Židov

Savezno Vijeće za godinu 5686.

Sazivljem | Savezno Vijeće I Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, koje će se održati dne 17., 18. I 19. oktobra 1926. u Zagrebu s ovim Dnevnim redom: 17. X. 1926. IO 1 /" sati prije podne: 1. Pozdrav predsjednika (Dr. David Alkalaj). 2. Pozdravi korporacija. 3. Govor izaslanika Egzekutive. 3 sata poslije podne: 1. Izbor bilježnika i verifikacijonog odbora. 2. Referat o cijonističkom pokretu' i stanju pokreta kod nas (Drago Steiner). 3. Referat o Keren Hajesodu (Laza Avramović). 4. Referat o Keren Kajemet Leisraelu (Dr. Alfred Singer). 5. Izvještaj verifikacijonog odbora. 6. Organizacijom referat (Dr. Oton Rechnitzer). 7. Financijski referat (Egon Pollak), 8. Izbor komisije: a) Keren liajesodske, b) Keren Kajemetske, c) bidžetske, d) kandidacijone, e) rezolucijone. 13. X. 1926., 9 sati u jutro: 1. Izvještaj nadzornoga odbora. 2. Generalna debata. 3 sata poslije podne: Zasijedanje komisija. 1. Nastavak generalne debate. 2. Odrešnica. 3. Bidžetska rasprava. 19. X. 1926., 9 sati u jutro: 1. KuKurni referat (Dr. Šalom Freiberger). 2. Omladinski referat (Dr. Cvi Rothmiiller). 3. Palestinski referat, napose obzirom na halučku farmu (referent bit će kasnije naznačen). 4. Referat o radu žene u cijonističkom pokretu (Jula Weiner). 3 sata poslije podne: 5. Debata o prijepodnevnim referatima. 6. Promjena pravila, zaključci i rezolucije. 7. Izbori. S. Eventualija.*) SAVEZ CIJONISTA KRALJEVINE SHS. Ing. Oton Rechnitzer, Dr. David Alkalaj v. r. tajnik. predsjednik.

*) Prema § 12., posljednja stavka, Pravila SC Kralj, SHS.rješavat će o prijedlozima za Savezno Vijeće ,ono samo onda, ako stignu Radnome Odboru ili Predsjedniku Saveza najkas nije 3 dana prije dana Saveznoga Vijeća.

NA OVAJ POZIV NADOVEZUJEMO: Članovi Saveznoga Vijeća jesu; delegati, što ih biraju MO i članovi Saveznoga Odbora. Izbor delegata za SV provadja svaka MO. Prtrvo biranja ima svaki član organizacije bez obzira na spol, kop je navršio 18 godina i uplatio šekel i prinos za Savez. Birati se može za delegata svaki član organizacije, koji i e platio šekel i Savezni prinos te Je) udovoljio svojoj obvezi prema Keren Hajesodu, ako je navršio 24 grdine ili je redoviti San kojega fevrejskojga akademskoga; udruženja. Svaki izbornik bira sav broj delegata, koliko njegova MO 1013 da izabere. Na svakih 50 prinosnika otpada po jedan delegat, a orgarizacije, koje nemaju 50, ali najmanje 20 prinosnika, imaju lakodjer pravo da biraju jednoga delegata. Organizacije sa ®anje od 20 prinosnika biraju delegata zajedno s najbližom MO p 0 naredjenju Radnoga Odbora. Izbor se obavlja na osnovu jednakoga, tajnpga i izravnoga Prava glasa sa glasovnicama i to; MO s I—3 delegata glasaju po principu apsolutnoga majoriteta. MO s više od 3 delegata vrše izbor po proporcijskome izbornome sistemu. Glasa še po listinama, a listine treba da na lkasnije jedan dan prije izbora podnesu odboru MO 10 osoa > koje imadu aktivno prav.o izbora i to: lično ili preporučim pismom. Kratku uputu za provedbu izbora ima da IZr adi i objavi na vrijeme Radni Odbor. O izboru sastavlja se zapisnik, koji se dostavlja Radnome Odboru, a izabranim delegatima izdaju se vjerodajnice. Mandiat za Savezno Vijeće traje za Savezno Vijeće, za k°ie je podijeljen, do provedbe izbora za naredno Savezno Vijeće. (§ U. »Pravila«). uputa za izbor delegata saveznog vijeća. Prema proglasu Saveznog Odbora S. C. imadu se izbon * a delegate Saveznog Vijeća provesti u vrijeme ,od 5. do 12.

