Borba, 17. 02. 1988., S. 4

i

DNEVNIK

PREDSEDNIŠTVO SSOJ O PLANU MEĐUNARODNIH AKTIVNOSTI

Sekcije SK SSRNJ o sfimbenoj nolilici

Više slavova nego slanova

00 Prošle godine izgrađeno 21.000 umesto 116.000 stanova & Više od dva miliona ljudi žive kao podstanari

(Beograd, 16. februara) Jesmo li sposobni i jesu li sazreli ekonomski i društveni uslovi đa utvrđimo, donesemo i ostvarujemo jedan akcioni program mera koji bi značio reformu u stambenoj politici i izgrađnji? Na OVO Osnovno pitanje pokušali su da odgovore učesnici rasprave u SK SSRNJ o Predlogu mera za, operacionalizaciju zađataka iz Dugoročnog „programa „ekonomske stabilizacije u stambenoj i komunalnoj privredi, kojeg je ponudilo Savezno izvršno „veće.

Činovnička logika

Zaseđale su dve sekcije: za drušiveno-ekonomska kretanja i socijalnu politiku, zdravstvo i standard.

Uvodničar Dušan Čelebić bio je veoma ođređen rekavši »da treba da donesemo mere i ponesemo tereta toliko koliko objektivno možemo« — Mislim da nam ne treba još jedna utopija i činovnička logika razvlačenja problema ođ programa do programa. Ne smemo više varati narodna nadanja, naglasio je on.

i Ili, kako reče Novica Stašević — »prestanimo da gradimo stanove, i počinimo da građimo stanove«. Dođavši da je »prošla godina otišla u nepovrat izgrađeno je 21.000 umesto 116.000 stanova, da će posledice u ovoj godini biti teške a u iđućoj i nadalje Kkatastrofalne«. Jože Koričnik je »vezao« stambenu krizu za ekonomsku, pa je i izlazak iz nje moguć »ako uspemo da izađemo iz ove druge«. Prevedeno. na jezik „Dušana „Bogdanova'Senmka, »bez ostvarivanja Dugoročnog programa ekonomske #stabilizascije, svih njegovih postavki, stambeni problemi će nam biti veliki teret i u 21. veku«.

To nisu nagađanja ni proročanstva, već ocene učesniKk.. u raspravi, na osnovu činjenice da građimo najskuplje stanove u svetu (ne u smislu konfora),, « da su nam stambeni krediti takođe »najskupljik u „Evropi,

realni lični dohoci od 1982– 1986, godine stalno opadaju po stopi od 2 odsto, da bi lane skliznuli za 6 odsto. Makaze između cene stana i ličnih dohodaka, kako je rečeno, toliko su se raširile da je nemoguće bez dublje privredne reforme »preseći« socijalne probleme koji narastaju i socijalne potrese koji dolaze.

Strah od kredita

Većina diskutanata se nije mogla složiti sa uspostavljanjem takvih »novih« odnosa u stambenoj komunalnoj oblasti, koji znače veće angažovanje ličnih sredstava u stambenoj izgradnji, niti sa smanjivanjem obaveznih izdavanja za stambenu izgradnju u udruženom rađu kako se predlaže. Iz prostog razloga što je stanovništvo ove zemlje, kako je rečeno, u najvećem delu na ivici egzistencije, a one koji se, ipak, odluče na gradnju sopstvenog krova nad glavom sačeka i satre kreditna i poreska politika.

Bilo je dosta »mučnih« ilustracija za ovakve tvrdnje, ali izdvojićemo onu koju je izneo Mišo Ganjević: .

— Od dva i po miliona invalida u zemlji, koji prima-– ju sedam miliona starih dinara i manje mesečno, 60 odsto nema rešeno stambeno pitanje. A više od 2 miliona liudi žive kao podstanari.

On se nije složio sa konstatacilom SIV-a da od rata na ovamo nije obezbeđivana ni najmanja amortizacija za obnavljanje stambenog fonda. »Izdvajana je. ali je trošena u druge svrhe. pa čak i za lične dohotke zaposlenih u raznim zavodima i sada sizovima«.

