Židov
koncentrovaaja u našim cionističkim redovima i ako je bilo zaista odličnoga propagandnog rada. Teško je, naravno, da bude drugačije u jednoj' organizaciji, u kojoj ima mnogo članova nošenih pokretom po zakonu tromosti i gdje se svatko unaprijed nada, da će mu riječi samo za čas zadrhtati u uzduhu da se onda izgube u ništa. Ima samo jedan ialaz; zbijanjc redova, radikalizovanje barjaka u samom središtu. I neka bi se jednom već znalo, da cijonizam nije blagohotno dobročinstvo prema kojemu bijednom Židovu, nego životno rješenje u dezorijentaciji i raskidanosti Židova, gordi stav pregalaštva kroz jednu naciju za sve ljudstvo i da je šekel nešto više od doprinosa u iznosu od petnaest dinara. J. R.
Obrana Samuela Schwarzbartha
Pariš, 23. juna (JTA). Branitelj Schwarzbartha, pariški odvjetnik Henry Torres, tuži se u jednom pismu Jevrejskoj Telegrafskoj Agenciji, što novine neprestano šire o Schwarzbarthu krive vijesti, koje su skroz na skroz izmišljene i samo smetaju Schwarzbarthovu obranu. Odvjetnik Torres izjavio se gotovim, da štampi dostavi preko Jevrejske Telegrafske Agencije sva autentična saopćenja. Naročito korigira kosp, Torres niz neispravnih vijesti o životu Schvvarzbartha. U pismu veli Henry Torres slijedeće: Samuel Schvvarzbarth rođjen je 30, septembra 1888. u Smolensku. Sa devet godina izgubio je majku, a u desetoj je počeo da pomaže svome ocu u njegovoj radnji. U dobi od 17, godina bio je uapšen zbog učešća u oslobodilačkom pokretu. Čežnju za slobodom jačao je lektirom židovskih proroka Jezaje i Amosa. Uopće nije nikada čitao Karla Marxa ili druge teoretike revolucije. Na osnovu amnestije od oktobra 1905., smio je da boravi na slobodi u Rusiji. 1910. pošao je u inostranstvo i to u Pariš, gdje je bio uposlen redom u tvornicama Mauthet, Ferrigolde, Venot Freres. Kod posljednje tvrtke bio je zaposlen sve do godine 1914. Kad je buknuo rat, napustio je posa,o i javio se zajedno sa dva svoja brata kao dobrovoljac u francusku vojsku. Najmladji od braće ranjen je tri puta i odlikovan ratnim krstom. Samuel sam učestovao je u dvim velikim bitkama 363. pješačke pukovnije dne 9. marta i 16. juna 1915. U drugoj bitci bio je teško ranjen. Kad se bio napola oporavio, pošao je god, 1917. s jednom francuskom misijom u Rusiju. Posjetio je svoga oca u Balti. Kad je ondje boravio, započeli su krvavi pogromi i Samuel Schwarzbarth pridružio se jednoj židovskoj organizaciji za obranu od pogroma. Njegov otac umro je uslijed uzbudjenja, a nije, kako se piše u novinama, übijen od pogromlija, dok su naprotiv mnogi njegovi rodjaci poubijani u pogromima. Njegov 59. godišnji stric Izrael Schvvarzbarth, koji je bio upravljač jednoga parnoga mlina, übijen je na zvjerski način god. 1919. u mjestu Boloskovu u Podoliji. Umoren je baš) u času, kad je izlazio iz sinagoge. Njegova porodica pobjegla je u Krivo-Psero, gdje su ih sve do jednoga poklali. Schwarzbarlhov ujak Weinberg, brat atentatorove majke, zaklan je s čitavom porodicom u junu 1919. Kod toga su ženski članovi porodice bili ponajprije obeščašćeni.
MEMORANDUM O POGROMIMA. Pariš, 21. juna (JTA). Jevrejska Telegrafska Agencija saznaje, da je komite Jevrejskih Delegacija u Parisu predao obrani atentatora Schwarzbartha memorandum o ukrajinskim pogromima, koji je bio predan skupštini Saveza Naroda od 8. decembra 1920. U tom se memorandumu tačno opisuju i pogromi i poimence spominju glavni krivci, Petljurini oficiri, i apelira na savjest ljudstva, da krivci i izvadjači pokolja ne ostanu ne kažnjeni.
