Židov

ŽIDOV

Egipat i Palestina

Važnost .boravka egipatskoga Vrhovnog Komesara u Jerusolimu.

Rad Svjetske Sefardske Organizacije. Mandatarna Komisija i delegacija i Vaad Leumija. Keren Hajesod u maju. Numerus clausus u Madžarskoj se ne ukida.

LORD LLOVD U PALESTINI. (Od našega izvjestitelja za Blizi Istok.) h. Kairo, 18. juna. Veliki Komesar britanski u, Egiptu, lord Lloyd, boravio je nekoliko datia u Jerusolimu, gdje je bib Plumerov gost. »Posjet lorda Lloyda nije zvaničan«, javljao je kroz tri dana komnlke rezidance. A ipak znade svatko, da je taj razgovor izmedju maršala; Plumera i energičnoga Lloyda bio i te kako zvaničan. Već svojedobno, nakon Plumerovoga imenovanja Vilsokim Komesarom u Palesttin', bilo je, jasno, da general ne će biti, samo nad Palestinom. A nedavno, kratko pred otvorenje egipatskoga parlamenta, kad se još Zaglul priletio, da će preuzeti predsjedništvo ministarstva, pisao ie Ken\vorthy, član Donje Kuće i poznati prijatelj cijonizma, u »Natfbn«, da je moguće dati Egiptu veću slobodu, jer se Sueski kanal dade braniti i s druge strane palestinske. Dok je još uvijek jedan dio engleske sredozemne flote usidren oko Port-Sar.da, sporazumio se lord Lloyd s Plumerom glede položaja u Egiptu. U ovdašnj m se mjerodavnim krugovima držf, da postoji definitivni sitrateškil pian za zajedničku akciju s obiju strana kanala. Ali kako je poznato, s druge strane kanala još ne počinje Palestina, nego tek sjevernije bl zu Gaze. Sincjskil poluotok pripada dakle političkH Egiptu. U tome smislu je i izradjen prijedlog SoMjman paše ministarstvu odnosno parlamentu, da Egiilpat kup! taj dio željeznice, telefona i brzojava, sve do palestinske granice. Zvanično se o pregovorima u Jerusolimu šuti. Egipatski parlamenat i senat funkcionišu. Posvuda vladi ljetni mir. Kako dugo? Do jesen:? Egpatsiko pitanje postoji. A general? ga ne će riješiti.

EMIR ABDULAH ZA ARAPSKO-ŽIDOVSKI SPORAZUM. Jer u solim, 22. Juna (JTA). U razgovoru s izvjestiteljem P. T A. rekao je transjordanski emir Abdutah obzirom na židovsko-arapske ođnošaje u Palestini: »Diference izmedju Židova i Arapa u Palestini mogu se ukloniti dobrim riješenjem. Potrebni su direktni pregovori izmedju Arapa i Židova, a sa arapske strane treba da učestvuju u tim pregovorima oni, koji su legitimirani, da govore u ime palestinskih Arapa.

PRIMICI KEREN HAJESODA U MAJU. London, 23. juna (JTA). Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu primio je u mjesecu maju ove godine svega 44.442 funte (u maju 1925. iznosili su primici 50.233). Doprinosi u mjesecu maju stigli su iz 29 zemalja. Udružene Države dale su 29,624 funte (ovdje je uračunata suma od 50.000 dolara za radni biro u Palestini), Holandija je dala 2334 funte, Njemačka 2115, Rumunjska 1300, Egipat 1179, Tunis 1104 funti, Argentinija i Engleska svaka po 1000 funti. Ostatak čine manji doprinosi, medju kojima su i prvi doprinosi iz Panane u iznosu °d 333 funte. Ukupni primici Keren Hajesoda per 31, maja 1926. iznose 2,354.408 funte. Ravnateljsko vijeće i Glavni Ured Keren Hajesoda apeluju na sve funkcijonare i subskribente Keren Hajesoda, da ne Popuste u svom radu i doprinošenju. Primici u mjesecima juni do septembra moraju se uvećati, kako bi Glavni Ured mogao da namakne dodatke potrebne zbog povećanoga radnoga programa u Palestini i kako( ne bi nastali deficiti, koji bi poput golemoga kamenja priječili put u daljemu radu.

