Židov

Dva dana u poljoprivrednoj školi za djevojke u Nahalalu

Bx;aše usred ljeta godir<e 1‘ >25. tad sara iskoristivši po. vnu željezničku vezu stigla uveče u Tel Bcsamin (noka; ar apski Tel Šamara), da se odanle pješke za mjesečiobasjane poći zaputim u o bližnju koloniju Nahalal, koja j Tel Besamina udaljena s\ 'ega jedan sat hoda. Nijesam • navala put pa sara se pridružila malenoj grupi kolonista iz rlala, koji su bili stigli istim vlakom. Međju ovima zapelo ; e „ko o nekog visokog čovj tka, koji je s mnogo brižlji,i nosio u ruci svežanj; po put nekog skupocjenog blaga o je taj teret a usto si je jc š naprtio na ledja i naprtnjaNt putu se up.o-znasmo u žitelj je na prvoj poljoprivredi Školi za djevojke u Ptlestii oi. koja 1 je, kako je on s pokora naglasio, prva Škola te vrsti na Blizom Istoku, Mnogo je štedio riječi i nij'j, čini se, volio da govori ,o , em radu. Rado se odazvah njegovu pozivu, da noć proravim u školi i bdio mi je zaplravo drago, što dolazim ona, posvema »neinformirana«, da tako što neposrednije i slodnije uzmognem da dobijem prve dojmove o tome zavodu. Stigosmo kasno u .koloniju, i djevojke su većim dijelom 0 već polijegale. Tek pef djevojaka nadjosmo, gdje čitaju pišu uf sobi za ručanje. »'Šalom Jedidija! Šalom Jedidija!«, /dravkahu svojega učitelja onom neobuzdanom radošću, jom i -.sva mladež u Palestini pozdravlja sv.ojcga učitelja. . ovdje on nije samo neki živi udžbenik, nego i prijatelj, >ar stari drug, u koga ćeš naći savjeta u svakoj mladenaij nevolii, i kpji umije da se šali. Mlađa ćaimnokosa Jemenitkinja vanrednoga uzrasta odvela u novo sagradjenu školsku zgradu i uvela me u prebijelu ni, gdje .ću da spavam. Bijaše soba jednoga učitelja, kpji nalazio aut dopustu; a da i nijesam bila indiskretna, mogla ! p 0 knjigama, što su ležale na otvorenim regalima stvosvoj sud o značaja tog učitelja. Bijahu tm* -stručna djela o svim granama poljoprivrede s ogim bilježiaama, koje su pokazivale da ih njihov vlasnik jesno studii a. Na mnogim knjigama ležale su gusto ispi-1 hartije o vlastitom iskustvu i opažanju u ovoj koloniji, a radi po •ćlrugim preduvjetima. Osim stručne literature, *e tu i o pedagogiji, vrijednih knjiga filozofskoga ržaja, židovskih i općih historičkih djela i glavnih djela stai ra,odernih kašika. Specijalna malena zbirka knjiga o jcz'tu nadoj»njala je ovu dobro izabranu biblioteku, koja nije dala sario uvida u značaj učitelja nego i u značaj le. Reci tko podučaje u školi i ja ću U reći, koliko ta la vrijedi. Katno legph u krevet, ali me je već posve rano probuživ rad u dv.orištu. Mlade djevojke granica za primau tu školu je ; -navršena osamnaesta godina u gombalan hlečicama' i'.hluzama s kratkim rukavima žurile su se s rima u staje, gurale tačke s gnojem preko dvorišta, nosile are s.hranpirf sa perad i polazile s motikom i lopatom u na md u vrfcu. Promatrala sam ih sva prožeta osjećajem Prjie-petnaest! godina osnovala je Hana Meisel Schoat u Kinerctu, taijta lijepoj a danas prekrasnoj velikoj koji na Obali Kint retekoga jezera djevojačku farmu i poduaia ondje nekoliko godina mlađe halucot u uzgoju povrća, :karstvn, uzgoju peradi i u svim kućnim radovima. Bila

