Židov

Židovi u Turskoj

U prvoj sedmici augusta dovršeni ie proces, koji je trajao duže vremena, a radilo se u njemu o pravima židovske narodne manjine u Turskoj. Tim povodom donosimo sadržaj jednoga članka od dr. S. W. iz »Jiidische Rundschau«, Židovska organizaciona komisija predložila je angorskoj vladi nacrt za organizaciju turskoga židovstva, Vlada je naprosto odbila raspravu o) tom pitanju, Ona je bila pripravna da pregovara o nekim tehničkim pitanjima, koja su povezana s organizacijom židovskih stanovnika u Carigradu. Osobit geografski položaj Carigrada, a s njim u vezi rasijanost Židova po različitim dijelovima grada traže naročitu u nekom opsegu decentralizovanu organizaciju. U projektu komisije pređvidjena je ta decentralizacija, ali je u isti mah predloženo centralno zajedničko zastupstvo carigradskoga židovstva. I ove je predloge vlada odbila. Budući da <je vlada već prije poručila komisiji, da porezno pravo ne može da dobije nijedna organizacija osim države, zatraženi su prisilni prinosi od Lqs 24. (toliko visoke smiju da budu članarine po turskom zakonu o društvima; a za bogatije općinare predvidjen je sistem donacija). Vlada je i to odbila. Naprotiv je dopustila, da pojedine općine u Carigradu übiru porez na meso i da imadu pravo peći macot. Time je omogućen nepravedni porez, koji u prvom redu pogadja siromašne vrste. Ali je još pitanje, hoće li se rasparčane općinice bez državne pomoći i bez saradnje koje centralne institucije uopće moći da okoriste tim pravom. Vlada ne staje kod živih. Ukinuta su židovska groblja. Uredjuju se centralna gradska groblja s odjelima za pojedine konfesije. Do čega to vodi, pokazuje ova naredba: kod imućnih ljudi dobiva pristojbu grad, Hevra Kadiša ima tek pravo da pokapa siromahe na svoj trošak. Vlada ide za uništenjem čitave autonomije turskoga židovstva. Ona je rascijcpala čak i carigradsko židovstvo u male općinice, ukinula i gradski Betdin, koji je zajedno s baš-hahamom bio religiozno zastupstvo čitave židovske zajednice. Vrhunac je postignut naredjenjem, da raspravni jezik u općinama smije da bude samo turski. To je dostojan nastavak nedavnom uvodjenju turskoga jezika kao nastavnoga u škole. Ali sve to nije najgore! Vlada je dokraja izmijenila nacrt organizacione komisije, a onda je zatražila, neka se Židovi svečano odreknu prava narodne manjine, koja im pripadaju po lozanskom ugovoru, i neka vladu smjerno zamoli, da taj promijenjeni nacrt