SEFARDSKI POKRET. Uspjeh delegacije Svjetske Sefardske Organizacije u Egiptu. Osnutak Kreditnoga Instituta za koion'zaciju Sefarada u Palestini. Inž. David Azriel suradju'e u publicističkoj propagandi Organizacije. (Od našega redovitog izvjestitelja za Blizi Istok], h. Kairo, 17. iuna. Delegacija Sefardske Organizacije je uspješno završila s voj rad u Egiptu S medju inim je) sakupila znatnu svotu za osnutak Kreditnoga InsitUtu-ta, čije se legalizovanje urede skoro da) provede. Iza toga će u Palestini i diaspori započeti akđlja za supskripciju dionica, koju kane koncem ljeta provesti članovi sefardske egzekutive u Palesitini. Istodobno če započeti opsežna c i ji on-i sit i čk a propaganda medju sefardskim masama, u prvome redu kroz štampu i publikacijom brošura, knjiga itd. Sefardska je Organizacija a tu svrhu postavila budžet, kojemu pridonose sve njezine lokalne i zemaljske organizacije; tek nedavno je z Be ograda stigla oveća svota kao ovogodišnji doprinos. Mjesečne publikacije če opširno obavještavati o i’zgradnii Palestine | cijonističkim pitanjima, jednako kao i o sefarđpokretu. Prva brošura, koja treba doskora da izadje, bavit će se Isključivo sefardskim Židovima u Palestini. Uz to hoće Sefardska Organizacija! da upozna i aškenasko ži-

dovstvo svojtu Alejama, te će u tu svrhu posvetiti pažnju sveukupnome židovskome novinstvu. Vodstvo propagande u njemcćko-židovskoj štampi preuzeo je g. tM. David A z r i e I, delegat beogradski i član sefardskoga komiteja, a koji) se sad nalazi u Jerusolimu.

Bagdad, 17. juna (JTA). Nekoliko bogatih Židova u Bagdadu likvidiraju svoja poduzeća, prodavaju svoje posjede i pripremaju preselenje u Palestinu. Ovaj je pokret zahvatio tolike mjere, da su počele da padaju cijene kućama i stanovima. Pred neki danj nastupilo je 10 uglednih židovskih porodica iz Bagdada svoj put preko Bajruta i Hajfe u Palestinu. Većina od njih hoće da se nastani u Tel Avivu. Gospodarsko stanje Židova u Iraku još je uvijek kritično, i nema simptoma kakovoga poboljšanja.

FAŠISTIČKI ANTISEMITIZAM U TRIPOLISU Tunis, 20. juna (JTA). Protivno prijateljskim izjavama Mussolinia za vrijeme njegovoga zadnjeg boravka u Tripolisu, prema tamošnjem židovskom pučanstvu, vodi fašistička štampa u Rimu oštru kampanju protiv Židova u Tripolisu, koje okrivljuje, da su slobodni zidari i protufašisti. Ova se kampanja očituje i u talijanskoj štampi u Tripolisu; tu se nar,očito ističe dnevnik »Unione«, koji vodi upravo sustavnu antisemitsku propagandu. U stvari se Židovi u Tripodisu vladaju neutralno prema fašističko ji propagandi. U znak protesta demisijoniralo je 9 židovskih članova talijanske trgovačke komore u Tripolisu, međju njima i predsjednik, koji je na tom) mjestu već bio 15 godina: osim ovih židovskih članova demisi.oniralo je i 6 kršćanskih članova, U izjavi vele, da su se Židovi u Tripolisu borili hrabro za talijanski barjak, da su lojalni talijanski gradjani i da je mnogo tripolitanskih Židova stradalo u ratu, boreći se za Italiju. Novi predsjednik talijanske trgovačke k,omore signor Salvatore Carlo i predsjednik židovske općine obratili su se vladi u Rim, i zamolili je, neka posveti svoju pažnju protužidovskoj hajci, koja se vodi u Tripolisu.

DELEGACIJA VAAD LEUMIA NEĆE BITI PRIMLJENA OD MANDATARNE KOMISIJE. Delegacija u audijenciji kod predsjednika Švicarske Savezne Republike. Delegacija Vaad Leumia dobila je konačni odgovor Mandatarne Komisije na svoju zamolbu, da bude službeno primljena od komisije i saslušana od njezinoga plenuma. Mandatarna Komisija odgovora, da ne može udovoljiti zamolbi delegacije, jer za to nema formalnoga opravdanja. Delegacija Vaad Leumia nije iznenadjena ovim odgovorom. Ona je zbog toga svoju djelatnost započela u tom smjeru, da tačno informira o stanju izgradnje židovske narodne domaje i o potrebama židovske zajednice u Palestini svak.oga pojedinoga člana Mandatarne Komisije. Delegacija je u tom pogledu postigla već znatne uspjehe. * Žene v a, 19. juna (JTA). Danas je predsjednik Švicarske Savezne Republike dr, Heberlein primio u posebnu audijenciju delegaciju Vaad Leumia gg. Rabi Uziela, Dizengoffa i dra. Arfosoroffa.

