Židov

u koju prate s budnim interesom. Poželjno bi bilo, da se tS jmiliruns tipovi izvan Italije ugledaju u primjer talijanskih asimilanata, koji bjelodano pokazuju, kako je moguće bili i asimflant i prijatelj izgradnje Palestine. Z. R.

Palestinska privreda

IZVOZ NARANDJA IZ PALESTINE. Objavljeni su ovi službeni podaci u izvozu narandja iz Palestine: u novembru 1925. 38.6% škrinja u vrijednosti od 11.507 funti, u decembru 151.538 škrinja u vrijednosti' od 45.905 funti, u januaru 1926. 265.738 škrinja za 80.061 funti, a u februaru 291. 304 škrinja za 87.400 funti. (Ziko).

IZVANJA TRGOVINA PALESTINE. Prema podacima palestinske privredne revije »Mishar v’Taasija« iznosio je uvoz u Palestinu u novembru 1925. 710,062 funte, u decembru 580,954 u januaru 1926. 488,974 funte, a u februaru 527,320 funti.

Produkcija pive n Palestini U Jafi je otvorena nova malena pivovara pod imenom »Libanon«. To je već druga pivovara u JaE. Prvoj je vlasnik g, A. Pomeranz. Pivovara braće Rosenberg u Ako započela je već ranije produkcijom.

Izvoz duhana iz Palestine. »Mishar v’Taasija« javlja: Udruženje uzgajatelja duhana odaslaio je u inostranstvo 32.000 kg. duhana, koje su kupile tvornice duhanskih preradjevina. A. S, Majkapar u Rigi i Berlinu, Osim toga je spomenuto udruženje izvezlo 10.000 kg duhana u Udružene Države, a 25.000 kg. odaslaio u komdsdjonalnu prodaju tvrtci Herman Spierer u Trstu. Sad se upravo vode pregovori o prodaji 150.000 kg. duhana raznim tvrtkama u Evropi. Pored toga je Lublinerova tvornica duhana priredila teren za izvoz daljnjih 150.000 kg. Oko 10 postp studenata na letskoj univerzi u Rigi su Židovi. Od 550 židovskih studenata posjećuje 133 pravni fakultet, 95 medicinski, 86 kemički institut, a 68 matematički.

Nakazi petrolemna n Palestini JTA javlja, dal su kod arapskoga sela Salda u blizini Jafe radnici kopajući bunar naišli u dubini od 150 metara na bogate tragove petrpleja. Posjednik zemljišta, na kojem se kopao bunar, dozvao je stručnjake, koji su potvrdili nalaz.

Tvornica konzervi U ,Tel Avivu osnovao je g. Jules tvornicu konzervi. Tvornica je nedavno započela radom. Producira zasad djem, marmeladu, žele i sirup. Investirani kapital iznosi 2000 funti.

Kulturne bilješke

SEDAMDESETA GODIŠNJICA RODJENJA AHAD HA AMA. J eru sol im, 5. jula. (JTAI Udruženje Hebrejskih Književnika u Palestini sprema veKku proslavu sedamdesete obljetnice rod jenja velikoga židovskoga filozofa i oca duševnoga cijonizma Ahad Haama (Ašera Ginsburga), koja pada na 5. augusta (25. aba) ove godine. Ahad Haam rodio se godine 1856. u Skviru u guberniji Kjjevskoj. Godine 1884. pridružio se pokretu Hoveve Cijona, pa doskora bude izabran u centralnS komtitej organizacije toga pokreta. Već prije nego što je dr. Teodor Herzl počeo proPagovati politički cijonizam, stvorio je bio Ahad Haam duhovni cijonizam, koji predstavlja produbljenje cijonske mi sit, kako su je iznos iVi Lilienblumi g Pinsker. Nakon prvoga cijonfstičkoga kongresa u Bazelu god, 1897. ustupio je Ahad Haam Protiv Herzlovoga političkog dionik ma i izjavio, da se židovska država, koju hoće Herzl, ne može ostvariti i da je khvo mišljenje da bB se Zidovi iz diaspOre idi ma i jedan dio od mogaoi da presadi) u Palestinu g da bi se tim djelomičnim Presezanjem moglo materijalno riješCti židovsko pitanje, židovsko pitanje snađe svoju bitnu duhovnu stranu, pa se očigledno mora da rješava s toga gledišta. Prava je pa'estinska misato po Ahad Haamu u nastojanju, da se u Palestini, historfičkoj domaji židovskoga naroda stvori! duhovni centar za Židove svega svijeta. Ovdje treba da se .izgradi naotnalna židovska visoka Škola, ovdje će se preporoditi hehreiskg jezik, razvi« slobodna židovska kultura, neutisnuta n: u kakove tudje okvire. Svoje ideje saopćio je Ahad Haamu u velikom nizu članaka, koji su kasnije skupno izašli u nekoDkp svezaka pod naslovom »Ala parašat derahfm« (Na prekrižio).

