Židov

ŽIDOV

Odlazak Weizmanna u Ameriku

Bernard Baron daruje opet 25 hiljada funti za Keren Hajesod

L;ond o n, 23. oktobra. Predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije đr. Ha.vm vVeizmann otputovao je dne 23. oktobra iz luke Cherbourg za Newyork. Dr. VVeizmann krenuo je ladjotn »Berengaria«. U Udruženim Državama spremljen je veličanstveni doček. Posljednjih dana boravio je dr. VVeizmann u Parizu, gdje je nekoliko sati prije svojega odlaska bio n audijenciji kod gosp. Brianda, francuskoga ministra vanjsk h posala. OPROSNI BANKET ZA DR. WEIZMANNA U LONDONU. U utorak dno 19. oktobra bio je u Londonu o/prosni banket u čast dr, Weizmannu, Banket' lje priredio londonski kuratortiij Keren Hajesoda a prisustvovale su mu odlične ličnosti iz londonskih židovskih krugova. Na. banketu bio .je i poznati, židovski filantrop gosp. Bernard Baron, koji je nedavno dao Keren Hajesodu 25.000 funti, zatim Hebrej. Univerzitetu u Jerusolimu 10 hiljada funti.. Pređi kratko vrijeme kupio je gosp. Barem za 100 hiljada funti (preko 27 milijuna/ dinara) dionice Ruthenbergova društva za elektrifikaciju Palestine, pa je time omogućio, da će društvo doskora započeti da djeluje u velikom opsegu. Gosp. Baron održao je govor, u kojemu je obećao da će uz Ruthenbergovo društvo pomagati još neke palestinske institucije. S mnogo toplote govorio je o važnosti izgradnje Palestine i veličao rad dira. Weizmanna, Nakon svih .govornika uzeo je riječ dr. Wcizmamn, pa je veoma pregnalno iznio današnju situaciju Palestine i razložio njene .potrebe.

Gosp. Bernard Baron obavijestio je Glavni Ured Keren Hajesoda da ovoj instituciji daje opet 25 hiljada funti. Time je doprinos Bernarda Barona za Keren Hajesod u ovoj godini dostignuo svotu od 50 hiljadu funti ( više od 13 i po milijuna dinara!). Nedavno je gosp. Baron za 100 hiljada funti kupio dionice Palestine Electric Corporation (Ruthenbergovo društvo za elektrifikaciju Erec Jisraela), a ranije dao je Hebrejskom Univerzitetu 10.000 funti. * Gosp. Banon, londonski industrijalac, koji) potječe iz Galicije prednjači i u filantropskom radit. On je dao goleme neobjelodanjene svote za socijalnu pomoć Židovima u istjočnoj Evropi Uvidio je presudnu vrijednost židlovskoga rada u Palestini, pa se odlučio da koliko više može pridonese tome djelu. Njegov akt prema Keren Hajesodu jamačno će da nadje odjeka u židovskih imućnika u Americi to više što onamo dolazi i dr, Weiizmann. Učestvujući u društvu za elektrifikaciju Palestine gosp, je Baron primjerom svojim pokazao kako se židovski kapitaliste mogu da angažuju) u palestinskim poduzećima, koja imađu izgleda za lijepi uspjeh. NOVI PALESTINSKI NOVAC. Prema najnovijim informacijama stavit će palestinska vlada početkom financijske godine 1927, u promet novu palestinsku valutu, koja bazira na engleskoj funti. (Ziko).