SAMOUBOJSTVO dra. PIETROVSKOG, MUČITELJA STEIGEROVOG. Varš a v a, 23. juna (JTA). Dr. Pietrovski, koji je kao istražni sudija vodio istragu protiv lažno okrivljenog studenta Steigera i koji se kod tega istaknuo kao cinički okrutnik, bio je nakon završene rasprave, u kojoj je Steiger riješen krivnje, maknut sa svoga mjesta. Pred dva dana počinio je dr. Pietrovski samoubojstvo. Novine javljaju, da se Steiger, koji je morao da se zbog antisemitske bajke skloni u inostranstvo, vratio konačno u Lavov, da ovdje nastavi svoj sveučilišni studij.
29. GODIŠNJA KONFERENCIJA AMERIČKIH CIJONISTA. New York, 20. juna (JTA). Dne 28. juna počinje u BuIfalu 29, godišnja konferencija Američke Cijonističke Organizacije. Konferenciji će prisustvovati više od 800 delegata. Prvi puta nakon loma, koji se u redovima američkih cijonista desio god, 1921., učestvovat će konferenciji bivši vodje sudija Julian, V, Mack i dr. Stephen S. Wie s e. Konferenciji će predsjedati predsjednik Američke Cijonističke Organizacije gosp. Louis Lips k y, koji se je pred nekoliko dana vratio iz Londona, gdje je imao s drom. Weizmannom i članovima Egzekutive važne dogovore o narodnom žid. zajmu za izgradnju Palestine. Gosp. Louis Lipsky referirat će o tome konferenciji.
Dr. Weizmann u Berlinu
Govor u Filmarmonijl. Sastanak kod ravnatelja Oskara VVassermanna ZNAČAJAN GOVOR PREDSJEDNIKA SVJETSKE CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE
Berlin, 19. juna (JTA). Odazivajući se pozivu Njemačke Cijonističke Organizacije i njemačkog povjereništva za Kerca Kajemet, skupilo se u utorak dne 15. juna u velikoj dvorani Berlinske Filharmonije mnoštvo članova židovskih krugova u Berlinu, medju njima mnogo vodećih ličnosti u znanosti, umjetnosti i gospodarstvu, da pozdrave predsjednika Svjetske Cijonističke Organizacije dra. Hajima Weizmanna. Kad se dr. Weizmann, praćen dr. Ederom, Bertholdom Fei velom i prof. Warburgom, pojavio na estradi, podigli su se spontano svi prisutni i oduševljenom ovacijom, koja je potrajala nekoliko minuta pozdravili dr. Hajima Weizmanna. Predsjednik Njemačke Cijonističke Organizacije gosp. Kurt Blumenfeld isporučio je dru. Weizmannu pozdrav njemačkih cijonista i zahvalio mu se, što je usprkos preopterećenju hitnim poslovima u interesu pokreta došao u Berlin. Rezultat cijanističkoga pokreta formulirao' je gosp. Blumenfeld ovim riječima; Kroz stoljeća imali smo kao Židovi samo udes, a sada imademp povijest, U dru. Weizmannu vidimo našega vodju i odgajatelja. Nakon gosp. Blumenfelda uzeo je riječ dr. Weizmann i rekao otprilike; I ako se veoma radujem, što mogu da govorim u Berlinu, ipak nije lako izbjeći opasnosti da se opetujem. Ali je korisno, da se u širokim crtama dobije l pregled o stanju u radu i zahtjevima rada. Prije osam godina započeo je rad u sadanjem opsegu i može se reći, da je općenito stanje sada stabilnije nego- u posljednjim stoljećima. Grozote i destrukcije rata su zaboravljene, svi stanovnici rade za zajedničku Palestinu. Administracija koja je još do pred 4 godine bila upućena na dodatke iz britanske državne kase, ima sada godišnji suficit od jedan milijun i 200.000 funti, pa je iza Egipta najbogatija administracija. To je u većini naš novac. Palestina je jedina zemlja, koja otplaćuje svoj dio otomanskog državnog duga. Ovako solventna zemlja pobudit će sasvim prirodno, povjerenje na internacionalnom novčanom tržištu. Zakon o zajmu Palestini bit će po svoj prilici izglasan još u ovom zasjedanju britanskog parlamenta. U čitavoj Palestini, koja se nalazi izmeđju dva središta vrenja, na sjeveru je Sirija, a na jugu Egipat —, imade svega 600 vojnika i 2 aeroplana. Sigurnost je obezbijedjena do maksimuma. Palestina pokriva troškove željeznice od Kaira do Jafe. Brojke govore uvjerljivije nego sve lijepe besjede. Nakon što su godine 1919. otvorene