Uz dosta zamerki, predloga i sugestija članova ove dve sekcije SK SSRNJ su ıpak dali: generalnu podršku Pred logu mera, uz napomenu da se moraju ostvariti i sve pretpostavke Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije u ukupnom privrednon razvoju, a do tada ove mere treba uskladiti sa materijalnim mogućnostima

društva i pojeđinaca E. VECOVSKA

a SAN, STAV, STAN: Kako skratiti ovaj put

UVOI — IIVOI

POSLE VESTI » KUKURUZ U DVA SMERA«

Besmislen posao

e Uvoz 500.000 tona kukuruza vodi ka još dubljem ponoru jugo agrara ističe sekretar za poljoprivredu Vojvodine Jožef Horvat

(Nuvi Sad. 16 februara) Na vest da Jugoslavija uvozi 200.00G trena kukuruza. kau i da je upućen zahtev SIV-u da se ukupno uveze 500 00J tona, oštro se reagovalo iz Voivodine. koja ove godinc · ireba da proizvede pet milicna tona »žutog zlata«, a 854 im, ma zalihama nekoliko m“'liiona tona.

dožet Horvat. pokrajinski seke'Bı za poljoprivred'i Vojvodine, posebno napomime, da ovaj uvoz nema ni-

kakvog, smisla i đa pređstav-

la žoš jedan udarac dom3a-

rroizvodnji. Sagledavanjem proizvodn;e i zaliha utvrđeno ıe đa bi samo iz Vojvodine mo· sli izvesti 1,9 miliona tona ku?curuza ističe Horvat. — Njegova cena na svetskoj pižaci sad se kreće oko 90 dclara po toni. Ovakvo por.ašanje vodi ka još dubljem uonoru jugo agrara, jer kako drugač;ie objasniti, da mi u vreme krize. umesto da izvozimo, sva rešenja tražimo na

COT

rogrešnoj strani, pa uvozimo i ono što imamo u zemlji. 1z Vojvodine, inače, traže hitan izvoz zaliha hrane VT=dan 257 miliona dolara. To znai de svetu treba prodati 10C.00C tona šećera i 60.000 ıona jestivog uljia, od čega su prve količine već krenule c.a svetsku pijacu. Ovaj iz· vo» hrane doneo bi ušteđe u kamatama od oko 116 milijardi dinara, a ne bi bilo trošpcva čuvanja zaliha hrane. B. GULAN

Zaiam za nove projekte

T 0 Očekuje se da Fond za reintegraciju Evropskog saveta odobri novi za-

jam od oko 30 miliona maraka za 28 objekata iz poljoprivrede i indu-

strije

Beograd, 16. februara (Tanjug) — Do 30. marta Fond za reintegraciju Bvropskog saveta . trebalo bi, kako se očekuje, da Jugoslaviji stavi na raspolaganje novi zajam od 29 miliona i 500 hiljada zapadnonemačkih maraka za gradnju i opremanje 28 projekata u poljoprivredi i industriji. Taj rok je, dovoljan da se u zemlji završe pripreme i pribave garancije potrebne za zaključivanje ugovora, ocenjeno je na današnjoj sednici Upravnog odbora Fonda za finansiranje zapošljavanja u privredno neđovolino razvijenim

Ovo je drugi deo kredita namenjenog bržem otvaranju radnih mesta za povrainike iz inostranstva. Prethodna tranša je pre godinu dana ustupljena za finansiranje 25 odabrana programa.

U pitanju je, da podsclimo, razvojni kredit od 62,5 miliona zapadnonemačkih ma raka koji je naša zemlja pre dve godine, pristupajući fondu za reintegraciju BvTOPp, skog saveta kao prvi pridruženi član. pod vrlo povoljnim uslovima ugovorila za otvaranje 50 pogona u nerazvijenim opštinama u zemlji. U ovim programima. koji šu

predviđena je otprilike trećina radnih mesta za bivše gastarbajtere. Očekuje se da će ceo kredit omogućiti zapošljavanje 10.000 radnika, među kojima i oko 3.000 Đovratnika. Kamate za prva 22 Dprograma plaćaju se svakih šest meseci. Ova obaveza se izvršava na vreme, sa izuzetkom radnih organizacija »Bo ris Kidrič u Gnj.lanu, »Ramiz Sadiku« u Peći i »Mineksa« u Uroševcu koji još nisu otplatili ni prvu ratu kamate — rečeno je na današnjoi sednici Upravnog od-