uzakoni! A sve to zato, da bi vlada mogla doći Grcima i Armencima pa od njih zatražiti, neka i oni poput »lojalnih« Židova napuste prava narodne manjine, A kako su to Židovi prihvatili? Oficijelni vodje bili su zavedeni obećanjima i umirivanjem, pa ih je udarac zatekao nepripravne. Ali je glavnu izdajničku ulogu odigralo nekoliko poturica, medju njima napose Ferid Asseo Bey, kojima pripada istorijska zasluga za formulaciju vladinih zahtjeva i za sva ta naredjenja, koja čine asimilaciju turskih Židova neizbježivom. Isti je taj Ferid Asseo Bey sa svojim turkificiranim krugom osnovao udruženje »Judaeo-Turque« sa svrhom, da skupi 150.000 turskih lira (t. j. više od 80.000 dolara) za tursku zračnu flotu! U nastavku članka pisac se nada, da će Židovi odbiti zahtjeve vlade, pa da će zajedno s Armencima i Grcima povesti akciju za obranu svojih prava. Članak je pisan već pred duže vremena, Medjuto je nacionalna skupština turskih Židova, na kojoj je bilo 70 delegata, izvršila sve zahtjeve vladine. Izabrana je komisija od 5 članova, medju njima i Ferid Asseo, koja će predati vladi rezolucije, U naročitoj rezoluciji izriče se vladi bezuvjetna lojalnost Židova, koji nisu nikad ni pomišljali na to, da zatraže prava, što im pripadaju po lozanskom ugovoru, pa ma koju korist mogli od njih da imadu, ♦ Dogadjaji u Turskoj pokazuju bjelodano, koltko je potrebno, da Svjetska Sefardska Organizacija konačno započne intenzivnu djelatnost medju Žiđovtlma na Onjentu. Ona si je stavila u zadaću, prosvjetno pridizanje i nacionalno vaspitanje židovskih masa na jednom diie'.u Balkana i poglavito na Blizom Istaku. Alif do danas nffe; u tom pogledu ništa učinjeno. Mi smo jednom zgodom bili istaknuli ifspravnosi) postupanja Svjetske Sefardske Organizacije, ikoja počinje najprije kod Palestine, kako bi sve njeno dalje djelovanje, naročito nacionalno-kulturno i prosvjetno, bilo sasvim u duhu cijonfema upravljeno prema 'toj zemlji. Ali slučajevi, kojrt su se desili u Turskoj, upozoravaju, da je potrebno, daj se podje dalje, naveliko i snažno, da započne jaka, sistematska agitacija, kako bi se u primitivnim mpsama uzgojila svijest, te ne smiju da na svojoj l grbači trpe tipove poput Asseo Beya i da Židovi danas ni pred kime ne trebaju da svijaju šije. Vodstvo Svjetske Sefardske Organizacije radi na tome, da ojača poziciju Sefarada unutar Oijomstičke Organizacije naročito s obzirom na kolonizaciju u Palestini. Ovo je nastojanje zdravo, važno i dobro, ali držlhio da je; za općenitu stvar ii za samu Sefardsku Organizaciju važnija djelatnost, koja nije direktno povezana s pojedinačnim pitanjima momentanih prilika u nego bi uz veće dimenzije uopće jačala učešće sefardskoga elementa, koji krije u sebi vrijedne snage, i u preporodnom pokretu if u općem radu za Pa’esMlnu.

Zapisci jednog naseljenika iz Kirjat Anavim

U prvim danima. Na cesti što vodi iz Jerusolima u Jafu nepresta-0 brenčaju automobili, i noću i danju. Mi, što poiegosmo odi gradske buke i vreve, odlučismo da objegnemo od prašine, što je dižu automobili, i od a! ame putnika, koji sve od Mikve Jisraela do JeUs olima ne nailaze ni na jednu židovsku koloniju našega naselja, pa da se sklonemo u dolinu najvišega brda u tom kraju. Izgradismo i cetu ' koja je povezala naše naselje ovdje po strani s la vnom cestom Jerusolim—Jafa, Noću sjedjasmo oko vatre sanjajući otvorenih Jedan bi od vremena na vrijeme bacao granje v atru a svaki bi pričao ponešto od svojih snova. »Oko nas je sve pusto«, reče jedan, »i brda su Je li tako bilo i u staro vrijeme? Jamačno je i Va ) kraj bio gusto napučen i svako parče zemlje je obradjeno. Tisuće seljaka donašahu svoje '°J>ne u Jerusolim, da glavni grad opskrbe živeem - Tri puta u godini, za Pesaha, Šavuota i Sukota, & lazili su ljudi iz svih krajeva zemlje u Jerusolim. ' a °kolo Jerusolima morale bi se osnovati kolonije s a Jinim seljacima, da se opet vrate one prilike od e koć«. Drugi reče: »Morali bismo da pošumimo brda. . °ć su ova brda bila obraštena gustim šumama. c °broncima bijahu vinogradi. Kasnije pokrčiše i ogoliše pećine. Žarko ljetno sunce i jaka kiša 2uil i. koja je otplavila humus sa obronaka, učini-6 su brda sasvim opustjela. Pošumljenjcm opet 2er nlja. postala plodnom«, Treići je pričao: »Medju ovim brdima idjahu paIri Proroci. Odavle se vinula misao o društvenoj ravnopravnosti i bratstvu. Ovdje je bila ko-