granice, raste useljenička struja progresivno i dosiže danas mjesečni prosjek od 2500—3000 imigranata. Još pred tri godine morali su se useljenici, koji su dolazili brodom u Jafu iskrcavati u noćnoj tami, da se ne uzbudjuje pučanstvo. Sada dovoze veliki brodovi danomice masu imigranata, koji sasvim javno stupaju na palestinsko tlo. Židovi čine danas 18 postotaka svega pučanstva. Ali za nas nije moguće, da vodimo samo politiku materijalnih činjenica, mi moramo uvjeriti svijet o pravednosti naših zahtjeva. Budući da se svijet teško oslušuje etskim zahtjevima, može se danas tek polagano' napredovati. Ipak postizava naše političko djelovanje pozitivne rezultate. Mi smo predobili za l nas ljude, vlade i ostale faktore, koji su prije kritički stajali prema nama. Danas se židovska domaja smatra sasvim osiguranom. Neću da prešutim teškoće, ali hoću da ih stavim u pravo svijetlo. Glavna je teškoća maleni opseg zemlje, koja se sastoji samo od nekoliko plodnih dolina i neplodnih visova. Naša kolonizacija u dolinama je uspješna iznad svakoga očekivanja. Sve što prianja uz grudu, ostalo je gotovo netaknuto sadašnjom krizom. Naša poljoprivredna kolonizacija može da bu-
de uzorom svim- zemljama. Kriza u. gradovima oe svod; samo na nutarnje tržište, nego većinom na stanje u Poljak.., i u drugim zemljama. Budemo li joS 10 godina intenzivno ka. loniziraJi, ne će više biti raspoloživoga zemljišta. Od vlaj, bismo uz jeftinu cijenu trebali dobiti dva područja na sjever, i na jugu Zemlje, Mogli bismo da u poljoprivredi naselimo 20—30.000 porodica. Politički zaključak bio bi; Po fizikalnim zakonima bi se radni pritisak u Palestini očitovati u Transjordanji •; , drugim susjednim zemljama. Transjordanija je dva puta tak, velika kao Palestina. I osim toga plodna. Važan je nastavak prijateljskoga života s Arapima' u Zemlji i pučanstvom u so . sjednim zemljama. Naglašavanje miroljubive radne volje s» strane naših naseljenika, pripravilo je osnovku za to rješenjt. Morat eemo i nadalje da pazimo na prijateljske: odnose izme. dju nas i Arapa u Palestini, Transjordamji i Siriji. Svaka pre. tjeranost svaki netaktično izrečeni zahtjev, može da nam nj nekoliko godina .otegne rad. Obzirom na imigraciju: Sadašnje gospodarstvo zemlje jedu može da podnese imigraciju od 40.000 ljudi U: godini dana. To je gorka istina, ali se mora izreći. Imigracija se ravna prema principu: malo sredstava, nu. lena imigracija. Prejaka bujica imigracije može da urodi jakna retorzijama i paralizom. Ne valja zaboraviti: I naši se protiv, nici spremaju. Možda se baš u ovom času pokušava, da se na. šoj stvari naškodi kod Saveza Naroda. Jednako se nastoji zatjerati klin izraedju nas i Arapa. Ali ča pobijediti židovska narodna domaja. Naši su odnosi prema Arapima sredjeni i nemaju nikakove oštrine-. Ovi su odnosi vrijednota, koju treba čuvati. Weizmann je završio: U Palestinu ne vodi »dereh harneleh« (carski drum). Sve mora da se uradi polako i strpljivo. Griješimo što Englezima hoćemo da nakalamimo naš temperamenat umjesto da od njih učimo strpljivost. Englezi su uvijek pobjedjivali čekanjem. Kraj današnjih naših sredstava, krij današnjeg stupnja javne savjesti u svijetu, ne može se nestrpljivošću ništa postići, adi se može mnogošta izgubiti. I svijetu smo uznapredovali. Sad treba da se brigamo o konsolidaciju onoga što smo postigli, dok se opet ne javi zgoda, da poskočimo znatno naprijed. Možda- ne ču to novo više doživjeti. Breme, da priprave budućnost, leži teško na ramenima vodja. Kad je Weizmann završio svoj govor, zavladalo je dugotrajno odobravanje. Sva se skupština podigla akSlamirajuči dra. Weizmanna. Hatikvom završio je oficijelni dio večeri, nakon čega je slijedio nevezani dio, u toku kojega je omladina povukla dra Weizmanna u svoj krug, pa je dr. Weizmann mora« da pleše ples haluca »Havu«.