Skupština SFRJ

inilacija u SiVOm

0 Zbog nepreciznih finansijskih propisa i njihovog nepoštovanja neregularna emisija novca veća od regularne i Komisija za poboljšanje finansijskog sistema bi do kraja marta trebalo da predloži odgovarajuće promene

(Beograd, 16. februara) Afera »Agrokomerc« izgleda ima i neke svoje dobre strane. Jedna od njih je što su se neki organi i službe probuđili i počeli odgovornije da obavljaju svoje poslove. Tako je SDK Jugoslavije utvrdila da nema gotovo ni jednog finansijskog polja gde nema prekršaja. I to mnogo. Slučaj »Agrokomerc« bio je povod i đa se u Skupštini SFRJ osnuje Komisija za unapređenje finansijskog sistema.

Iakn je na dnevnom redu današnje sednice Odbora za kreditno-monetarni sistem bila informacija o nalazima SDK o slučaju »Agrokomerc«, rasprava je vođena o sasvim drugim stvarima: o »rupamn« u funkcionisanjt finansijskog sistema zemlje. jer su nalazi SDK o našoj najvećoj meničnoj aferi poznati već mesec dana, a novih podđataka nema.

Predsednik skupštinske Komisije · za unapređivanje finansilskog sistema Spasoje Međenica obavestio je Odbor da je Komisija u svojih pet dos"dašnjih rasprava ulvrdi la da sam sistem daje mogućnosti pronalaženja »rupa«. Pojeđini propisi su suprotni jeđan drugom, a događa se i da jedan zakon isključuje odredbe drugog.

Prilično zabrinjavajući nalazi SDK nameću krupno pitanje o sprovođenju sistema i ostvarivanju Kkređitno-monetarne politike, rekao je Medenica. A oni pokazuju da su proboji u oblasti novca veći od predviđenih okvira legalne emisije novca. Siva emisija, odnosno nelegalno kreiranje novca, u prošloj godini iznosilo je oko 2.000 milijarđi dinara. Samo nepo= krivene menice „»Agrokomerca« bile su 503,9 milijardi, nepravilnosti u poslovanju Bihaćke banke 236,7 milijacdi, prelivanje obtrtnih sredstava u investicije 137,4

Vazduh sigurnili

milijarde, gubici privređe u prvom polugodištu 116 milijardi itd. U ovakvim uslovima ni jedna kreditnoomonetarna politika, ma koliko bila restriktivna, ne može biti efikasna, niti delovati antiinflatorno. Medenica je dalje rekao da su nepravilnosti u izvršavanju Zakona o obezbeđivanju plaćanja između korisnika društvenih sredstava »teške« 1.670 milijarđi dinara. On smatra da je sam zakon dao mogućnosti za ovakve proboje sive emisije, jer predviđa da se menice ukJjučuju u ukupan prihod radnih organizacija koji se na taj način povećava.

Medenica je rekao da će Komisija do kraja marta utvr:lit: stavove o promenama u finansijskom „sistemu i uputiti ih na raspravu u oba skupštinska doma. Oma bi posao owončala ı raniie, aii je nevolja u tome što još nije dobila stavove SIiV o iz menama privrednog sistema, tako da je njen rad privremeno blokiran.

e Sa ocenama Muedenice nije se složio zamenik saveznog sekretara za finansije Vul. Ognjanović. On, naime:. smatra da za velike prodore sive emisije nisu krivi loši propisi, već pre svega nezakonito ponašanje, odnosno drastično kršenje propisa.

Bilo kako bilo, činjenica je, smatra Stanko Radmilović, da mi na jednoj strani imsumo kakav-takav sistem, ali život iđe mimo njega. U praksi vlađa ne-sistem. Očigledno je da nešto treba menjati i to ustavnim amandmanima, ali oni u ovoj sferi ne predlažu ništa suštinski novo.

J. KESIĆ

od zemlie

O Uprkos mnogim nedostacima letiačke operative

i meteorološke službe,

prevoz puinika u naš,m

vazdušnom prostoru sve sigurniji, rečeno u Odboru za unutrašnju politiku

(Beograd, 16. februara) Sudeći prema Informaciji koju su danas prihvatili de legati Odbora za unutrašnju politiku. Saveznog veća Skup štine Jugoslavije, bezbednost našeg vazdušnog saobraćaja je sve bolja. Izuzimajiući nekoliko ekscesa na zemlii. koje su na sreću završile bez liud skih žrtava, ozbiljnijih vazdušnih nesreća u našoj zemlji nije bilo od 1981. godine

Uprkos zađovoljavajućoji be zbednosti. kako reče Dušan Mursašl:i, glavni vazduhoplo vni inspektor, kadrovska ope rativa, letačka i za održavanie vazduhoplova još nije ke mpletirana. Pored toga meteorološka služba. kao bitam pratilac bezbednog letenja,

zbog neadekvatne fehničke opreme nije dovoljno efixas na.