oktobra o. g. Svaka je mjesna organizacija družna pravovremeno obavijestiti svoje članove o danu izbora. Obavijest o danu izbora ima da sadrži i mjesto izbora kao i sat od kojega će se obavljati izbjorni čin s primjedbom, da će nakon dovršenog određjenog sata moći da vrše izborno pravo samo oni, koji se u tome času nalaze u izbornome lokalu. U izbornome lokalu ne smije se voditi izborna agitacija. Izbor provadja svagdje mjesna cijonistioka organizacija. U smislu § 11. pravilnika S. C. imadu se izbori za delegate Saveznog Vijeća provesti na slijedeći način: I. mjesta, koja imadu pravo na izbor od I—3 delegata, glasaju po principu apsolutnog majoriteta. O izboru ima se sastaviti protokol, koji valja priposlati Savezu Cijonista u Kraljevini SHS, najkasnije do 15. oktobra o, g., a izabranim delegatima izdati vjerodajnicu. 11. Mjesta, koja imadu pravo na više od 3 delegata, biraju po proporcionalnom izbornom redu. Glasuje se po listinama. Deset osoba, koje imaju aktivno izborno prav ; o, predlože odboru mjesne cijonističke organizacije najkasnije jedan dan prije izbora kandidatske listine. Predlaganje listina može da uslijedi lično ili preporučenim pismom. Listina ima da sadrži toliko imena, koliko delegata otpada na đotion,o mjesto. Osoba, koja je na prvome mjestu na listini, smatra se nosiocem listine, a osoba, koja je prva potpisala izbornu listinu, smatra se povjerenikom te listine. Glasovanje je tajno i lično , a glasuje se glasiovnicama. Glasovnice imadu biti bijele boje i smiju da sadrže samo ime nosioca listine. Glasovnicc treba da se predaju predsjedatelju izbornoga povjerenstva u jednoj neprozirnoj bijeloj kuverti. Glasovnice, koje ne odgovaraju ovim odredbama su nevaljale. Predaje Ii se u jednoj kuverti dvije ili više glasovnica jedne te iste listine, vrijedi to kao jedan glas. Ima li u kuverti glasovnica raznih listina, tad glas ne vrijedi. Izbor provadja mjesna cijonistićka organizacija, koja u izborno povjerenstvo ima pozvati od svake listine pp jednoga pouzdanika. Postoji li u jednome mjestu samo jedna listina, smatra se, da je izbor jednoglasna izvršen.-

Priznanica za uplatu šekela i za doprinos Savezu Cijonista smatra' se kao legitimacija. Nakon završetka izbora otvaraju se izborne žare i ustanovljuje se rezultat izbora. Proglašenje izbornog rezultata je javno. O rezultatu izbora ima se sastaviti zapisnik, koji mora da potpišu svi članovi izbornog povjerenstva kao i pouzdanici pojedinih listina. U za/pisniku ustanovljuje se, koliko je glasova predano, koliko je od tih glasiova bilo valjanih i koliko je glasova dobila pojedina listina. Izborni se protokol ima najkasnije do 15, oktobra o. g. pripuštati Savezu Cijonista, a izabranim delegatima izdaje se odmah vjerodajnica. Broj mandata za pojedine listine ustanovljuje se tako, da se broj ukupno predanih glasova dijeli sa brojem delegata, što ga dotično mjesto ima pravo da bira. Svaka listina dobiva toliko mandata, koliko se puta nalazi količnik u zbroju za tu listinu predanih glasova. Ne budu li tako popunjeni svi mandati, pripadaju ostali mandati onim listinama, na koje otpadaju najveći ostaci.