ic mnogo napadana i, što je bilo još gore, dobro ili zlonamjerno ismjehivana. »Židovske seljanke hoće da napravi iz razmaženih mladih dama, iz gimnastkinja, iz studentkinja kravarke, zemljoradnice!« Pustila je protivnike da se uzrujavaju, prijatelje da se smiju i radila bez .obzira na sve to dalje. Prije dvije godine dobila je od Kercn Kajemeta u Emeku, u naprednoj koloniji Nahalal 5000 dunama prvovrsnog zemljišta z a jednu djevojačku poljoprivrednu škou. Odmah budu sagradjene provizorne barake za učenice, koje su se javljale u velikom broju, a od kojih je tada samo dvanaest moglo biti smješteno. Staje za goveda i konje sagradjene su odmah stabilno, a isto su tako izgradjene i naprave za uzgoj peradi s najmodernijim uredbama i inkubatorima i izoliranim kok.ošinjacima za oboljelu perad itd. Kercn Hajesod pomagap je novo preduzeće, ali ponajglavniju pomoć našla je škola u Internacionalne Organizacije Cijonističkih Žena, koja jc odlučila da sagradi zavod za privremeno 40 učenica, i taj zaključak provela uz pripomoć cif.onistićkih žena u Kanadi. Gospodarstvo je uzorno iskorištena su sva iskustva inozemnih zavoda a da su se ipak uvažile specijalne prilike u Palestini. Rezultat je maleno uzor-gospodasrtvo, koje će biti odličnim primjerom sličnim zavodima na Blizom Istoku. Za gradnje je izdato 5700 funti, jednaka svota otprilike utrošena jc za inventar zavoda. Već godine 1924.—25. iznosio je budžet zavoda mjesečno 230 funti! A sada se namjerava, uvažujući potrebe, izgraditi i drugi internat za daljih 40 pitomaca. Zaista «e »WIZO« (Women International Zionist Organisation Internacionalna Organizacija Cijonističkih Žena) smije tim djelom jednak.o ponositi kao i . Hana Meisel Schochat, koja te nesustalom energijom borila za ovaj zavod. Sedmoga aprila 1926, imao jc novi zavpd svoj »veliki dan«. Lady Samuel predsjednica »WIZO« otvorila je na svečanoj sjednici formalno ovu poljoprivrednu školu za djevojke u Erec Jisraelu. Suprugu Herbcrta Samuela, bivšega Vrhovnoga Komesara za Palestinu dovela je čežnja nekoliko tjedana nakon njezinoga odlaska opet u Zemlju, u kojoj je kao najskuplji zalog ostavila svoje djecu i jedno svoje unuče. Njezin rad za »WIZO« je intenzivan i njezino predsjedništvo u toj organizaciji uistinu nije sinekura. Ovdje, gdje je sve u stadiju nastajanja, imade još veoma mnogo rada z a ženu u koje imade energije i čvrste cijonske volje kao u lady Samuel. Ta ja bih trebala da pričam p svečanom otvorenju škole u Nahalalu! U toj zemlji, koja je toliko nova, te se u njoj uvijek nešto nova ima da »otvara« izgubile su te svečanosti čar nečega naročitoga. I ja mpram da kažem, da me se unatoč dobrim govorima, usprkos odličnim gostima i usprkos srdačnom, radosnom raspoloženju Nahaljaljanke toga dana nijesu tako duboko i snažno dojmile kao prošloga ljeta, kad sam ih vidjela u svakidašnjem ruhu na radu, kad je mlada haluca, koja je uspjela silhueta kitila svečani program, živa živcata s lopatom na ramenima stajala predamnom kao simbol ozdravljenja našega ženskoga naraštaja posredstvom osvježujućega rada na polju i u vrtu.