lijevka judejskih proroka. Mi, što živimo u kvuci, činimo jezgru novoga društva. Možda ćemo biti uzorom za nov način života. Možda smo i zvani, da nastavimo onaj lanac društvenih tvorevina, koji je nenadano bio prekinut«, Nakraju reče netko: »Drugovi! Kasno je već! Sutra, treba rano da se ustane. Gospodarstvo, rad, pošumljivanje, novo društvo, ništa se od svega toga ne može učiniti ležanjem i pričanjem oko vatre. Sutra treba da obradimo vinograd«. Vatra stala da se gasi. Netko zaplesao na pjesmu »E 1 jivne hagalil«. Skupismo se u kolo, pa plesasmo do posljednjega sitnoga žara. Naša pjesma ima samo prozaične riječi: »Treba da se radi!« Koza i staja. Počesmo s kozom. Na krave nijcsmo se usudili ni pomisliti; a i Arapi imadu samo sitno blago. Ali naša je koza dakako morala biti bolja, pa smo zbog toga kupili bajrutsku kozu. Stajala nas je mnogo nove, što je kod nas raslo, nije bilo dobro za nju. I tako mogla da se privikne golim brdima, a ono malo trave što je kod nas rasla nije bila dobra za nju. I tako smo je morali prodati. Medjutim je koza bila porodila mlado, tek jedno, ne dvoje ili troje: a bila je čiste rase, ne obična arapska koza! Kozu i mlado njeno prodasmo nekom Jemenitu u Jerusolimu, a u stvari bili smo zadovoljni, što smo je se riješili. Samo Šaulik, četirigodišnji sin našega instruktora gorko je plakao, kad odvcdoše kozu s njenim mladim, A onda kupismo kravu, Kupismo je od Arapina i odvukosmo je ravno od pluga. Od toga vremena ne radi više, a dala nam je mnogo mlijeka i porodila čitavu generaciju krava, koje su ponos našega mljekarstva. Ali sada imademo staju, svu izgradjenu od kamena; i u toj staji stoje dva reda odi 50 krava i 20 teleta, Dnevno odvozimo na autu pola tone mlijeka u Jerusolim. iNa odredjeni dan kiti se vijencem krava, koja je postignula rekord. Ove je godine Hasona kraljica, S kozom smo bili započeli i danas smo doprli do Hasone. Kvočka iz Moče. Svaki drug, koji dolazi u staju, sjeća se »predhistorične koze. Jednako se i nehotice sjećamo kvočke iz Moče, kad ulazimo u kokošinjak. Kupili smo koku u nekoga seljaka iz Moče, i platili za nju tri puta više nego što je vrijedila, jer; smo bili neiskusni. Nasadismo je na 17 jaja i pokrismo s košarom. Nakon 3 nedjelje začusmo već pijukanje prvih pilića. Budući da nijesmo imali pravo mjesto,* kuda da ih smjestimo, bili su ovi jadnici izloženi dijelom bijesnilu mačke, a dijelom kamenju onoga maloga Šaulika, Za piliće, koji ostadoše na životu, sagradismo kokošinjak. Danas imademo 500 komada peradi. U Moći ne ćemo nikada više da kupimo kvoćku. Pomoću dva inkubatora dobivamo u vrijeme lijeganja oko 1000 pilića. Kako prija voda? Mi, ljudi iz Kirjat Anavim, znamo veoma dobro, koliko je dobra voda. Ne mislimo samo na vođu sa izvora, što se vodovodnim cijevima dovodi u kuću. Poznajemo i tek vode, koje nema u dane hamsina. Tko to nije doživio, ne može da pojmi, Šavuot. U predvečerje duvao vrući istočnjak oduzimajući dah. Drugoga dana još topliji. Naše vrelo usahnulo. Možda zbog slabih oborina u zimi, možda zbog strahovito vrućega ljeta. Najednom ostadosmo bez vode. I na Šavuot ne dotjerasmo blago da se poji. Bili smo zbog blagdana ostali dulje u krevetima. Odjednom nas probudi mučanje krava. Ku-

BROJ 35.

»ŽIDOV«

3

Mirišuća svilena kosa djeteta, koju tako rado milujemo i ljubimo. Očuvajte Vašem ljubimcu ovu svilenu kosu tako dugo, dok je moguće. Perite ju sa neškodljivim sredstvom. Bez traga škodljivih ili oštrih primjesa čisti pomoću blagog specijalnog sapuna kosu i kožu glave lagano i temeljito. On stvara obilnu, jaku pjenu, koja sa svojih milijun mjehurića sve nepotrebno omota. Hlida»Shampoo daje kosi prekrasan, zagasit sjaj, te čuva prekrasne naravne valove. Upotrebljavatje stoga uvijek od sode prost ELI DA SHAM P O O Jugoslav. d. d. Georg Sdiidit, Osijek. Odio »ELIDA«. Pošaljite mi besplatno izvorni omot Elida-Shampoona Ime: Naslov: Mctnitc molim ovaj odrezak u jedan omot, te ga naznačite kao tiskanicu.