Beogradska pisma

(Od našeg redovitog dopiisnika.l Naši Jevreji i politika D. A. Beograd, krajem augusta. U našoj, jevrejsikoj štampi, redje dodirujemo pitanja, ikoja su u vezi sa unutrašnjim političkim prilikama u našoj zemlji. To je u toliko opravdano, što razlozi celishodnosti i drugi, zahtevaju, da se naše, jevrejsko, javno mišljenje ne zalaže tim putem za ovaj ili onaj politički interes, za tu ili onu političku stranku. Ono u čemu bi se svakako složilo sve naše objektivno mišljenje jeste, da naš interni jevrejstki život, naš opštinski, nacionalni, kulturni rad, naša društva, pa i našu šćampu, treba u tom pogledu dvojiti od našeg učešća u unutrašnjoj politici, od naše partijske pripadnosti i aktivnosti. To se razume u tom smislu, da ove naše ustanove i tu našu aktivnost na ovoj strani ne treba angažovati kao sredstva sračunata na kakvu korist jedne ili druge političke partije, ili na ostvarenje isključivo kakve lične političke ambicije. Ali naravno, nema razloga, da se objektivno, u informativnom cilju, ne iznose momenti iz unutrašnjeg političkog života naše zemlje kadgod se oni vežu za kakvu jevrejsku ličnost, a još i pre, kad su od opšteg ili lokalnog značaja za nas. 15. avgusta o. g.„ poznato je, vršeni su opštinski izbori u oblastima Srbije, južne Srbije i Cme Gore. Danas jč već poznat rezultat tih izbora, ikoji su u tim krajevima privukli ozbiljnu pažnju gradjana. Značaj tih izbora ne treba naročito podvlačiti. Njihovu važnost ume da ceni i najšira javnost. Ali nas u ovom trenutku zanima jedno drugo pitanje. Kakvo je učešće naših Jevreja u politici? Kolika je njihova aktivnost u radu političkih partija? Ovo pitanje može biti interesantno već i s 'toga, što učešće Jevreja u unutarnjoj politici kod nas, nije u svima krajevima podjednako, niti se javlja u istoj meri i na isti način. Specijalne prilike u pojedinim pokrajinama, razlike u političkim grupacijama koje se ogledaju u izrazito verskom, plemenskom pa i klasnom karakteru pojedinih stranaka, nedovoljna politička zrelost i iskustvo. sve su to razlozi, sa kojih je učešće Jevreja u stranačkom životu nejednako, jače ili slabije. U Srbiji još pre ratova, politički je život bio tako izgradjen, da su strankama bili pristupačni svi slojevi gradjanstva bez razlike. I danas dve najglav nije gradjanske stranke: radikalna i demokratska (ranije naprednjačka i liberalna), ne naglašuju kakav svoj plemenski i nacionalni karakter, da bi mogle biti ekskluzivne za pripadnike druge narodnosti. Jedno to, a drugo i sama intenzivnosti političkog života u našim krajevima, sama sobom nameće učešće u političkim strankama. Naša sredina voli da se bavi politikom. Za nju je politiziranje interesovanje za javne poslove, i pripadnost kakvoji stranci |e gotovo gradjanska dužnost. Takav pojam nije mogao ostati stran ni Jevrejima. Otuda i kod njih prilično živ interes za unutrašnju politiku. Prirodno, taj se interes ogleda prilikom opštinskih ili državnih izbora. Ovdašnji Jevreji nisu ni ranije imali neki razlog da u svome učešću u politici isitiču kakav jevrejski momenat. U malom broju, živeći u glavnom u Beogradu i nekoliko gradova u unutrašnjosti za njih nije bilo nekih specijalnih problema. Pripadnost njihova strankama nije ni danas obeležena težnjom, da se ostvare kakve jevrejske potrebe. Politički vaspitani kao i .njihova okolina, beogradski Jevreji teško da bi mogli imati smisla za pojam narodne manjine, koji je, pre 7 godina, bio i kod nas nešto aktuelan. U političke stranke naši Jevreji ulaze dakle kao obični gradjani. Njihovo samostalno istupanje prilikom opštinskih izbora (kao u Zagrebu i dr„ ranije u Sarajevu), nije nikad bilo predmet razmišljanja. Opravdano možda u drugim mestima, ono ne bi odgovaralo prilikama i potrebama, pa i shvaćanjima ovdašnjim. Isticanje jevrejske liste iz kakvih principijelnih razloga, bilo bi nerazumljivo u jednoj praktičnoj i politički zdravoj sredini, kao što je ova. Njihovo takovo učešće je proizvod prilika. Bilo bi više nego komično reći, da je to jedna solidarno sračunata kombinacija jevrejskih birača. I pre trideset

BROJ 37.-38.

*Zl±y