Židov

znoju do konca. Zagrlim Goldsteina, neumornoga pastora male čete, i sve, u smijehu i radosti, osjećamo ganuće. Taj veliki široki Katz poljubi me i reče: »Daj nam samo vremena. Sad još nema ništa. Ali ako zimi opet dođeš, vidjet ćeš, koliko smo uznapredovali«. Kasnije sjedimo svi kod Altmanna, preko na Stockovoj zemlji, kod gostoljubivoga čaja. Isti onaj Altmann, s kojim sam toliko žestoko polemizovao. principi nisu zaboravljeni. Mislim danas jednako kao i onda. I o landsmanšaftlih kolonizaciji i o židovskome radništvu ui Palestini. Ali u životu ima više što zbližuje nego li što rastavlja. Zato mislim, da je dobra i ta zemlja, koju smo danas po prvi puta zaorali. Simboličan čin, toliko svečan u svojoj jednostavnosti, te nitko i ne misli, da drži govore. Raditi, raditi, to je sve. Haluci ovdje, a vi, gospodo, i cioniste, koji stoje iza vas, u galutu. Sve zajedno nas veže ta ljubljena zemlja neizmjernih poteškoća. Mnogo vidim, što bi trebalo biti bolje i gdje je krivnja samo na nama. Ali ta dva mjeseca boravka u Palestini dat će mi i jedan novi opiimizam. Optimizam prevladavanja. Bit će, bit će kao onaj plug u grudi nedavnoga korova. Uz srdačan cijonski pozdrav,

Vaš Hans Ii a c h s i n g e r

OLAKŠANJE STICANJA DRŽAVLJANSTVA U PALESTINI. Već smo ranije bili javili o plakšanju sticanja palestinskoga državljastva. Po novoj odredbi palestinske vlade od 25. augusta olakšava se zadobivanje državljanstva onim osobama, kpje su optirale u god. 1922. Moraju odsada samo dokazati npciono očitovanje, a ne moraju više pridonijeti provizorni cer Ifikat kako je dosada bilo propisano. Nadalje, oni Židovi, koji su služili u britskoj armiji, a sada žive u Palestini, te hoće da postignu državljanstvo, đobiv. ju po najnovijim uputama High Commissionera besplatno certifikate o državljanstvu.

iDR. KASTELJANSKI, NOVI GOSPODARSKI SAVJETNIK CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE PRISPIO U JERUSOLIM. Jerus o 1 i m, 18, sept. ITA, Dr. A, Kasteljanski novo imenovani gospodarstveni savjetnik Cijonističke Egzekutive, prispio je .ovih dana u Jerusolim, Dr. Kasteljanski je priznati autoritet na polju internacionalnog gospodarstva. Njegova izdanja o razvitku modernog gospodarstva, kao i njegova knjiga o nacijonalnim pokretima u modernim državama, doniješe mu mnogo priznanja. Dr. Kasteljanski će pomno proučiti gospodarstveno stanje Palestine, pa će izreći svoj sud u ovim tačlama: a) razvitak i promicanje trgovine i industrije u Paleitini u cijonističkom interesu; b) stvaranje posredne ustanove

(Bindeglied) izmedju Egzekutive i industrijalnih poduzeća u Zemlji; c) prijedlozi za stvaranje veze izmedju palestinskoga trgovačkoga svijeta i engleskih fabričkih i industrijalnih kru-

gova; d) pouzdane informacije o postojećim i mogućim eksportnim tržištima s jedne strane, a s druge strane izvještaji trgovcima o izgledima stranog kapitala u Palestini.

Haiuc Ki š are njivu traktorom, koji je vlasništvo, naselja.

Oboranje medje naselja. Mule vodi haluc Hajim Ka t z —Za plugom gosp. Hans Hochsinger, tajnik Saveza Cijonista.

Sa odlučih izvaditi. Uzmem potrebno oruđe krampu, lopatu i sjekiru i dadem se na posao, Prvi posao iza malarije. Posao je jednostavan. I ti bi ga mogao smjesta naučiti. Sasječeš grane grma tako, da ti sam panj ostane. Napraviš oko njega taniir od 1 do 1 i pol metra polumjera i staneš produbljivati tanjir. Sada ćeš nailaziti na deblje ili tanje, dulje ili kraće žile. Jednu ćeš ih po jednu najprije osloboditi od zemlje,; a onda odsjeći od panja. Tako ce š ići sve dublje, sjeći ćeš sve više korijenja, panj se konačno početi drmati, kad ga udariš, podići ćeš i onu zadnju jednu ili dvije žile, koje ga i°š drže, i izbacit ćeš panj iz rupe, ikoju si međutim Ov ako radeći izdubio. Jednostavan posao, kad ga ovako čitaš. U praksi je naravno nešto teži i spor‘)i- Dok izbaciš jedan panj, već si dobrano nakvasio znojem košulju. Podkresao sam grm i dubim Nir uokolo. Osjećam, kako malo snage imadem, a i ove nestaje. »Moraš napolje«, stišćem krampu 1 z ube. Izlazi Hajim iz barake. Krčnjava je bila nje?ov specijalitet. Nijedan se nije mogao takmiti s ojime u broju iskrčenih panjeva. Sada rekonvakscenat imade štap u ruci, o koji se podupire. ‘Ostavi taj posao. Istrošit ćeš i ono malo snage, *°ia ti se povratila«, i nastavi da me nagovara na t' 2 uiak. »Zđr da ostavim panj u zemlji« - ? kolebam k- *Ja znadem, da ga ti možeš izvaditi, ali ćeš ispiti svu snagu na njemu. Iza tjedan dana izvadit ga igrajući se. Radi sada lakše poslove. Piši SaVezi V piši Keren Kajemetui«. Ostavim oruđe kraj jUija varajući se, da ću iza odmora posao nastaviti, u baraku. »Pisat ću, samo dok se na čas odmorim«. i ispružim se na krevetu. Ali za jedan 'čas sam ti duboki san . Probudio nas je Jehuda dolaskom prvi posjet jugoslavenskoj ko°n>ji. »Juda, što će to bi(ii? Još uvijek ne mogu da

radim!« zajauknem ja. »Strpi se, Ivo, sve će biti dobro!« odgovori ta personifikacija mira i strpljivosti. *

4. augusta. Jichak je kupio par mula i dao ih dovesti u Hajfu. Isplaćujem ondje bivšem vlasniku židovskom kočijašu kupovninu za životinje. Primi novac i pruži mi ruku. »Neka bude s uspjehom!« Drhtala mu je ruka i glas.

5. augusta. Vraćamo se Jichak i ja kupljenim mulama i novim kolima kući. Natovarili smo kola hranom i oruđem, koliko je god mjesta bilo. Mule teglje, da je milina. Ni strma Artija ih ne zaustavlja. Nas dvojica pjevamo, da ječe hridine. Na vrhu Artije stiže nas auto s gostima, koje smo htjeli preteči: g. Berger i supruga, pa arhitekt Kaufmann. Povratio se iz Amerike, baš kad se naša Stvar nalazila u najkritičnijem momentu. Njemu i supruzi našoj Šariki imade se velikim dijelom zahvaliti, što je naša kolonizacija još ove godine, i to ovaiko povoljno uslijedila. Sada nas posjećuju, a dovode sa sobom čuvenog arhitekta Kaufmanna, koji će besplatno napraviti plan za koloniju. Prelazim u auto ostavljajući Jichaka i mule sa sobom. I oni se prepadaju korova duž ceste. Dočekuje nas Hajim Još uvijek slab i o štapu. Oda Berger se upušta, s njime u razgovor, a ja odgovaram na obilna pitanja Kaufmannova. Nastojim sakriti umor, što se iza dva dana trčkaranja po gradu pojavio. Dok ja slušam njegove savjete, dolazi lichak pa dodaje Hajimu stvari s kola. Ostao je još sanduk šećera od pedeset kilograma. Nema tome puno dana, kad je Hajim s lakoćom primao na svoje

široke pleći vreće ječma od metričke cente. Sada prihvati sanduk šećera i gotovo se sruši pod njime. Prokleta malarija! Priskoči Berger, ali ja ga prateknem. I pred uvaženim gostima nas dvojica tek naseljeni halucirn s naporom skidamo sanduk šećera od pedeset kilograma s kola na zemlju. Sta li si. Šari, mislila, kad si nas promatrala u ovom poslu? Kad smo se prijašnje godine na Karmelu prvi puta u Palestini vidjeli, sjetila si me dana prvoga omladinskog sleta, kad smo zajedno stenografirali govore i sastavljali zapisnik. Gledajući nas danas nijesi li se sjetila lanjskih kršnih mladića, kad je prštalo karmelsko kamenje pod udarcima njihova onuda? »Šta si rekao Šariki o tvojoj slabosti?« upitao sam ftajirna, kad su gosti otišli. »Rekao san., da to nije ništa. Rekao sam, da sam dobio injekcije i uzimam kinin, pa se malarija ne će ponoviti. Rekao sam, da puno jedem i ništa ne radim, pa ću za nekoliko dana biti opet stari. Ne boj se. Ivo, nedam ja, da nas neko žali!«

KNJIGE, Naše je uredništvo primilo na ocjenu »Jevrejski Almanah« za godinu 5687. Izdao Savez Rabina u Kraljevini SHS. a uredio dr. Leopold Fischer, nadrabin u Vršcu. Cijena običnom izdanju Din. 40,—, s platnenim uvezom Din. 80.—, Martin Buber; »Rede iiber das Erzieherische« (Lampert Schneider, Berlin 1926,). Franz Rosenzweig: «Die Schrift und Luther« (Lambert Schneider ) Berlin 1926.). Ocjene donijet ćemo u narednom broju.

PUT JUGOSLAVENSKOGA SLIKARA U PALESTINU. Gosp. M. Kruš 1 i n, veoma poznati slikar kraj,obraza nakanio je, da potkraj ovoga mjeseca ode u Palestinu, gdje bi studirao razne motive i krajobraze. Nakon povratka izložio bi slike u Zagrebu i drugim mjestima.

BROJ 39.

»ŽIDOV,