ijarske akcije održi propagandno predavanje o cionističkom pokretu. Predavanju prisustvovao je dosta veliki broj židovskog gradjanstva na čelu s predsjednikom opčine g. Goldschmiedt om. Uvodno pozdravio' je predsjednik MCO g. Pscherhof prisutne i naglasio važnost ijarske akcije za pokret. Ing, Rechnitzer izložio je u svom govoru osnov cijonističkog pokreta i njegove organizacije. Ijar akcija hoće jačanje cijon. pokreta, ali ujedno apel na sve necijpniste da. i oni podupru pokret, koji je na’jpozitivniji u židovstvu. To sve zbog održavanja židovstva, do koga treba da je stalo svakome, tko se osjeća Židovom. Predavanje bilo je pažljivo saslušano, pa ima nade, da će ciijon. misao naići u Križevcima na povoljan razvitak. Iza toga zaključio je predsjednik M. C. 0. ovaj dobro posjećeni sastanak. KOPRIVNICA. Boravak izaslanika Radnoga Odbora Sav. Cij. Drage Steinera. Dne 2. o. m.j. posjetio je Koprivnicu član Radnog Odbora g. Drago S t ei n e r. U 11 sati prije podne održao je predavanje o cijonističkoj organizaciji, i njezinim ideolozima. Predavanju je prisustvovalo uključivši i omladinu oko 50 sumišljenika. Poslije podne održan je sastanak Mjesne Cijonistioce Organizacije, kojom je prilikom osnovan kuraloriij za Keren H a j e so d, djelomično likvidirana šekeiska akcija i poduzeto sve, kako da se uveća broj pretplatnika za »Ž id o v«. DALJI PROGRAM IJAR-AKCIJE ZA PROVINCIJU Izaslanici Radnoga Orbora Sav. Cijoni&ta za provodjenje Ijar-akcije. Og. izaslanici Radnoga Odbora posjetiti će u svrhu provedbe Mjeseca Cijonističke Organizacije pojedina mjesta u provicij' prema l ovbm programu; 9. maja; Ca kovač (g. David Spitzer), Glina (g. Filip Reiner), Mit rov ica-(g. Avram M. Koen, Beorad), Osijek (g. dr. Lavosiav Slk), Ruma (g. David A. A1 ka 1a j, Beograd), Varaždin (gg. dr. Feliks Kohn, Izra' ti Mevorah), Zenica (g. dr. S. Pinto, Sarajevo). 12. maja; Grubišno polje (g. Joze Weber, Bjelovar). 13. maja; Daruvar (g. Joze Weber), Karlovac (g. dr. Oskar S p i e g 1 e r), 15. maja; Pa nč e v o (g. dr. Isaik A m a r, Beograd). 17. maja; Požega (g. Lav Stern).

Iz života moga oca

iKSA NORDAU :

■odom prevoza smrtnih ostataka Maksa Nordaua u Palestinu Često si čitalac neke pripovijesti ili drame riše autora u mutnijim bojama* Tako je jamačno i moij otac, oštri krikoji se često upuštao- u borbu protiv ludosti i neispravni društva, živio u fantaziji čitatelja kao »jaki muž«, Ovase je doimao i svojim zdravim i snažnim stasom, ali je ipak na . da je njegov nature! bio veoma blag i skroman. Mani je > potpunu slobodu razvitka prema mojoj volji i prema mom akteru, * Nordau se rodio u Budimpešti, Njegov je otac bio ortowan Židov. Sve do svoje 10 godine bio je moj otac odgasasvim u židovskom religioznom duhu. Kad je bio star godina, došao je u srednju školu, gdje je počeo da upole modernu literaturu. Naročito je na nj utjecala grčka Pa knjiga. Javio mu se povi svijet, svijet uzvišene ljepote, 10 ji je polagano prodro tako, da je gotovo i zaboravio ko'ku sv.oga naroda . . . Ali svojega se židovskoga imena : nikada stidio, vrijeme kad je Evropu poplavio jaki val antisemitizma ad su Austrija i Njemačka bile centralno ognjište antisebio je Nordau član kluba, kojemu su pripadale najednije ličnosti djarskoga glavnoga grada. Članovi kluba ‘ajviše pripadnici madjarske aristokracije nijesu pobliže navali Nordaua, pa su ga držali svojim. Jednoga dana kad a vidio, da je klub centrom antisemitskih podviga, rasplama se je u njemu židovska iskra što je tinjala duboko u nje°) nutrini. Nordau je na sjednici kluba održao vatreni 0T protiv antisemitizma i istupio iz kluba. Nađodje tamna epoha naše povijesti: Pogromi u Rusiji i ‘žoni u Rumunjskoj, Dreyfusov proces u Parizu. Ovi doga-31 1 Po njima stvoreno stanje našega naroda nagnali su Nor-14 na snažan protest; njegovo se srce okomilo protiv ne‘Vt*e i okrutnosti. Počeo je da se srcem i umom udubljuje 1 °vsko pitanje. Od tada je Nordau bio cijonistom. j e H e r z 1 vi puta došao u Pariš, sastao se s Nora * nputio ga u trosatnom rakovom u sve svoje planove obzirom na židovski narod. Nordau je ozbiljno i paž-