PREDSJEDNIK LITAVSKE REPUBLIKE ZA IZGRADNJU ŽIDOVSKE NARODNE DOMAJE. K ovn o, 22. juna (JTA). Novoizabrani predsjednik republike Litve, demokrata dr. Grin i u s primio je u audijencu poznatoga hebrejskoga pjesnika i delegata gavnoga ureda Keren Hajesoda Leib Ja f f e-a, Audijenca je trajala čitav jedan sat. U razgovoru se pokazalo, da je predsjednik Grinius upućen u sve faze cijonističkoga pokreta i izgradnje Palestine, Na kraju razgovora uvjeravao je predsjednik Grinius gosp. Jaffe-a, da gaji potpune simpatije prema cijonizmu i izgradnji židovske narodne domaje u Palestini.

NUMERUS CLAUSUS U MADJARSKOJ SE NE UKIDA. Budimpešta, 22. juna (JTA). Nakon povratka ministra predsjednika grofa Bethlena iz Žcncve, d.ošla je delegacija židovskih gradjana ministru grofu Klebersbergu i zamolila ga, da iskupi svoje obećanje, da će zakon o numerus claususu biti izmijenjen i da će židovska mladež dobiti slobodu učenja u sv.ojoj domovini. Grof Klebclsbcrg odgovorio je da će numerus clausus morati da< ostane tako dugo na snazi, dok se nc popravi socijalno stanje u zemlji. Sada se još nc može dopustiti slob.odno jurišanjc u intelektualna zvanja. Odgovor grofa Klcbersberga, koji se hvata davno već pobijenoga argumenta, (numerus clausus nc vrijedi za Madjarc i ostale narodnosti, nego samo za Židove), teško se dojmio svega židovskoga pučanstva. Očekivalo se zbog obećanja grofa Bethlena i grofa Klebelsbcrga Savezu Naroda, da će se numerus clausus promijeniti prije početka nove školske godine.

Pregled

Sefardski pokret. Oko šekelske akcije. U današnjem broju donosimo vijest našega izvjestitelja o radu Svjetske Sefardske Organizacije, koja je sv.oju djelatnost orijentirala sasvime prema Palestini, Započeti radovi pokazuju sustavni i svijesni aktivizam u sefardskom elementu obzirom na Palestinu. Poznata je važnost toga elementa, a uza nj i onoga židovskoga s orijenta uopće, za kolonizaciju u Palestini. Pored toga nije potrebno naročito istaknuti notorni već pojav jedne neposrednosti i odrešitosti osjećaja tih židovskih skupina za maticu Zemlju. Htjeli bismo tek upozoriti na neke momente u zadacima i radu Svjetske Sefardske Organizacije. Sadašnja njegova aktivnost koncentruje se oko' Palestine i propagandno i stvarno financijalno. Svjetska Sefardska Organizacija stavila si je medjutim zadaćom, da prosvjetiteljski djeluje u židovskim skupinama na Levantu, Bližem Istoku i u Africi. Ali je kod toga vazda isticala svoju orijentaciju prema Palestini, nagoviještajući smjer u kojem će taj njezin prosvjetiteljski rad da ide. Prosvjetiteljske akcije u spomenutim žid. skupovima bile su ranije eksponente njemačke, francuske rjedje druge koje kulture (Alliance Israelite, Hilfsverein der deutschen Juden). Sa židovskoga gledišta bili su rezultati pasivni. Često ie uopće dodir s civilizacijom bio opasan pp nacionalni bitak koje zajednice. Ova je opasnost dakako uvelike ovisila o tome, tko je prosvjetitelj l a i o tome, na koji se način i s kojom se tendencom unosi prosvjeta u pučke redove, Alliance-ine francuske škole na Levantu odvele su mnogo zid. mladeži kroz francuska vrata u evropsku dezorijentaciju, u kojoj se židovstvo redovno gubilo. Pokret »Haskale«, prosvjećivanja Židova na sjevero-istoku Evrope donio je doduše mnogošta pozitivno, ali je bio slijep u majmunisanju zapada, pa je slabio povezanost individua, kojega je zahvatio, sa židovstvom naturujući mu jednu neispravnu orijentaciju prema stranim duhovnim bivanjem. Sefardski pokret crpeći nauk iz prošlosti a imajući jasan vidik u budući pozitivni razvitak židovstva stavlja y svoj centar Palestinu, židovsku narodnu domaju u matici Zemlji, I jamačno vodstvo organizacije hoće da najprije sve svoje pristupačne elemente što više i jače angažuje za Palestinu, pa da onda imajući čvrstu osnovku za materijalni rad počne djelovanje u masama, u kojima je zvana da učini svoje. Ove su mase zahvalan teren rađa i u njih će Sefardska Organizacija i ako uz žive napore i velike materijalne žrtve imati laglji posao nego cijonizam na zapadu. Sefardski pokret s jasnom, tačno odredjenora pozitivnom židovskom orijentacijom, u centru koje je Palestina, moći će uz živ rad polučiti goleme uspjehe i tako unijeti sebe u historiju Židovstva uz lijep prizvuk. Ona će kao organ židovske cjeline povezati s tom cjelinom židovske redove izložene svakom udaru udesa i okoline, podati im smjer kompaktnoga nacionalno-kulturnog bivanja, pobuditi svijest, gdje danas tek ima neizraženo osjećanje i podati im jasan vidik u egzistencu čitave židovske zajednice. 1 tako ćemo doskora moči da vidimo gdje u životu živo djeluje jedan smjer sasvim u duhu cijonizma; koji polazi iz Palestine kao centra, da preko nje kulturno-odgojno poradi u masama osposobljujući ih za primanje svih kulturnih vrjednota i za sve novo, duhovno presudno u Erec Jisraelu.

Funkcionari vodstva Saveza Cijonista tuže se s pravom na l,oše pojave u ovogodišnjoj šekelskoj akciji, u kojoj su na pr. zakazale Mjesne Organizacije, koje su slovile kao veoma agilne; i baš je ironija, što se nekako slabo miču organizacije, koje inače v.ole da se razmeću naročitošću svojega položaja i svojih zadaća. Čini se da ijar-akcija u nas nije prodrmala sve cijoniste toliko, te bi oni postali uistinu cijoniste, koji se prema vani i prema sebi legitimišu tačtnim i ustrajnim vršenjem svojih dužnosti. Zaista je već prebanalno na ovom mjestu govoriti opet o tom, što je šekel i kako svaki cijonista mora da bude disciplinovani član Cijonističke Organizacije. U nas je u ovo posljednje vrijeme zavladala atmosfera učmalnosti kraj svih napora vodstva, a tipično je, da su se i u omladinskim redovima javili znaci slabljenja, da, možda čak i napuštanja borbenosti i simptomi ideologije pomirivanja s polaganim i nužnim prelazom u »buržuje«. Zbog slabe rezonance u širim redovima u nas se raskinula mnoga vrijedna energija 1 Suk,ob izmedju potrebe materijalnoga pomaganja obnove Zemlje i unutarnjega izgradjivanja svojega sukob umjesto nadopunjenja stvara tragičnu umornost i tromu prosječnost. Pa tako je svuda, gdje ne ključa pun život nego se tromoj masi hoće da oktroira i poimanje nečega višega i smisao za velike dužnosti. A u nas je stvar teža u tolik,© što imamo veoma maleni broj odličnih radenika sposobnih za vodstvo. A i od toga malenoga broja veoma se maleni skup angažuje za nad kako valja. Kao da nigdje osim u nekolicine nema velikih vidika, koji čovjeka nagone u aktivnost i idejnu i materijalnu. Mnogi ne vole »ideologiziranje« ali bi zaista kod nas bilo mnogošta bolje, kad bi ljudi, mnogi, imali sposobnosti i volje, da više razmišljaju i govore o kulturno-odgojnim problemima i uopće ideološkim pitanjima. Danas ovako sve ide bez odredjenoga smjera, gonjeno od jedne zgode do druge. Gotovo sve te naše zemaljske organizacije slabo mare da si odrede svoj. smjer u načelu. Mora se reći da je i u Savezu Cijonista silom prilika bilo premalo principijelnoga prečišćavanja. I u samoj ijar-akciji nije bilo dovoljno idejnoga

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA , ŽID OV “ STOJI: godišnje D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV JE3aB3i.

GODINA X.

ZAGREB, 25. juna 1926. 13. tamuza 5686.

Pojedini [broj stoji 2 dinara .ŽIDOV ' IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SEgNEiVRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 26.