Na dan svečanosti loše je djelovalo preobilje gostiju. Tko da izbroji ljude, tko da im znade imena? Sve korporacije Palestine bijahu zastupane. Engleski, arapski i židovski predstavnici isporučiše svoje želje i tko nije mogao da dodje osobno, poslao je pismo ili brzojavku. Svi su dobri duhovi kumovali nad kolijevkom ove stvaralačke volje žena na tlu stare židovske domaje. Odvelo bi nas predaleko, kad bih pokušala da referišem o govorima ma i najzbijenije.'Tek hoću da spomenem nekoliko misli i rečenica Jichaka Wilkan s k o g a, koji je bio doša.o u ime Kcren Kajemeta i održao veoma duhoviti govor o važnosti odgoje naših djevojaka za poljoprivredu. Već »Pjesma nad pjesmama« spominje djevojku kao čuvaricu vinograda, pjeva o njezinoj ljubavi prema grudi. Žena će da se ukorijeni u Zemlji samo ako’ bude obradjivala zemlju. 'Tad joj misao ne će lutali u galut. Za onoga, tko je nema, gruda je poput nekog lijepog klavira s nijemim tipkama. On mu se divi, ali mu ovaj ne može ništa da kaže. Ali tko uči svirati na tom čudnom instrumentu, tome će pjevati ponajIjcpše pjesme, mel.odije, koje daju duši mnogo blaga, budu mu duboko usadjenom svojinom. Iz svake nove biljke, koju uzgoji, klikće mu ushićeni pijev zemlje i nikad ne će biti siromašan u životu, ako je naučio, da .ovome božanskom glazbalu izmamljuje zvukove prirodnoga bivanja, I zato moraju naročito djevojke, nekadašnje svećenice sv.oje domovine, učiti obradjivati zemlju i radovati se njezinim plodovima.

ŽIDOVSKI MUZEJ U PRAGU. PovoJo'm pr'e st 1e n jaAmuze ja ui novu zgradu. Ovih sc dana znameniti židovski muzej u Pragu seli iz svoje stare zgrade u novu, u bivšu zgradu za ceremonije na starom praškom groblju, koja se odlikuje osobito lijepom arhitektonskom* Položaj nove muzejske zgrade veoma je podesan za taj žid. muzej: nalazi se izmedju starih židovskih praških spomenika, izmedju Klauss-sinagoge, koju je osnovao »Der Kohe Rabi Low«, izmedju djela Morđehaja Meiselsa žid. vječnice i kraj sinagoge »Altneuschul« a tisred starog židovskog groblja. Ovom prilikom želimo naše čitaoce da informišemo o tom židovskom muzeju, koji sadržaje’ veoma interesantne stvari. Muzej je osnovan pred 20 godina, a osim portreta znamenitih žid. gradjana Praga posjeduje skupocjene tora-krune, kidui-vrčeve, hanuka svijećnjake, žid. vjenčane prstene, pečatnjake i slično. U dugim vitrinama sačuvani su prvorazredni egzcmplari umjetnosti pisanja, megilot, tore i dr. Imade mediju njima najstarije praške hebrejske tiskanice na pr. jedan molitvenik iz 1613. godine na čijoj korici se nalazi i grb grada Praga. Imade privilegija za židovske apoteke u Pragu, a jedna čitava vitrina ispunjena je raznim tiskanicama za i protiv emancipacije Židova. Interesantna je i zastava židovskog mesarskog ceha praškoga sa znakom ceha. Novu preudezbu muzeja proveo je prof. dr. Lieb e n, koji je pred 20 godina i osnovao ovaj bogati i važni muzej židovskih starina stare i ugledne praške židovske opčine, koja je, naročito u srednjem vijeku igrala važnu ulogu u židovskom životu i u kojoj se je nadasve intenzivno gajila žid, znanost i umjetnost.

