Židov

ŽIDOV

Memorandum Cionističke Organizacije

Donosimo .ovdje izvadak iz memoranduma Svjetske Cijonističke Organizacije Stalnoj Mandatarnoj Komisiji Saveza Naroda za njeno zasjedanje, koje je počelo 8. ,o. mj. u Ženevi. Izvadak iz memoranduma Svjetske Cijonističke Organizacije Stalnoj Mandatarnoj Komisiji' Saveza Naroda za njena zasjedanje, koje je počelo 8. o .mj. u Ženevi. Sam memorandum predstavlja nastavak memoraduma Svjetske Cijonističke Organizacije od oktobra 1925. i obrazlaže u devet odsječaka napredak postignut u god. 1925. na području imigracije, poljoprivredne kolonizacije, razvitka gradova. industrijalizacije, javnoga zdravstva, školstva, organizacije židovske zajednice u Palestini, izgradnje Jewish Agency i konačno cijonističkih financija. Memorandum je skroz na skroz pozitivan, iznosi podatke i nije ni na jednom mjestu polemičan. Pojedine zamjerke, stvarno obrazložene iznešene su u pismu dr, Weizmanna lordu Plumeru, koje sačinjava popratni akt .memoranduma, a koje je predano zajedno s memorandumom sekretarijatu Saveza Naroda da bude kao i memorandum sam stavljeno do znanja svim članovima Mandatarne Komisije. Podaci memoranduma obasižu god. 1925. jer je i izvještaj palestinske vlade načinjen samo za tu godinu. a ostali podaci navode se samo u svrhu poredaba i pogleda na dalji razvitak izgradnje. (Sadržaj pisma dr. Weizmanna, donijeli amo u prošlom broju. Ured. »Židova«). 1. USELJAVANJE. U godini 1925. iznosi broj židovskih useljenika u Palestinu. koji su kao takovi registrirani od palestinske vlade 33.801 dok je u godini 1924. iznosio samo 12.856, a u godini 1923. 7924. Ako se odbije 2151 židovski iseljenik iznosila je imigracija u godini 1925. prema službenim podacima- palestinske vlade 31.650 ljudi. U prvom četvrt godištu 1926. došlo je u Zemlju oko 5500 useljenika, dok je za> to vrijeme broj iseljenika iznosio samo 500. Od primirja do konca 1925. poraslo je palestinsko pučanstvo prema sudu Cijonističke Organizacije od 55.000 duša na 138.000 (114,000 u gradovmia i 24.000 na selu). Privatni kapital, koji su u Zemlju doveli ovi useljenici procjenjuje se na 2 milijuna egipatskih funti. Gospodarska stagnacija, u Palestini, koja je nastupila kao posljedica sv;etske ekonomske krize, stvorila je simptome nestašice kapitala, što se .očitovalo u ograničavanju kredita i prekidu gradjevne djelatnosti. Broj nezaposlenih Židova dostignuo i? svoju kulminaciju u januaru 1926. (4600 neuposlenih) a> do sredine aprila spao je već na svega tri hiljade. Cijonistička Egzekutiva poduzela je u zajednici s općinskom upravom u Tel Avivu i drugim javnim židovskim korporacijama energične mjere, da poboljša stanje naročito poduzimanjem potrebnih radova. Važno je konstatirati, da broj neuposlenih nije krajem februara bio veći nego u novembru 1925. i ako je u medjuvremenu ušlo u zemlju više od 8000 židovskih useljenika. Izbjeglo se opterećenje javnih sredstava .ovim neuposlenim, kaošto je uopće židovsko gospodarstvo u Zemlji podnijelo prvu kušnju pve krize bez velike štete. POLJOPRIVREDNA KOLONIZACIJA. Židovski zemljišni posjed uvećao se u izvještajnom vremenu (u god. 1925.) od 900.000 dunama na jedan milijun i 100.000 dunama. (Jedan dunam jednak jednoj desetini hektara). Od toga je vlasništvo Keren Kajemeta 185,000 dunama. Sva kupnja zemljišta obavljena je na privatnom tržištu, jer palestinska vlada nije ništa učinila, da praktični izvrši obavezu preuzetu u 4. taćci mandata, da će potpomagati suvislu Poljoprivrednu kolonizaciju Židova. To je prouzročilo poskupljenje zemljišta, što opet uvelike otešćava poljoprivrednu kolonizaciju. Sveukupni broj Židova u Palestini, koji žive na »clu, iznosi za konac 1925. prema podacima Cijonističke Organizacije 25.000, dok vladini podaci vefle, da je u proljeću 1925. bilo na selu 23.000 Židova, a za vrijeme općeg brojanja Pučanstva, u oktobru 1922., 13.000. Sveukupni broj židovskih *emljoradmčkih naselja bio je koncem 1925., 100. Od tih je stvoreno pod auspicijama Cijonističke Organizacije. Površina židovsikh nasada (osim zemljišta na kojima se gaji ratarstvo) porasla je od 75.000 dunama na 97,000. Glavni su Produkti narandje, limuni, mandrile, vino i masline. Od oktobra 1924. do septembra*l92s. pridonio je Keren Hajesod za Poljoprivredu 125.000 funti, a u ostala tri mieseoa, oktobar do decembra 1925., daljih 107.000, svega dakle 232.000 hiljade funti. Osim toga izdao je Židovski Narodni Fond u isto vrijeme 300.000 funti za kupnju i ameKoraciju zemljišta. Prema tome iznose cijonistički izdaci za poljoprivrednu kolonizaciju u spomenutih 15 mjeseci 532.000. — funti. Ovdje dakako nijesu sadržane svote, koje su u razna poljoprivredna Poduzeća uložili pojedini naseljenici, pa American Zion Com"*>nwealth i druga društva, koja rade pod cijonističkim audicijama, GRADSKA KOLONIZACIJA. Prema procjenama Cijonističke Organizacije bilo je u palestinskim gradovima krajem 1925. 114.000 Židova prema 68-622 u vrijeme brojanja pučanstva u oktobru 1922. U Jerusolimu bilo je koncem 1925, 42.000 Židova, Jafi i Tel Avivu *BOOO, Hajfi 14.000. Tibcriasu 5000, Safedu 3000, Afulc 1000, Hcbrpn 800, a u ostalim gradovima 200. Broj židovskih rađ■fca, koji rade u gradovima iznosio je krajem 1925. oko