Direktor »Adrija — ervajsš« iz Ljubljane Janez Kocijančič reče da je bezbednost na šeg vazdušnog prevoza slič na kao i u svetu. Imamo dobar letački kadar i kvalitet nu flotu. Prošle godine smo ostvarili deviznu zaradu o” 97,5 miliona dinara.

Bezbednijem letenju avionima naših vazdušnih pre voznika doprinela je i činje nica da su iz saobraćaja izbačeni stari avioni. U posleđ njih dve godine kupljeno jc trinaest novih letelica, a izbačeno osam starijih vazduhoplova. Đ. K.

BORBA, 17. februar 1988. strana 4. ·

Put pod noge – svaki drugi dan

e Nije usvojen predlog po kome b trebalo da na putovanjima provedu 167 dana,

(Beograd, 16. februara) Kad se valjano obrazlože ci ljevi svih predloženih među narodnih susreta pod kapom SSOJ i kad se znatno sma nji broj zemalja u koje bi trebalo „otputovati, tada će rukovodstvo omladine Jugos lavije usvojiti plan međuna rodne aktivnosti SSOJ. Od SSRNJ mladi će zatražiti ot varanje rasprave o strategiji naše spoljne politike i njenom podruštvljavanju.

Ta dva zaključka plod su današnje rasprave u Predsed ništvu SSOJ o Planu međunarodnih aktivnosti, koji je sastavio Savet za međunarod cu saradnju SSOJ.

Zbog čega plan međunarodnih susreta nije dobio podr5 iu? Uglavnom zato što pred viđa da bi do kraja tekuće godine čak 167 dana omladin ske delegacije putovale »pla netom« pod firmom »neop hodnih« kontakata sa stranim organizacijama i pokre

tima u 38 zemalja. To u pre.

vodu znači — svakog drugo dana svetom bi krstarila po jedna omladinska delegacija. Dodamo li ovome i podatak da pi u istom periodu 133 da na SSOJ »primao« strane delegacije, možda se može razu meti zašto je danas postavlje no pitanje da li je međunaro dna saradnja prioritetan zadatak jugoslovenske omladine. Obrazlažući plan, Miodrag Vlahović, predsednik Saveta za međunarodne odnose, na glasio je da je broj putova nja sada smanjen za čitavih 50 odsto u odnosu na »dosa dašnje mandate«. Osim toga, ostalo je neiskorišćeno 1,5 miljardi dinara »predodređe

nirala je kritika, pre svega planiranog broja odlazaka u inostranstvo· Mladi odveć vole da kopiraju druge dru štveno-političke organizacije, rečcno je, sa čijim delegaci jama se »ponekad sudaraju

Milan

i omladinske delegacije u ovoj godini u 38 zemalja ;

Janjić, „predsednik SSOJ, dodao je da bi takvo njegovo ponašanje „značilo »neodgovornost« i prema SSOJ i prema društvu u ce lini«. ;

Zalažući se da” se osmisli

iZGuGG IIIIIAIIAIIA.IAGGIIJ O uuu III IuIuAIAIAIIzanu mu„ III„ALIAAI III RIL uuu III KAZI MENJATI STATUT SSOJ

Ritualno političko ponašavje i delovanje društveno-DO litičkih organizaija je razlog što se mlađi sve manje idcn tifikuju sa politikom, čija je nemoć da osmisli izlazak iz krize sve izraženija. SSOJ se, zato, mora »renovirati« i u organizacionom i u metodološkom pogledu, da bi se izborio za društvenu afirma– ciju mladih. Ovo je, može se reći, suština »Predloga i stavova i zaključaka povodom rasprava o aktuelnim problemima funkcionisanja konferencije SSOJ«, o čemu je na Predsedništvu danas vo dena višesatna rasprava.