TRIUMF HABIME U PARIZU, Pariš, 4. jula (JTA). Iz Beča stigao je u Pariš na oduijc ž°storvanjc moskovski hebrejski teatar »Habima«. Dne 29. juna “veden je u teatru »Madeleine« iza pariške kritičare i pozvane ž°ste »Dibuk«. Ova izabrana publika bita je oduševljena tom Predstavom. Kritika uvelike hvali umjetnost »Habime«. Prva Predstava za širu publiku davana je dne 30. juna.

Bilten Povereništva Keren Kayemeth Leisraela u Beogrsdu. Povereništvo KKL u Beogradu izda'o ie ovih dana l - bilten o svome nadu. Na uvodnom mjestu je apel za Provedbu Herzl alkciie i odutia bilješka posvećena uspomeni Teodora Herzla. Pored pregleda rada I iskaza doprinosa ‘Prade vijesti o do(?adjajima u Palestini £ u širem židovskom i vijesti q cijon. radu ?, životu u Beogradu. 1 ovai je poput svih ranij'-h ogledalo ustrajnoga i uspješnoga rj da naših beogradskih suniškieirika. I*\ . . , BengradAa. »Politika« domjek je u svom brow od *9- mj, članak, u kepem se sa. 'simpatijom priča zuje žitvet i Teodora Herzla i njegova uloga u židovstvu.

Židovski šport

Nogometni šport a Erec Jisraelu lijepo se razvija, a razlog treba tražiti u vebkoj popularnosti toga športa u Palestini naročito, otkako je Hakeah iz Wiena pobjedjivala u Ercc Jisraelu. Osim toga ne zahtijeva bavljenje tim športom odveć velikih materijalnih sredstava, a ni vremena. Odigravaju se česte utakmice, pa smo o njima već izvijestili. Najjača Su društva Makabi (Tcl-Aviv) i Hapoel (Hajfa). Revanš utakmica korigirala je rezultat utakmice ovih klubova od 6:1 na 4:3 (1:3) u korist Makabija. U subotu 25. juna odigrana je finalna utakmica za prvenstvo Zemlje izmedju Makabi (TelAviv) i Hasmoneje (Jerusolim) sa rezultatom 2:1 (1:1) za Makabi (Tel-Aviv). Bar - Kohba (Lodz, Poljska) proslavila je nedavno 15. godišnjicu opstanka športskom svečanošću, koja je vanređno uspjela. Nakon mimohoda svega izvršujućeg članstva izvodile su se teškoatletske i gimnastičke vježbe. Poslije lakoatletskih natjecanja odigrana je utakmica izmedju Bar-Kohbe i tamošnjega Hakoaha sa rezultatom 2:1 (1:1) za B, K. Hakoah (Wien) kreće na 20. o. mj» na turneju po baltičkim zemljama. Od jačih protivnika treba spomenuti klubove i gradski tcam u Rigi, Revalu i Kownu. Na toj turneji sudjeluju još neki od igrača, koji polaze u Ameriku. U mačevanju dobio je klubskp prvenstvo u Hakoahu ing. Parka š, a u fldretovanju L i o n. U natjecanju za prvenstvo Evrope u mačevanju i floretovanju nastupaju za Austriju i 2 Hakoanca i to Lion u floretovanfu i mačevanju, a Strauss samo u floretovanju. Židovski tcam Ćchoclovačke tukao je madžarski team Slovačke sa 4:1 (1:1). Na medjuklubskom hrvalačkom natjecanju u Zagreba plasirali su sc sa strane Makabija Eugen Berger na prvo mjesto u perolakoj kategoriji, gdje je krilo najviše takmaca i najboljih, te Ali H e w e s, poznati dugogodišnji centerhalf i kapetan momčadi Makabija na 3, mjesto srednje b) kategorije. Ostali Makabiljevi atlete (Giinz, Sekafč, Sohwarz i drugi 1 ) nisu se plasirali usprkos lijepoj tehnici. Sva športska štampa uvelike hvali Makabijeve atlete, a Berger a smatra najboljim zagrebačkim hrvačem uopće. Veseli nas napredak te sekcije, koja još mnogo obećaje zbog izvrsnog materijala, i kojoj želimo da i nadalje ustraje u sistematskom radu. Rudi Sitzcr. Židovski šport u Jugoslaviji izgubio je jednog od najdarovitijih i najagilnijih športaša. Podmukla i kratkotrajna' bolest shrvala je u najljepšim godinama mladog od svih veoma voljenog Makabijevog člana Rudi S i t z e r a. Mladi pokojnik sudjelovao je kao odlični trkalč u mnogobrojnim natjecanjima, i bio u| Makabijevoj juniorskoj štafeti 4XIOO metara (Hinko Schlesinger, Rudi s>itzer, Čiča Gr.oss i Oskar Brauner, koja još i danas nosi jugoslavenski rekord. Na lanjskim zid. gimnastičkim i športskim svečanostima plasirao se kao prvi u skoku u dalj, prvi u trčanju 200 m, a kao treći

na 100 m. Tu je bio u odličnoj Makahijevoj štafeti 4X200 m (Schlesinger, Mirko Hirschl, Rudi Sitzer, Čiča Gross). Sahrana, pokojnikova bila je u ponedjeljak dne 5. o. mj. uz brojno učešće pokojnikovih prijatelja i Makabijevoga članstva. I zagrebački lakoatletski krugovi izvan Makabija i sve lakoatletske institucije u Zagrebu iskazale su mladom pokojniku dolično posljednju počast Na Makabijevom domu vije se crna zastava. Dragome drugu sačuvat ćemo trajnu spomen. Neka mu je laka zemlja. S. D.

Iz Jugoslavije

Odgoda prvoga sleta Makabi okruga Odbor Okruga Svjetskog Saveza Makabi za Kraljevinu SHS u Zagrebu zaključio je na svojoj sjednici od 6. jula o. g. odgodu prvoga sleta Okruga na godi. 1927, iz razloga, jer je broj aktivnih učesnika, gimnastičara i sportaša izvana preneznatan, a da bi u dostojnoj mjeri manifestirao temeljnu ideju Svjetskoga Saveza Makabi, koji radi na fizičkoj obnovi židovskog naroda. Prvi slet iziskuje reprezentaciju svakog pojedinog društva', kojemu je do ove obnovc i a ujedno i manifestaciju volje i napora širokih krugova za našu instituciju kao zdravu reakciju, preokret u mišljenju i u načinu rada naših društava, koja bi se uzi intenzivan rad kroz cijchi godinu mogla uvijek u najkraće vrijeme spremiti za sletske i slične priredbe. Razaslane športsko gimnastičke propozicije ostaju nepromijenjene za naredni slet, a nađopumt će se eventualno prema potrebi i željama organazovanih društava Okruga, te daju prilike da na osnovu istih društva kroz cijelu godinu rade i da se dostojno spreme za svoj prvi slet. Naredna radna godina Okruga i pojedinih društava u njemu treba da se kreću u znaku intenzivnoga rada i organiaovanja, saradnje i medjusobooga sporazumijevanja pa uspjeh ne će izostati. Dosadašnja uprava Okruga nastavlja automatski funkcije povjerene joj na Konstitnirajućem Vijeću od 18. X. 1925., pa će za cijelo razdoblje svoga djelovanja položiti račun na I. Saveznom Vijeću u vezi sa I. Sletom Okruga, Uz bratski: šaloml Okrug Svjetskog Saveza Makabi za Kraljevinu SHS.

SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CUONISTA. Na svojoj sjednici od 5. VII. o. g. raspravljao, je Radna Odbor o pitanju sanacije sav. financija na temelju izvještaja pododbora, koji je ispitao plan g. Davida Spatzera. Zaključeno je kontinge utiranje MCO. Ujedno se raspravljalo o financijama Saveza i Židova na temelju financ. izvještaja g. Pollaka. U stvari pripreme za iduće Savezno Vijeće SCJ odredjuje RO termin za isto, a ujedno i Sav. Vijeća. Iz stigle pošte proizlazi da je u Bajmoku osnovana MCO. Kuratorif Keren Haje soda, Beograd javlja posjetu izaslanika KH gg. GoMmanna i Steinera u svrhu provedbe KH-akcije u Zagrebu. Primljen je na znanje izvještaj Pal. Ureda, iz kojega proizlazi, da su Jugoslaviji dodijeljena do sada satno 3 certifikata, a od ovih su 2 već podijeljena za emigrante iz Juine Srbije, dok za treći ima takodjer petenata. Raspravljalo se jpi o larmi i beka m eventualrjama tehničke »bravi.

BEOGRAD, , (Od našeg redorvJlttog dopdsnika.) A. K. Beograd, 6. jula. Nova uprava Jevr, opštine u Beogradu. Na izborima; održanim 27. pr. mj. izabrana su ova gospoda u upravu za period 1926. —1929. i to: Rafajlo Finci, Semajo Demajo, Lazar AvramovtSć, dr. Salamom Alkalaj, £aJom Ruso, dr. Bukič Pijaiđe, Avram Buki Hajdm, Menahem M. Koen, Moric A. Lcvi iiJosaif .Rinta. U širtt odbor izabrani su; Marko Baruch, Jakov S. Davtčo, B : nja Nahum, David M. Levtf, Maks Demajo, dr. Rafailo Margulies, Lem de Leon, Aron Alcalatj, Nishn AlmaslSno, M'oša N. Levi, Jakov 1. Russo, Moša Josip, dr. David Albala, Stana Leović, Moša Karić, lsak Ma šija h, lsak H. Oabaj, IVUša Le"A Avram H. Levin, Avram R. Levi, JaMel Alkalaj, Jakqv| Kalef, Lazar Demajorovtić, Mika Nisim i Rafailo Đenvenisti. U smiklu novih pravila uprava j odbor primiče dužnost, pošto odbor za žalbe osnažS izbor odnosno oceni umesnost žalbama, koje su podnešene protiv ovih izbora. 1 ako «e hoće ovim žalbama da izazovu novi ffzboni ipak se mora konstatovatj čfnjenSca, da opoztcišome liste u opšte nije bilo. Jedino je nekoliko ličnosti dobilo veći iiil manii broj glafeova. Nova uprava I odbor svakako će nastojati, da složnim radom opravdaju poverenje svojih birača. Beogradsko Jevrejstvo stoji pred mnogim valnim zadaćama, kao: zidanje jevr. doma, unapredjenje škole i dr. Sa radošću možemo konstatovati, da u prmoipijelnim pi-ianjjma u kulturnom i nacionalnom naziranju vlada jednodušnost, koja će svakako biti najbolji zalog za napredak na svima područjima; ove opštine. Svečan pomen dr. Teodoru Herzlu. Dne 4. o. mj. priredili su ovd. Mesna Cijomistička Organizacija 1 Povereri&ttvo Keren Kajermata u sinagozi »Bet Israel« svečan pomen dru. Teodoru Herzlu povodom 22-godišnjice njegove smrti, uz sudjelovanje horas Srp.-Jevr. Pev. Društva, Svečani! govor održao je % dr. Jakob Kalderon. Govornik je u glavnom iznio 1 okarakterisao najvažnije momertte u životu i ulozi neumrlog pokojnka kao preporoditelja jevr. nacionalne misti li kao osnivača j vodje cionističkoga pokreta. Na kraju ističe važnost sadienia dierzlove Sume« u Erec J.lsraelu, koje provodi Keren Kajemet Lz sredstava prikupljenih »Herzlpvim akcijama«, čime se najazrazftije odužujemo senl velikoga vodje. Poseta g. dr. Egoua Zweig-a u Beogradu. •Na svome proputovaniu iz Bugarske za Budimpeštu bavio se u našem gradu jedan. dan g. dr. Egan Zwelg, San Hanbage Keren Kaiemeta u Jerusotmu, oosvećujuc to krafleo vreme upoznavanju ovdašnjih prilika u pogledu u.orestičkoga delovanja, a naročito u potfedu dktivnosti ovd. Pov*.

BROJ 3»-

»ŽIDOV«

3

i Yj & & Schicht I : / Sunce medju sapunima JC Schichtov sapun - znak Jelen. Već desetke godina nastoje svi proizvadjači, da dostignu Schichtov sapun. Želi li proizvadjać ili trgovac da osobito pohvali svoj sapun, onda tvrdi, da je njegov sapun „dobar kao Schichtov', Ne dajte se zavesti riječima „dobar kao Schichtov", već tražite svuda samo Schichtov sapun, a taj je pravi jedino sa znakom Jelen.