ljivo saslušao sva razlaganja Herzlova i upitao ga po svojoj uobičajenoj iskrenosti, da li mu je to ispričao sanjarsku priču, našto mu je Herzl odgovorio riječima J koje su postale historičke; »Hoćete li Vi, neće biti priča!«/Nordau mu je odgovorio: »Ra&polažite sa mnom, hoću da zauvijek budem Vaš predani sluga!«. Od toga je dana Nordau riječju i arom radio za cijonistički pokret. Danju i noću radio je za nj. On je uopće veoma mnogo radio i upravo u ovom je f riodu bio najproduktivniji, U to je vrijeme napisao najveć dio svojih knjiga. U 6 sati ujutro bio je već na radu. U na anijim jutarnjim satima bio je njegov pjesnički duh najživ i. Tada je običavao svom sekretaru tako brzo diktirati ka- da čita neku knjigu. * • Mene ,je volio sv.om loplotom svog srca. Kad se je uvjerio, da bi za me bilo najvažnije, da pu ijem, dvije, smo godine neprestano putovali Evropom, Od vajk da je najviše volio da ide u Špan iju, jer je i sam potinak velike španjolske porodice Aha r bane 1, a u njegov m je očinskom domu bila uščuvana sefardska tradicija. O svoga je oca naučio španjolski dijalekt, koji se mnogo raz kuje od španskoga jezika, koji se danas govori. U nekoj španskoj luci pošli smo ano izjutra na trg, da kupimo voće. Moj -otac, koji je bio v oma lijepi muž, privukao je na sebe opću pažnju. Kad je panjolski oslovio jednu prodavačicu, pogledala ga ona zbunje: >, i ne odgovorivši mu reče okrenuta svojoj susjedi; »Ovako lijepi mladi muž pa lud . , .!« Nordau je govorio mnogo jezika imao odličnu memoriju, Kad je bio maleno dijete, njegov e otac posvetio mnogo pažnje tome, da istanča memoriju dje ikovu. Znanju svjetskih jezika imao je zahvaliti, što je u toli oj mjeri: upoznao svjetsku literaturu, i što je mogao da dodj u kontakt s pjesnicima i književnicima svega svijeta. Norda je bio filozof, pjesnik i književnik. Pisao je mnoge pjesme jod kojih je veoma maleni broj bio objelodanjen. Bio je d bar stručni liječnik, ali bez naročitog ideala na tom podru£jr Naročito je volio Bayrona, koji je na nj veoma utjecao. Nordau je za svojega života panao bezbroj pisama od svojih čitalaca, .jednostavnih ljudi, 1 ip su mu izricah hvalu zbog užitka u lektiri njegovah djela. Naročito ga se dojmilo pismo jednog grčkog kažnjenika. kojf je bi« osudjen sa doda-

"votn.ii tamnicu. Pismu bijaše priložen nož, na oštrici kojega je bio urezan citat iz Nordauovih djela. Grčku je Nordau ljubio čeznutljivim poštovanjem. Bio je i u Grčkoj veoma popularan; u Ateni nosi jedna od glavnih ulica njegovo ime. Indija sa svojim misterijima i sva indijska filozofija bili su ga obuzeli, Posjetio je Indiju i napisao dvije knjige o indijskoj filozofiji, koje još nisu objelodanjene i koje će po svoji prilici izaći u Americi, Sve, to bijaše prije rata. Kad je buknuo rat nije mogao da pojmi da se ovakovo šta može da desi u 20. stoljeću. Napustio je Pariš i otišao u Madrid ne zbog toga, što bi mu bilo teškoi da ostane u Parisu, nego zato, da se odmori u Španiji, u zemlji, koju je toliko volio. U Španiji primili su ga veoma srdačno, nije htio da učestvuje ni u kojoj politici. Bio je čovjek internacionalnoga smjera i provodio jednostavan i miran život. Njegov sumišljenik dr, Y a h u d a, profesor za semitske jezike na sveučilištu u Madridu, bio je njegov intimni prijatelj, s kojim ,je proboravio sve svoje slobodno vrijeme. Drugi mu je prijatelj bio potpredsjednik španskoga senata dr. Angel Puli i do, koji se je na svom putu po orijentu zanimao za španjolske Židove i nakon svoga povratka u Španiju započeo akciju za repatriiranje Židova i za njihovu ravnopravnost s ostalim španskim gradjanima. Maks Nordau ostao je za čitavo vrijeme rata u Španiji i pisao veoma mnogo o svjetskom ratu. Nakon rata pošao je u London, gdje se je sastao sdr. Weizmannomi Jabotinsk y e m. Svom se dušom bio predao, mladom pokretu političkoga' cijo rđama, koji je bio tada nastao u Londonu. Bio je vjeran svjctovalac dra. Weizmanna. Proputovao je Englesku i Škotsku, gdje je održao govore o židovskom pitanju. Njegov posljednji govor održao je u AlberthaUu u Londonu. Tada je govorio Engleskoj licem u lice kao što govori teuž mužu. Rekao je onda da je engleska vlada dala" Balfourovu deklaraciju, za koju traži nešto od židovskoga naroda. »Mi ćemo joj to dati«. Iz Londona pošao je u Pariš, ali iz mnogih razloga nije više mogao .ostati ovdje. Htio je da podje u Ameriku, jer je znao, da će ondje naći novi skup pristalica, koje će ga slijediti. Svega je života radio za slobodu i čistoću društva. Zemljo svoje čežnje, Erec Jisrael, mije više mogao da ugleda svojim očima ...

BROJ 19,

»ŽIDOV«

3

Snaga se Cijonističke Organizacije ogledava u broju plaćalaca Šekela Plaćajte ŠEKEL i doprinos Savezu Cijonista