Za svoga boravka u Berlinu sastao se dr. Wezmann i prof. Einsteinom i s mnogim čuvenim učenjacima, da razgovara s njima u stvari hebrejskoga univerziteta u Jerusolimu.
Berlin, 19. juna (JTA). Predsjednik Njemačkoga KeriJ Hajesoda gosp. Oskar Wassermann, glavni ravnatelj jednoga od najvećih evropskih novčanih zavoda, »Deutsche Bank« u Berlinu, pozvao je prigodom boravka prof. Hajima Weizmanaa u svoj stan uži krug vodećih židovskih ličnosti u političkom i gospodarskom životu Berlina, a uz njih i prof. Einsteina. toku večeri dr. Weizmann, dr. Eder i g. Feiwel potanko su uputili prisutne u današnje političko i gospodarsko stanje židovske narodne domaje. U diskusiji učestvovail su gg. ravnatelj Wassermann, prof. Einstein, generalni konzul Eugen Laadau, ravnatelj Arnold i gosp. Sigmund Hirsch. Dr. Weizmanu otputovao je dne 17. juna važnim poslom u London.
EMIGRACIJA IZ JUŽNE SRBIJE U PALESTINU
Informacije Palestine Correspondance. Jerusolim, 20. juna (JTA). Jedna omanja grupa židovskih radnika iz Bitolja i Južne Srbije boravila je ovih dana pod vodstvom rabina iz Bitolja g. šabelaj J. Džaena u Palestini. Za vrijeme svoga boravka sastala se grupa s vodjama sefardskih i aškenaskih općina. Nekolicina čianove te grupe odlučili su da se vrate u Palestinu, da se ondje' stalno nasele i da doprinesu ekonomskom razvitku Zemlje. Njihov je put aranžiran saradnjom Židovskoga Informacionoga Ureda u Jerusolimu. DELFINEROVA TVORNICA SVILE U TEL AVIVU POČINJE OPET DA RADI
Jerusolim, 22. juna (JTA). Bečki tvorničar svile g. Delfiner, javio je svome opunomoćeniku u Tel Avivu, da opet organizira djelatnost njegove tvornice svile u Tel Avivu, jer je vlada prihvatila prijedloge g. Delfinera o sniženju carina na uvoz nekih sirovina potrebnih tvornici. Stručnjaci bečke tvornice već su na putu u Palestinu. Kako je poznato g. je Delfiner bio pred nekoliko mjeseci obustavio rad u svojoj veoma moderno uredjenoj tvornici svile u Tel Avivu zbog diferenca s vladom obzirom na neke carinske stavke.
RAZVITAK KEREN KAJEMETA U ALŽIRU
J eru solim, 21. juna (JTA). 1 Alžir je nedavno stupio u red zemalja, u kojima se sustavnoj radi za oslobodjenje žurnije u Erec Jisraelu. Hvala trudu gosp. Elije Sayag može se u Alžiru zabilježiti lijep uspjeh rada za KKL. Organizovani 53 mjesni odbori KKL u gradovima: Tlemccn, Oran, Neumors. Bel Abbes, Algiers, Constantine itd. Glavnom Uredu KKL 3 Jerusolimu doznačeno je već 12.000 franaka pored dara 10.000 franaka, koje je g, M. Theon dao za kupnje zemlji 3 na spomen Svome ocu.
Var šava, 21, juna (JTA). Za državnoga podsekretara « poljskom ministarstvu financija imenovan je mladi žiđovi'linancijalni stručnjak dr. Flaum. Dr. Flaum nije član par‘-' menta i nije dosada imao nikakovih veza sa klubom židovs.v narodnih poslanika i senatora, kao što uopće nije dosa« učestvovao u političkom životu.
2
»2IDQ~, .
BROJ 26.
SPECTRUfIfI d. d. Ina. Kopkta, IMiltak? I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA VII. Kukovićcva ui. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Medvedova u.. 38.
i . H g 4) a A * s U N ti •rt rt rt *ji ®i | rtf a rt* a « "
Zrcalno staklo - Portalno staklo - Masinsko staklo 5-6 mm • Ogledala u svim veličinama i oblicima - BrilŠene plOČe - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala.