Židov

P ( okn će deficita iz prošlih godina ima se provesti posebna akcija prvenstveno od’ svih njegovih pretplatnika i čitaoca te dobrovoljnih prinosa saradnjom svih MCO. 3. Haaviv imade se popularisati direktno u ijevrejskim Osnovnim školama pre/ko vjeroučitelja a uz preporuku Saveza općina. Za siromašnu djecu imaju se sa strane jevretjskih općina otkupiti potrebni brojevi, a o tome se imaju starati MCO i omladinska udruženja svakoga, mjesta. Iznos.om od Din. 4000 Savez će subvencijonirati »Haaviv«. 4. Kulturni rad u hebreizacri ima se provoditi u svima MCO kaoi njena najvažnija zadaća. Svaka MCO ima izdržavati kurseve i plaćati učitelja iz svojih sredstava uz obilnu suradnju i pomoć jevrejskih općina. O tome se ima kod Saveza jevrejskih općina učiniti potrebni korak. Za kulturne potrebe Saveza, odobrava se svota od dinara 5000. 5. Omladinski Savez uživat će i nadalje materijalnu godišnju subvenciju od dinara 6.600 te treba da nastoji da svi cenitn u zemlji imaju uticaja i postignu onaj omladinski razvitak, koji su jači centri već dosada postigli, 6. Agitacija i propaganda spada u najglavniji zadatak Saveza te se svot od dinara 10.000 povećava na dinara 20.000, a imade se razdijeliti prvenstveno na jače MCO ka,o Zagreb, Beograd, Sarajevo, Novi Sad, i Skaplje, kako bi isti u svojim oblasnim krajevima mogli djelovati. Time je prenesen dio djelokruga i dužnosti Radnoga Odbora na neke važne MCO koje prema tome takodfer spose odgovarajući dio odgovornosti za moralan i materijalan uspjeh. 7. Pored, prihoda na bazi Saveznih prinosa uvadja se novi izvor prihoda od priredaba MCO. Svaka MCO obavezna je da u zimskoj sezoni, a da to ne bude u koliziji s priredbama KKL, učim jednu priredbu j koncerat ili tome slićn,o propagandne cijonistićke sadržtine sa koje se materijalni prinos ima najvećim dijelom pripasti Savezu. Iznos kroji se ima od tih prire- j daha MCO u cijeloj zemlji postići jeste dinara 65.680. Odnos- ! ne točne odredbe imadu se MCO u što kraćem roku javiti. i 8. Savezni prinos i šekel 1 bazira na cifri od 8000 šeka- ; Hm, Od toga 3000 po dinara 35, a 5000 po dinara 5. Kontingen- ' tiranje potrebne sume na ime Saveznog prinosa uz šekel od ; dinara 13.000 ima eiti na dosadan oj bazi. Prihod od priredaba ima se takodjer kcntingentirati unaprijed i zadužiti svaki. MCO i posebno. Radni odbor im® zadatak da za ove priredbe MCO i dinara 130.000 ima hiti na dosadanjcj bazi. Prihod od priredaba j ba kako bi i sa propagandne strane imale ove priredbe po.vo- | Ijan rezultat.

Konstituirajuća sjednica saveznoga odbora

izabranoga dne 19. oktobra 1926. Nakon završetka zasijecanja Saveznoga Vijeća sastao se novo izabrani Odbor u dvorani »Makabijeva Doma« na konstituirajuću sjednicu. Predsjednik g. dr. David Alkalaj pozdravio je sakupi ijene članove, a zatim se prešlo na samo konstituiranje. Tajnicima su izabrani gg. Drago Steiner i inž. Oto Rechnitzei blagajnikom g. Egcn Po 11 ak, vodjcnje Palestinskoga. Ureda povjereno je g. Vukcslavu Njemirovskome. Potpredsjednicima izabrana su gg. dr. Julije D ohany, dr. Moric Lev i, dr. Aleksandar Lic h t i dir. Fridrih Pop s. Predsjednik Radnoga Odecra prema tome je g. dr. Aleksandar Lic h t, kao potpredsjednik, koji stanuje u sjedištu Radnoga Odbora. Radnome Odboru dana je ovlast da kooptira zamjenika blagajnika i predstavnike Saveza; Židovskih Omladinskih Udruženja i Okruga Svjetskoga Saveza »Makabi«. Jednako je Radnome Odboru dano ovlaštenje da imenuje Redakcioni Odbor službenog glasila »Židov«. Izabrana je ponovno. prošlogođSšnjai Centralna Oprava Keren Haijesoda za Jugoslaviju, kojoj je predsjednik g. Laza Avramović. Prema tome su njenim članovima gg. d!r. David Alkalaj, dr. David Alabala, dr. Solomon J. A1 kal a j i Avram Koe n. Upravi je dana ovlast da prema potrebi kooptira dalje članove naročito iz Beograda. Predsjedništv* n j za Keren Kaj emet Lejisrael *orjeren,o je g. dr Oskaru Spiegleru, e Radni je Odbor nvlašten da nominira ostale članove. Savezni Odbor ovlastio je R?dni Odbor, da postupi odmah u smislu zaključaka Saveznoga Vijeća po pitanju Sarajeva.

SVIM MJESNIM CIJONISTIČKIM ORGANIZACIJAMA!

Obzirom na šekelsku godinu 5687 stvorio je Akcijoni Odbor Cijonističke Organizacije slijedeći zaključak: »Šekclska godina 5687. počinje 16. okiobra 1926. i traje do 31. maja 1927. Raspačavanje šckalim ima da se vrši kao neprestani cijonistički rad sistematski kroz čitavu godinu. Tjedan, u koji pada 2. novembar, proglašuje se šekalskim tjednom u kome se mora šekel raspačavati u masama i na ini osobito pojačani način rada. Sv; Savezi i svi cijoniste treba da se toga tjedna stave u službu šckclske akcije«. Dostavljamo svima mjesnim organizacijama ovaj zaključak, te za njegovu provedbu odredjujemo slijedeće; 1. Sve mjesne organizacije treba da svečano j proslave devetu godišnjicu Palfourove deklaracije, i 1 sve priredile, koje će se upriličiti na taj dan, treba , da se upotrijebe na korist i propagandu šekelske i akcije. 2. U nedjelju 7. novembra (Roš-Hodeš) Kislev treba svaka mjesna organizacija da održi svečanu šekelsku skupštinu na kojoj će se govoriti o važnosti šekela. Svi prisutni neka uplate šekel, da bi se akcija provela u masama. 3. Sav aparat i svi članovi mjesne organizacije treba da se u tjednu od 7. novembra stave u 1 službu šekelske akcije, da podja od kuće do kuće, kako bi svaki Židov i Židovka uplatili šekel. 4. Uz svaki šekel uplaćuje se i doprinos za Savez Cijonista, te se za übiranje istoga izdaje posebna uputa. Bez Saveznog doprinosa ne može se, dosljedno zaključku Saveznog’Vijeća, izdati nijedan šekel. 5. Šckelska akcija ima da se nastavi i dalje, te se u tu svrhu treba pridržavati uputa Zemaljske šekelske Komisije. 6. Do konca mjeseca novembra treba o stanju šckclske akcije izvjestiti Radni Odbor Saveza Cij •ništa i Zemaljsku Šekelsku Komisiju. Istovremeno treba doznačiti übrane iznose za šekel i za saveznu doprinos. M. C. O. moraju imati na umu da se šckclom izdržava Egzekutiva u Londonu, a doprinosom Savez Cijon sta , pa obe ove institucije ne mogu ni najkraće vrijeme da ostanu: bez sredstava. Nadamo se da ćete šekelsku akciju 5687 zdušno i valjano provesti. O dobro provedenoj šekelskoj akciji ovisi jakost i ugled cijo u v . organizacije. Naša parola je za ovu godinu aUOO *ekalim. Uspjeh ovoga broja ovisi o mjesnim grupama, . budu li one izvršile svoju dužnost prema Savezu Cijonista, izvršit će Savez ono, sto od njega očekuje čitava cijonistička organizacija. Radni odbor Saveza Cijonista. Zem vm Šekelska komisija Saveza Cijonista.

Upute

ZA PROVEDBU ŠEKELSKE AKCIJE. Cijena je š.-kaiu Dm 15. 2 Uz šekel ima se übirati i doprinos za Savez koji prema zaključku Saveznog Vijeća' .od 19. oktobra 1926. iznosa Din. 35, i Din. 5. 3. Doprinos od Din, 35 uplaćivati će svi oni, koji su dosada uplaćivali doprinos za Savez u iznosu ,ođ Din. 30. 4. Mane imućni članovi Mjesnih organizacija), uplaćivati će u svrhu doprinosa Din. 5.; ovaj doprinos uplaćuju i omladinci, ako ne mogu da plate Din. 35. 5. Prema tome ne može se nikome od sada dati samo šekel za Din. 15., već svatko uz šekel ima da plati iznos od Din. 35. resp. Din. 5., dakle se od svakoga plaćaoca šekeLa ima da übere svota od Din. 50. do Din. 20. 6. Svi raspačavatelji šekalim treba da se na ovo upozore, Od njih ovisi hoće li pojedinac uz 15 Din, za šeked uplatiti Din. 35.. ili Din. 5. za Savez. Om treba da znadu dobro oojeniti, kome se može pustiti da plati doprinos od Din. 5. za Savez. 7. Ove upute treba svi povjerenici da se str.ogo drže. Radni Odbor Saveza Cijonista Zemaljska šekelska Komisija / Saveza Cijonista.

Londonska konferencija za gosp. jačanje žid. narodne domaje

London 15. oktobra. (ITA). Konferencija koja je ( r , bala da vijeća o sredstvima gospodarskoga jačanja židovske narodne doma;e u Palestini završena je. Konferenciji su p r ; SIJ strovale vodeće židovske ličnosti iz različitih zemalja. Don e šeni su veoma važni zaključci. Konferencija nije još u nedjelju prije podne bila potpj, na, jer neki učesnici nijesu mogli zbog velike bure u Kanal a da blagovremeno stignu. Direktor Oskar Wasser m a n r' bio je medjuto zapriječen konferencijom njemačkih i engleska industrijalaca ) tako da su na prvoj sjednici održani tek zdraivni govori i uvodni referati. Izabrane su dvije komisije da spreme sav materijal. Komisije su do ponedjeljka u gla V . nome svršile svoj rad, pa se u ponedjeljak moglo odmah preći na raspravu konkretnih pitanja. Sjednica je započela pred mnogobrojnim učesnicima pod predsjedništvom Sir Herberta Samu e 1 a, koji je veoma oštrim crtama ocrtao današnju situaciju Palestine i njen put. Već je u prvoj sjednici živo učestvovao u raspravama g. Leon B 1 u m socijalistički vodjai iz Pariza. Jednako se istaknuo* predsjednik njemačkoga Keren Hajesodla Direktor Wass e rman n, pa gospoda dr. E. Ka h n iz Frankfurta, dr. E, L. Vi sse r, član Vrhovnog Medjunarodnog Sudišta u Haaga, predsjednik nizozemskoga Keren Haje soda, koji su pokazali odlično poznavanje palestinskih problema. James de Rothschild govorio je o pitan ima dnevnoga reda, te je velikim poznavanjem palestinskih gospodarskih pitanja mnogo pridonio rješavanju važnih tačaka.. Dr, Ru ppin razložio je mnoge prijedloge. Nadalje su sudjelovali u diskusiji gospoda Novome y s k i, dr. Feiw e 1, dr. Ha !pc r n pa talijanski finansajeri senator Della Torre i g, Adler iz Milana. Osim ovih učestvovali su na konferenciji gospoda Nassatisin, Naiditsch, Joseph Covven pa dr, Eđer i gosp. Fe!ix Rosen b 1 ii th, kao članovi Egzekutive, dr. Kastelianskd, kao savjetnik Egzekutive za gospodarska pitanja te L. Hermann za Keren Hajesod. Bilježnici na konferenciji bili su J, L. Coh en, docent za, nacionalnu ekonomiju na sveučilištu u Cambridgeu, i Israel Cehe n, sekretar Ci;omističke Egzekutive.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE* Propalestinska gospodarska kcnferenci a, koja je završena 13. oktobra' đonijela je ove zaključke; I. Keren Hayessod i Keren Kaycmeth. Obzirom na konkretne činjenice, drži konferencija, da treba a) najveći do židovskih useljenika /privesti zemljoradnji i industriji i b) financi'ski treba pomoći znatan postotak useljenika, koji ne raspolažu dostatnim privatnim sredstvima, e da osnuju, gospodarska i industrijska poduzeća. Keren Hajcsod će morati još zadugo u većem obimu sudjelovati pri namicanju najpotrebni ih sredstava za potpomaganje ovih gospodarskih preduzeća i /pored svojih važnih zadaća/ na socijalnome i ku!turno/m.e polju. Osobito treba Keren Hajesoi da stvori preduvjete potpomaganja takovih preduzeća i da sudjeluje pri namicanju kredita na gospodarskoj .osnovici. Konferencija spoznaje! /neosporivu zamašitost stvaranja zemljoradničkog elementa, te odlučno naglašuje važnost jakog narodnog zemljišnog Fondiai Keren Kayemetha. Konferencija spoznaje,, da je bitni preduvjet gospodarskoj izgradnji židovske narodne domajo povećanje svih vrela obaju Fondova.

11. Gospodarstvena kolonizacija. Gospodarska banka. Konferencija drži, da je u interesu židovske kolonizacije u Palestini, da se osnu'e Gospodarska banka, koja bi davali kredite naseljeaicima uzemlji. Prije no se pristupi .osnutku banke treba odrediti a) da li se može namaknuti dionički kapital od najmanje L. šter. 200.000 dijelom pomoću Kerne Hajesoda i drugih židovskih institucija, a dijelom pomoću bankara, koj ibi bili interesiram u raspačavanju bankinih bonova, b) postoji Ii mogućnost, da se pomoću bankara rasparaju izvan zemlje bankini bonovi, c) postoji li mogućnost da palestinska vlada u vremenu, koje još treba odrediti dade godimice od svoga budžeta odredjenu svotu kao dugoročni zajam.. Takovi bi zajmovi otprilike L. st. 200,000 godimice omogućili banci, da ctkraja vodi svo : e poslove u velikom opsegu, sve ida se bonovi ispočetka polaganije raspačavaju. Zahtjev na vladu, da Gospodarskoj banci dade financijalni oslonac, opravdava se činjenicom, da j e višak vladinih prihoda zadnjih godina u glavnom posljedica židovske imigracije i kolonizacije, gradnja kuća i sćicanje zemljišta po Židovima. Jednako doprinose židovski stanovnici veliki dio dohocima željezničkoga i (poštanskoga odjeljenja. Tako bi si vlada podupirajući banku i time židovsku kolonizaciju osigurala za budućnost nove izvore primitaka. Vladi bi se priznala odgovarajuća kontrola nad p.oslovanjem banke. Konferenci a otklanja svaku izjavu o pravu ma kojega drugoga dijela pučanstva na vladine kredite, jer smatra da ovo ne spada u njen djelokrug. Porezi, Konferencija (preporuča Cijeniš tičkoj Organ’zaciji, da predstavkama na palestinsku vladu nastoji olakšati poreze za nove zemljoradničke naseljenike. Oranžerije. Konferencija drži, da dosadašnji uspjeh na polju sad enja naranča, opravdava savjet, da kulturu naranča treba što više pomagati i širiti.

10

«ŽIDOV»

Broj 4

Najpovoljnije i najbrže ćete kupiti*' odnosno prodati nekretnine kroz firmu M. Ilić i P. Cašparac Agencija za promet nekretninama Zagreb, Zrinjevac 17. 11. kat. (nad kavanom »Zagreb«)

M, ILIĆ I GAŠPARAC agencija za promet nekretninama zadržaje svoje stare poslovne prostorne Petrinjska 3. Telefon 19—97, u kojima i nadalje ureduje.

KRZNA naiveći izbor u svim kvalitetama dc oiju se kod tvrtke EMIL HLDHAHH. HiKOlKeva B«CB 1. Primam fazoniranje mantcla, jackcna i ostalih krznenih predmeta uz niske cijene. Pigleiiite golemo tkiidils m ečveze kapr.je.

Cijoniste 53 ftcsotešćii uvjerljivoga razlagsnja i reprezintallvnijiin nastupom mogu dobiti dobro uposknje. Lak posao i dobra zaslužba. Ponu e pod ~EFCa“ a upravu Ista.