Izvještaj Vijeća Saveza Cijonista

odrpanog dne 17., 18. i 19. oktobra u Zagrebu

Drugi dan Vijeća

PONEDJELJAK, 18. X. PRIJE PODNE. Go&p. Egon Pollark čita izvještaj Nadzornoga Odbora, kojim taj odbor izvještava Savezno Vijeće, da je pregledao i u redu pronašao knjige Saveza Cijonista u Kraljevini SHS. Uprave »Židov« i Povjereništva Židovskog l Narodnog Fonda i usto saopćuje. svoj sud o financijama Saveza Cijonista, Tajnik g. Steiner obavještava Vijeće, da će komisija za Keren Hajesod naknadno staviti svoj prijedlog za rezoluciju o poslovan u Centralne Uprave Keren Hajesođa u Beogradu. Prelazi se zatim na slijedeću točku dnevnoga reda: Generalna debata Predsjedatelj g. đr, F, Pops u uvodnoj riječi konstatuje pojave, koje ukazuju na nedostatak disciplinovanosti ističući ooopravdanu apstinenciju Mjesne Cijon. Organizacije u Novom Sadu s ovoga Vijeća i pitanje Sarajeva. Dr. Pops naglašava Potrebu što jače sloge i apelluje na sve da u debatu ne unose raoštrenost. Dr. S t e i n saopćuje da će g. Rosenbliith nakon generalne debate odgovoriti na pitanja, koja delegate interesuju i osvrnuti se uopće na predmet diskusi'a. Predsjedatelj dr. F. Pops: Molim vas da čujete sada pisma, koja su nam došla povodom sarajevskog pitanja. Dr. Licht: Ja se ogradjujem protiv čitanja bilo kakovih dopisa na ovom Saveznom Vijeću i to s razloga što se to protivi svakom parlamentarnom principu. Vemfikacioni se odbor sastao i verificirao mandate onima, ko;i imaju pravo da sudjeluju na ovom Vijeću i zato nije dopustivo, da se oni, koji “isu legitimisani članovi ovog Vijeća indirektno ušuljaju u debatu Saveznog Vijeća (Povici: Tako je!) Ja predlažem da se ne niafu citati nikako vi dopisi. , Predsjedatelj dri Pops: Ovo je jedan konkretan prijedlog. Može da bude tako, a može i da ne bude. Vidjet ćemo. Na Vama je da odlučite kako će da bude. Mi smo htjeli da S e ovo čita, jer je dopis upućen od Mjesne Cionističke Organizacije. (Glasovi: Pa to je već štampano.) Ne *nam da li je štampamo, ali znam da. je upućeno Savez. Vijeću. I ono što se upućuje Saveznom Vijeću po pravilu se čita.

Ja se ne bojim gospodo toga, da će nas ovo zaraziti (Ur. Licht: Ni ja)! i da će biti po nas opasno ako se dopis pročita. Ali kad su tako mišljenja podijeljena ja ću da stavim na glasanje da li da se ovo čita ili ne. Nalazim da hi moglo da se čita jer ćemo tako biti samo obaviješteni o njihovom posljednjem koraku, Ne želim da se ljudi o tome obavještavaju kroz novine. Ovdje je bio ijedan broj toga lista i ja sam poruku pročitao, ali ovo nije isto, kao kad se ovdje čita. Ne ću da zloupotrebljavam svoj položaj i stavljam predlog na glasanje. Dr. Tobauer: Budući da je to stvar poslovnika ja še priključujem predlogu dra Lichta ali smatram da se predlog treba da uputi permanentnoj komisiji i da se tek onda iznese pred Savezno Vijeće a'ko ona to nad’c podesnim. Dr. Licht: Ne prežući pred tim da se pročiste sva pitanja, smatram, da se Savezno Vijeće treba da drži usvojenih u statutu i zaključcima principa u pogledu legitimacije i kvalifikacije, delegata i da treba jedamput da se uvedu potpuno korektni postupci za učešće u ovome našemu najvišem forumu. Ne radi mi se ni o čemu drugom, nego da se oni, koji po svodj volji nisu htjeli daći kao delegati ovamo, pouče za buduće, da ima samo ijedno mjesto i jedan način da se diskutuju putanja, za koja! se misli da treba da se ovdje diskutuju. A to je jedino legitiman način dolaženja na Savezno Vijeće. Ako bi se dala ovlast svakoj pojedinoj organizaciji a po tom i svakom pojedincu u našoj cionističkoj organizaciji, da putem dopisivanja sudjeluje u ovoj debati, onda bi se moglo desiti da se ovo Savezno Vijeće pretvori u instituciju za rješavanje dopisa keji dolaze pred ovo Savezno Vijeće. Ovo važi jednako za dopis mjesne oijpnističke organizacije sarajevske, kao i za druge dopise iste vrste, napose iz Novog Sada. David A1 kalaj: Ja mislim da ovo Savezno Vijeće ne treba da rješava ovakova pitanja po nekom kalupu nego po stvarnim obzirima. Pitanje sarajevskog spora i Vojvodine istaknuto je u svim referatima pa ako želimo da debata ima odred jen pravac da poslije debate Savezno Vijeće dlonese pravilnu odluku, treba da znamo sve Sto je potrebno da tu odluku donesemo. Pismo Sarajevske Organizacije vrlo je važno i neka posluži kao osnova za debatu. Mi želimo da donesemo zaključke, koji će imati izvjesnu vrijednost. Ne rušimo time nikakav ustav ako ovo pročitamo. Ako se mi držimo poslovnika