| 20.000, a zajedno, s porodicama oko 50.000 dušai Prema procjenama Cijonističke Organizacije uposleno je od tih radnika 7000 u gradjevinarstvu, 5000 u tvornicama i raznim radionama, 1500 (uključivo željezničari) kod transportnih uredaba, a 6000 rade poglavito u Jerusolimu, Safedu i Tiberiasu, kao samostalni obrtnici. Iza toga ističe memorandum naročito brzi razvitak Tel Aviva, razlaže planove Halfa Bay Company o kolonizaciji zemljišta u zalivu Hajfe i o planovima tekstilnoga udruženja »Manor« RAZVITAK INDUSTRIJE. Industrijalni razvitak koncentrovan je u glavnom u Hajfi i Tel Avivu. U Tel Avivu izbrojeno je u septembru 1925. oko 770 preduzeća sa 3.427 uposlenih osoba. Kapital koji u Palestini ulaže Jaffa Electric Company (Rutenberg) porasao i je od 90.000 funti u septembru 1923. na 270.000 funti krajem 1925. Poslovanje je započelo preko 40 židovskih tekstilnih poduzeća, nadalje tvornica cementa Nešer u Hajfi, pa tvoiri nrica žigica Nur u Ako. Židovska radnička .organizacija imala je krajem februara 1926. 21.000 članova, od toga 15.000 gradskih i 6000 poljoprivrednih radnika. Radnička Banka podijelila je u godini 1925. zajmova u visini od 107.000 funti, a svoju je kooperativu za kupovanje i prodaju, »Hamašbir«, izgradila tako, te sad ima 20 podružnica. Promet »Hamašbira« iznosio je u godini 1925., 179.000, funti. Gradjevna kooperativna Solel Bone najveći preduzimač za javne gradnje u zemlji uposluje prosječno 2000 radnika. JAVNO ZDRAVSTVO. Javnu sanitarnu službu obavlja u glavnom Hadasa, koja je u izvještajnoj godini smjestila u svojim bolnicama 9708 pacijenata. Njene klinike posjetilo je u godnil 1925. 101.399 osoba, a 20.000 djece bilo je u toj godini pod njenom liječničkom paskom. Rad Hadase za djecu nadopunjuje se radom Organizacije Cijonističkih Žena. Bolesnička blagajna Židovske Radničke Organizacije (Kupat Holim) povisila je broj svojih članova od 8.100 nia 14,000. Borba protiv malarije i trafaoma nastavljena je ustrajno dalje s veoma dobrim uspjehom 1 naišle na odlično priznanje u izvještaju komisije Saveza Naroda za ispitivanje malarije u Palestini,. ŠKOLSTVO. Cijonistička Egzekutiva u Palestini nadzire i podržaje uz učešće palestinskoga židovskoga pučanstva 168 za-vfoda (godine 1924. 132), sa 622 učitelja (1924. 550) i 16.132 učenika (1924, 13.246). Židovske škole, koje uzdržavaju druge židovske korporacije polazi 9319 djece, pa prema tomu imade u židovskim školama 25.451 Židov, učenika. Troškovi za uzdržavanje hebrejskoga školstva budžetirani su za god. 1925—26 sa 137.000 funti. U t,oj svoti učestvuje Keren Hajesod sa 70.000 funti. Subvencija vlade iznosila je u prošloj godini samo 2700 funti. Nadalje je u memorandumu govor o izgradnji visokih škola i o sveučilišnoj narodnoj knjižnici u Jerusolimu. ORGANIZACIJA ŽIDOVSKE ZAJEDNICE U PALESTINI. Židovska narodna skupština (Asefat Hanivharim), koja je izabrana u decembru 1925. sasto'i se od 200 delegata, biranih od 33,044 židovskih birača. Ova skupština nema još tačno formirani i uzakonjeni pravni karakter, ali ima nade, da če u napredovanju organizacije pučanstva biti moguće, da se ovaj nedostatak ukloni i da će se Židovskoj Narodnoj Skupštini i njenoj Egzekutivi, Vaad Lcumiu, dati autonomija do stanovite granice. Potrebne odredbe o provedbi toga već se izradjuju. Što se tiče pritužaba aškenaske opčine (Agudas Jisroel) odbija memorandum njezino priznanje kao druge židovske zajednice u Palestini i naglašava, da se kod podjele certifikata postupa sasvim objektivno. IZGRADNJA JEWISH AGENCV, U pitanju proširenja Jewish Agency spominje memorandum niz koraka Cijonističke Organizacije u tu svrhu i citira poznate zaključke 14. cijonističkog kongresa o organizovanju vijeća Jewish Agency. CIJONISTIČKE FINANCIJALNE INSTITUCIJE. Na kraju memoranduma izvještava Egzekutiva Cijonistićke Organizacije Mandatarnu Komisiju o izdacima Kertn Hajesoda i Keren Kajemeta i drugih židovskih korporacija u Zemlji. Od 1. oktobra 1925, do 31, marta 1926. donijeli su u Zemlju: Cijonistička Organizacija 4,286.000 funti, Jevvish Colonisation Assosiation i Palestine Jewish Colonisation Assosiation zajedno 1,500.000 funti, druga, javna i privatna udruženja i pojedine osobe zajedno 4,000,000, Prema tomu dosiže ukupna svota židovskog novca, koji je donesen u Zemlju, otkađa je Velika Britanija zaposjela Palestinu, relativno veoma velik iznos od 10,000.000 funti. Od toga je u godini 1925. uneseno u Zemlju 3,000.000 funti. (Ziko). ZASJEDANJE MANDATARNE KOMISIJE. Rasprava o palestinskom mandatu odgodjena do 21. juna. Prema vijesti Švicarske Brzojavne Agencije u Ženevi sastala se Stalna Mandatarna Komisija Saveza Naroda 8. juna na svoju prvu sjednicu. Komisija je izabrala za predsjednika svojeg sadanjeg zasjedanja Talijana markiza Theodolia, a za potpredsjednika Holandcza Van Rcelsa. Iza toga zaključila je (Nastavak na strani 2., stupac II.).