Pred vratima

| h. Kairo, sredinom maja 1926. . NA PALUBI. II Na Jađranskorne je mirno. Brod, more, sunce. Lijena, po■ . tišina posvuda. Samo na palubi ima života, čuje se B™; haluci putuju u Palestinu. Mala grupa petorice, meH njima Amata. :Z.ašto se pola broda skupilo tu pod moB> Romantika halucijuti? JU jer je Amata toliko lijepa? B*ta je pobjegla. 5a svim svojim velikim ko\%zima, korji Bruju isto što i njtn smoking posljednjega kraja U VarB ie dobila certffikc.'t. A dck su je njeni poslaE u Beč u B-te, otputovala je Amata s haluoima u Trst, iPuno»Ne, osamnaest Nasmiješena govori priču cesta, Bnih kamena, teškoga rada. Amata kao prototip treće B Mala: djevojčica njegovanih ruku, koje nisu nikad nadale, B feš se snaći, kad budeš zaista -u zemlji tegoba? Ali gleda u jednoga od petorice, s kojem je pobjegla. CioB Zaista širok etatizam, koji sve to pokriva. (Amata, B « £ini f da Ti Drago Stešner ne bi bio dao certifikat.) B v -ršava je velika, tko zna. kako si to spretno udesila. i B : ern iskreno, volio bih, da vas bude mnogo ovakovih B*a. jer Zemlja će učiniti svoje, a ia vjerujem u Tvoju v - koja će prebroditi poteškoće. i NA KOPNU. 1 eksandrija. Bučna, šarena, vruća. Prv, koga sretoh, ie tek pred kratko vrijeme iz Palestine. Inžinir, upraIfr filau-NVeiss radionica u .Tei-Avivu i .Tenise,imu. OštaH’ Erec Jisrael za uvijek. Onaj isti,’za koga vele, da je B' " oslovljen hebrejski »Ne razumijem turski, gorazumljivim jezikom.* Sad prodaje ovdje njemačke i ne vjeruje u Palestinu. Odviše mu je socijalist čka. Vam,se svtdja?* »Nipošto.« »Pa pak?« -Zaradjujem |B Ca -« inžinir ie iskren. 1 ne boji se reći; »Oživiti hebrej|B z >k ie ludost. On je mrtav. Neka ga uče u ško’ama, kao U' mo mi učili latinski. Ali Zidovi neka govore njemački |B K! ®ki U našim radionicama se produciralo pokućstvo 'zradbe, ali jer fakture nisu, b3e pisane hebrejski B^ e htio da Jh plati. Zar je važnije dobro pokućstvo ili račun? Mi smo Evropejci i moramo sačuvati koni| s Evropom. Hebrejski socijalizam će aonia/tićku Pale-

stinu uništiti. Odijeljujemo se dvilizovanoga svijeta. Zašto da radim sa skupim židovskim radnicima, kad je Arapfn jeftiniji? OUvno je, da smo vlasnici zemlje, tvorm’ca, kuća. Standard židovskoga radnilka je previsok.« Moj šariotenburški inžriiir pjeva još dugo ovako dalje. Sunce je zapelo. Hladan vjetar dopuhuje vlagu ,s morai. Hoće 11 onaj drugi uz Amatu biti jači?

Razne bilješke

IZDANJE SVEUKUPNIH KNJIŽEVNIH DJELA A. D. GORDONA. U Palestini upravo izilaze pod redakcijom posebnog komiteja narodno-socijalističke radne partije »Hapoei Hacair« sveukupna djela A. D. Oordona, poznatog duševnog vodje palestinskog radničkog pokreta. Gordon je već četiri godine mrtav, i uvijek imade manje ljudi, što njegovu riječ kao živu tradiciju nose od ćovjdka do čovjeka. A opet nema gotovo niiedno djelo naše novije cijoirističke literature, koje bi moglo da bude takav putokaz cionističkoj omladini, kat-što su život i djela Oordonov. -Dosada su izašla 2 sveska njegovih govora i članaka. Upravo se provodi supskr perja, da bf se omogućilo izdanje trećega sveska. Upozoravamo naše čitaoce, koji čitaju i hebrejski, da si svakako nabave ova izdanja Gorde novih djela. Cijena svih tih svezaka "zna-ša 50 piastera, a naručuje se; Jehošua Manoach, Daganja A, near Semach, Palestine.

PRVI PALESTINSKI ADRESAR. Nakladni zavod »Maaniai« izdat će u najskorije vrijeme u zajednlici sa nakl. zavodom »Mishar Vetaavja« (Tel-Aviv, Palestina, Boulevard Rotschild P. 0. B. 21) prvi paJestrihski adresar. Adresar će imati slijedeći sadržaj: I. Historijski, geografski i statistički podaci o Palestini. Zemljoradnja. Industrija. Export i Import. Zakoni. Porezi. Carinska tarifa. 11. Državne i društvene institucije. HI. Listina svih banaka, fabrika, obrtričkih radiona, trgovina, hotela, advokata, arhitektov liječnika, inženjera. IV. Adrese važrfSih privatnika u gradovima i kolonijama Palestine. Adresar izlazi za sada na hebrejskom i engleskom jeziku, a odfo o industriji 5 trgovini izilazi I na arapskom jeziku. Cijena adresara za Evropu 12 njem. maraka.

»DIE VVELT DER BIBEL«. Nedavno je u Jud. Verlagu, Berli’n, izašlo veliko jlustrovano djelo poznatog biblijskog učenjaka dr. Max S olovci* s c hii ka: Die Welt đer Biibel. Ta knjiga (cijena: u platnu 18 maraka, u poJukoži 24 m) sadržaje 700 slllka na KunstdruckpapCru i 120 strana teksta sa oko 1000 citata iz biblije te 4 tabela i 9 raznobojnih geografskih mapa. To djeio vodi računa o najnovijim iskopinama na orijentu, a može se smatrati kao kompendij biblijske arheologije, te sadržaje prikaze o realnom životu Israela u bib'ijsko vrijeme, slike i z biblije, a ne slike k b'bliji.

Novo djelo Luigi Luzzatti-a Pred nekoliko dana izašlo je iz tiska u Rimu mnogo iščekivano djelo senatora Luigi Luzz a 11 ia, poznatoga talijanskoga državnika i bivšega ministra. Knjiga sadržaje radove o religioznoj etici i nekoliko poglavlja o političkoj strani židovskoga pitanja. Dva su poglavlja posvećena situaciji Židova u Poljskoj i Rumunjskoj. Luzzatti referiše o sv.ojim intervencijama za ravnopravnost Židova u Rumunjskoj. Svoju knjigu poslao je Luzzatti s naročitom posvetom ministru predsjedniku Mussoliniju i zamolio ga, da se založi za ljude, koji bivaju proganjani zbos svoje vjere.

Palestinski privredni časopis o žid. nacionalnom zajmu. Izašao je sedmi broj odlično redigovan.oga palestinskoga privrednoga časopisa na hebrejskom jeziku »M ish a r Vcta a sij a« (trgovina i industrija). Taj je broij posvećen pitanju židovskoga nacionalnog zajma, pa donosi zanimljive članke o ovome veoma aktuelnom pitanju u prvom redu od naših stručnjaka dr. Artura Rupina, dr. Georga Halperna, dr. Soskina, Heinricha Marguliesa, D. Z. Lewotina, dr, Weissmanna i drugih. Redakcija lista obečaje da će ,ovom pitanju posvetiti još jedan naročiti broj, koji će donijeti detajizirani materijal o izgledima za zajam, o garancijama i o provedbi toga impozantnoga finacijalnoga problema. Jedan od narednih brojeva, donijet će pregled ekonomskoga života Palestine u godini 1926. obazirući se na sve grane toga života. Adresa je lista »Mishar vv’Taasia«, Tel Aviv, Palestine, P. O. B. 21. Izlazi dva puta mjesečno. Godišnja je pretplata 40 šilinga.

BROJ 22.

»ŽIDOV«

3