famo radi forme onda se mi uopće ne treba đa sastajemo. Vrlo ije važan fakat d!a ovdje nema nikoga iz Bosne, Južne Srbijo i Vojvodine a vi želite da donesete zaključke, koj® će vezati i ove .pokrajine. Lav Stern; Odobrava načelno stanovište g. dira Lichta jer ovi dopisi ne treba da se čitaju ex praesddio. Ali budući da ne bi bilo podesno da se p tome svaki onaj koji hoće da govori sam obavještava, predlaže da onaij, koji prvi uzme riječ 0 ovom pitanju pogleda sva ta akta i neka ih sa,opći u obrazloženju svoga stanovišta. Predilog da se dopis čita odbija se sa 23 ; 16 glasova. Predsjedatelj; saopčuije, da se dopis upućuje permanentnoj komisiji i moli plenum da sasluša rezoluciju koju je predložila savezna uprava povodom pitanja Sarajeva; Sav, Veće žali, što svi pokušaji izmirenja, koji su u sarajevskom sporu učinjeni i sa strane R. 0. i s drugih strana, nisu imali željeni uspeh, a to je imalo za posledicui, dla već nekoliko godina sarajevski Jevrejd ne sudc-( Inju u obnovnom radu Erec Jisracla i da nisu zastupljeni u Sav. Veću. Budući da od toga trpi štetu i ugled sarajevskih Jevreja i čitav naš pokret, Sav. Veće ponovno apeluje na cionističku svest sar. Javreja, neka nadiju puta i načina, da svoje razmirice što pre izglade, kako bi p(o--nova aktivno učestvovali u radb Saveza Cijonista u onoj meri, koja odgovara njihovu broju i lepoj jervrejskoj tradiciji njihova gradla. U tome smislu Sav. Veće apeluje na oba sarajevska jevrejska lista, neka odsad potpuno obustave svako pisanje, koje bi moglo da naškodi ugledu naše zajednice. Ne postupe li pomenuti listovi odmah poi tome, stavlja sc u dužnost Sav. i Radnom Odboru, dal pozove sve cijtoniste, neka obustave dalje pomaganje i prijem tih listova. Dr. David A1 bal a; Istaknuvši uvodno o čemu će da govori govornik konstatuje da Savezno Vijeće po njegovu nahodjenju više naliči na pokrajinsko nego li na Savezno Vijeće, jer osim delegata iz Hrvatske i Slavonije i Beograda gotovo; i nema nikoga iz Bosne, Vojvodine i Južne Srbije. Ima mnogo uzroka opadanju broia deleđat» na n«* 2 pre s»«s.« nedostatak oijonističke discipline. Mjesna Cijonistička Organizacija sarajevska nije shvatila ispravno svoju dužnost i ona je ne vrši onako kako bi trebala. Mjesna Cijonistička Organizacija je suma übedjeoja svih pojedinih cijonista u dotičnom mjestu. Prema tome znači da cijeni sti onih mjesta, koja danas nisu poslala ovamo svoje delegate nisu; dovoljno übedjeni cijonisti pa su prema tome zanemarili jedinu odi najviših dužnosti: da učestvuju u radu jednoga Saveznoga Vijeća. Doista ne dostaje udubljenja u cijonistički program i cijonističke ideale. Ma koliko se mi zanosimo tim da smoi po. stigli izvjesne uspjehe mi smo još vrlo daleko odi toga' da znamo šta nam je pravoi a šta dužnost. Druga jedna žallosna činjenica je t,o da ove godine imamo još manji broj šekela nego prošle godine. Taj manjak 1 je neznatan ali svejedno je to jedna nemila pojava jer i prošle godine nismo imali dovoljan broj šekelista. »Broj od 4500 šekelista koliko ih ima ukupno za moje je shvaćanje jedna žallosna činjenica jer za nas 65.000 Jevreja glasit ću ovom zgodom, da sc mi ne možemo davšmhc umlhđ koliko; nas ima u ovoj zemlji broj od 4500 je vrlo malen. U idućoj godini moramo da sakupimo, ma činio nam »o taj broj zasada i utopističan, 10 do 12.000 šekela. To mi možemoi postići, A na kongresu treba da budemo; zastupani u jačoj mjeri nego dosada«. Predloženi nacrt budžeta precjenjuje naše snage. Vala da obratimo našu pažriu da se što više sredstava daje za fondove u Erec Jisraelu a da se što manje troši u administrativne svrbe. Jasno je da i zemaljske organizacije kao instrumenti pokreta moraju da imadu dovoljno sredstava za dobro funkcionisanj e ali valja nastojati da se naši šekelisti ne opterete ni s leđnim suvišnim dinarom. Sa radom fondova u prošloj godini; možemo da budemo općenito zadovoljni. Za uspjeh Keren Kajemeta mnogo je zaslužan tajnik gosp. dr, Alfred Sing er, kome treba đa se i s ovoga mjesta izrekne hvala. Keren Hajesodi počeo je lane rad pod teškim prilikama, ali je uspjeh ipak dobar. I ako je član Kuratorija KH u Beogradu govornik nije sasvime zadovoljan s rezultatom l ‘jter drži da se može i više đa postigne. 1 Vjeruje da će rad za KH übuduće uznapredovati. Smatra potrebnim da naglasi princip, da sve oijonističke institucije, koje rade u našoj zemlji, imadu da podnesu svoj izvještaj Saveznomc Vijeću i da svoj rad uđesuju prema smjernicama danima sa toga Vijeća. Tako; i Povjereništvo Keren Kajemeta imade da predloži Saveznome Vijeću nacrt budžeta. U ovakovim pitanjima treba odgovornost proširiti i na sav plenum. Govornik obrazlaže ovaj zahtjev time, što drži da se ovako mora da digne moralna vrijednost kritike Saveznoga Vijeća. »Židov«, službeno glasilo; Saveza, uznapredovao je u prošloj godini veoma lijepo;. Dr, Albala pozdravlja taj napredak

PoStarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV" stoji godišnje d i 00.-, polugodišnje o 50. , ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. R AČUNA UPRAVE .ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, dne 29. oktobra 1926. 21. hešvana 5687.

Pojedini broj stoji \2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE Sh ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 8 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 44,

Proslava obljetnice BALFOUROVE DEKLARACIJE i uvod u šekelsku nedjelju bii će u nedjelju dne 7. novembra u IO i po sati u dvorani „Mafeabljeva Doma", Palmotlćeva ulica broj 22.