Dr. Weizmann o stanju u Erec Jisraelu i u pokretu

Intcrvicw s predstavnikom uredništva Haolama. Hebrejski organ Cijonističke Egzekutive »Haolam« donosi u svom najnovijem broju interview jednoga člana svoje redakcije s predsjednikom Svjetske Cijonističke Organizacije dr. Hajimom Weizmanom. Redakcija »Haolamai« dopustila nam je, da donesemo glavne dijelove toga intervievva. Na pitanje o općenom položaju židovskog pučanstva u Erec Jisraelu odgovorio je dr. Weizmann, koji se nedavno vratini iz Palestine: Općenito se može dai kaže, da svaki čovjek, koji je slobodan od predrasuda, mora da zamijeti sveudiljnu izgradnju stanica Narodne Domaje, koje se sve jasnije opažaju, U tom procesu preporodjaja nijesu odlučne glasne proklamacije, a niti stalne nemirjie tužbe, nego čin i opet s a m o č i n! I neslomiva volja za djelovanjem i radom! Naša je Palestina »Radna Palestina«. Ovdje možemo da konstatujemo napredak i blagoslov rada. Prije svega na području poljoprivrede. Stare i nove kolonije sve se više konsoliduju, a: i one, kojima nije baza. sasvim osigurana primiču se sve bliže cilju. Svuda je poraslo povjerenje. Poznaje se zemljište i njegova plodnost i rentabilnost. Znade se put, koji vodi od cilja. Nije sav ljudski materijal, koji je pokušao, da se kolonizira u poljoprivredi, posvema podesan za to. Istina je bolna, aili se mora da kaže, da će jedan ograničeni dio novih useljenika, prije svega iz tako zvanog srednjeg staleža i iz naselja hasida, usprkos svojoj najboljoj volji da radi i usprkos svetoj predanosti ideji rada, biti prisiljen da opet ostavi kolonijeAli nakon što ee biti završen neki »prirodni probir«, imat će i nasellja uspjeha. Mnogi od onih, koji ostavljaju poljoprivredu, vratit će se u gradove i ondje uvećati broj onih, koji imadu čvrsto tlo pod nogama. »Istina iz Palestine« uči nas, da jedan dio ljudskog materijala, koji je ušao u Zemlju s četvrtom alijom, nije podesan za> Zemlju, kao što< i Zemlja nije podesna za njih. Znatni dio osnovao si je egzistencu u trgovini i industriji. Ali mi moramo da se složimo s prirodnim pojavom u tečaju velikoga pokreta kolonizacije i emigracije, da će jedan dio od njih uopće napustiti Zemlju. Time se dotičem teme o emigraciji. Samo demagozi mogu da propovijedaju neograničenu imigraciju. Ni sam Herzl nije u zahvatu svoje fantazije dopuštao, da u Palestini skupimo desetke hiljada ljudi bez predjašnjeg uredjenja, njihovog uposlivanja i ishrane. Imigracija od 40,000 ljudi godišnje mol guća je, ako se naša sredstva korespondenlno uvećaju. Da smo za prošlih pet godina primili više nego što jesmo, nebi imigracija od 40.000 ljudi godišnje prešla granice naših moguć[ nosti. Treba dakako uzeti u obzir, da je katastrofalno pogoršanje gospodarskih prilika u Poljskoj sa svojim teškim financijalnim posljedicama mnogo doprinijelo, da' se otešća ukorjenjivanje četvrte alije u Zemlji. Mnogi su imigranti došli u Zemlju namjeravajući, da naknadno dovedu u Zemlju svoje financijalne rezerve. Ali te su rezerve propale u općoj gospogarskoj katastrofi u Poljskoj. Sramotno je za nas, da i elementi, koji mogu inače da se prehranjuju od rada svojih ruku, hodaju besposleni u gradovima, jer ih za prelazno vrijeme nismo mogli da uposlimo u našim radovima'. Bit će prva i najprešnija briga Cijonističke Egzekutive, da nasmogne novaca i nadje načina, kako da l se stanje olakša. Neprestano se nalazimo pred velikim prčblemom mobilizovanja velikih svota za djelo izgradnje. Ali mi ne ćemo moći da dodjemo do pa makar se ona imala uložiti u sigurna pređuzeća, ako ne budemo imali dovoljno garancija priznatih financijskih institucija. A do ovakovih mora da se razviju naše banke. Ali 1 naše banke mogu da rade samo sa zajmoprimcem, kojemu su osigurani dohoci. Na kraju krajeva vraćamo se u tom sistemu opet k nacijonalnim fondovima, kojima treba uvećati i podjednako stabilizovati primitke. To je punetum saldens u našemu pokretu. Primici našega fonda ovise o neumornom radu, neprestanoj marnosti cijonista. Ovdje započinje misao Mjeseca Cijonističke Organizaicijc, koji je nedavno završen. Jačanje organizacije znači i potiskivanje interesa pojedinih grupa i stvaranje jakoga centralnoga vodstva, koje se osniva na medjusobnom povjerenju i medjusobnom poštovanju. Treba da velim koju i o političkom stanju. Ništa nije netačnijc, nego zamjerka, da ne cijenim dovoljno politički rad. Samo zloba i neupućenost mogu da uradjaju ovakovim prigovorima. Jednako nije ispravno, da politiku smatram mojom privatnom domenom u koju nitko drugi ne smije da stupi. Naprotiv, htio bih da se sav naš narod sastoji od politika. Tu, treba uvažiti, da nije svaki histerički krič politički čin i da 1 nije svaki onaj politik, koji potpiše neko formalno pdsmo, pa bilo ono namijenjeno i samom ministarstvu. Predbacuje mi se koješta, po čemu bi se moglo činiti, kao da ja vodim politiku, koja je po svojoj prirodi kompromislerska, kao da jedni u nas zaista traže mnogo, a drugi se zadovoljavaju s malenim, pa se, naravski, mnogočega odriču. Sramota je, da se protiv mene iznose ovakove zamjerke, kad se, konačno, dobro poznajemo. Zbog toga samo kratka napomena: U cijonističkom taboru imade osnovnih razlika u shvatanju o polaznoj tačci, sredstvima i cilju cionističkoga programa, ali jamačno nema razlike obzirom na mjeru odgovornosti, što leži na jednom JH na drugom. Jednima je slobodno, da govore ve-

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV" STOJI; GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. PLATIVO 1 UTUŽIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 18. juna 1926. 6. tamuza 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV" IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA” NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38.1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPIS' SEBNE.VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 25.