Zabeleženo je niz predlo ga koji, u biti, podrazumeva ju izmene i dopune Statuta

SSOJ. Neki od njih su: uvo đenje instituta ostavke, sma njenje broja delegata Konfe rencije za trećinu uvođenje »delegatskog mesta« (izv. pro menljivi delegat) umesto sta Inog delegata«, »ozakonjenje« delegatskog »prava na ćutanje« · prilikom glasanja, ukidanje dvotrećinske većine za donošenje nekih odiu ka.·.

Značajne su još i dileme o potrebi produžavanja man data sa jedne na — dve godi ne, kao i o uvođenju novos meloda rada u vidu akcione konferencije.

Pobrojane i preostale pred loge i dileme Predsedništvo će izložiti sutra na RKonferen ciji SSOJ.

erebryB:P YigBaJGni JyF:i:eYOrApS:reFTE CAO Zar ri: Orie ap IE RIYIZIE TT Iron ai:S au SuupaOKIpa Vina

po svetu«. Ne gube se inicja tive Jugoslavije na međuna rodnom planu zbog smanjene posete, nego Zbog ukup nog stanja u društvu i (ne) rešavanja problema, mišljenja je nekoliko omladinskih rukovodilaca.

Prošle godine SSOJ je potrošio 82.000 dolara na »SsVOjue međunarodnu politiku. Na ovo je danas skrenuo pa žniu tadašnji „predsednik SSOJ Hašim Redžepi, zame-~

GaiaBii ia KZ CIII I5SSCUTrKeeT AKON: NOVGNEKZV Ida INC 1 upRiaUSir Gandi RK: JR: SnumuynıKa IR IJRK

PONOVO 0

Na poslednjž u nizu necuspešnih konkursa za glavnog i odgovornog urednika »Mla dostii« dosad su se, prema rečima Gorana Rakočevića, direkiora NIRO »Mladost« i vd. urednika lista, prijavili Petar Barbarič, glavni urednik »Glazbene mladine« Ale ksandar Divuljski, šef »Glasa omladine« „i Mirko Miakar, novinar »Borbe«.

Sa rezultatom »sedam prema pel« Predsedništvo SSOJ je pre zvaničnog počeika se dnice odlučilo da se kao po sebna tačka u predloženi dne vni red ne uvrste kadrovske poleškoće »Mladosti«. Anali

„MLADOSTI“

zu poslednjih ostavki i sme njivanja u redovima redakci je lista omlađine Jugoslavije iražili su danas Branko Greganović, Nikica Gabrić, Mio drag Vlahović, Tone Ander lič. Zahtev su »obogatili« traženjem da se utvrdi odgovornost Predsedništva SSOJ zbog meispunjavanja »SvOjih« obaveza Pz zakona — da na vreme pokrene postupak izbora glavnog „urednika »Mladosti«. Smenjivanja i ostavke kako je rečeno, ne dešavaju se svakodnevno, pa zaio rečito govore »oO vanrednom stanju u listu om ladine Jugoslavije«.

IEBEyDRNGEJ 31: Ir:ripi; Tar ipURIP YE YErSa Jer ira DIK: SBB PUTI VS YaF'ČS a" OTKUD TI arg ya Ia Up

nih« za međunarodne aktivnosti. Ovu statistiku Vlahović je dopunio komentarom da je takav stepen restrikcije putovanja »na granici između pametne racionaliza cije i politički štetne rest rikcije«.

U živahnoj diskusiji domi

rajući »svojim naslednicima« između ostalog i što su planirali putovanje na Mada gaskar, iako je »najviši drža vni vrh preporučio štednju u ovoj oblasti«.

Odričući se šanse da po planu otputuje u 10 zemalja i tamo provede mesec dana,

strategija naše spoljne poli ke , pri čemu je verovatno nvuslio upravo na putovanja naših predstavnika, Tone An derlič je dođao đa »mi nismo nikad objasnili šta znači po društvljavarije spoljne politi ke«. Po njegovom mišljenju, što više govorimo'o podru štvljavanju, utoliko sve više dolazimo do suprotnosti do uskih zatvorenih krugova, o čijem boravku u inostramst vu detalje saznajemo po sis temu »procurivanja informa cija«. ·

Ironično primećujemo da »imamo najbolje politićare za međunarodnu saradnju, a siabe za rešavanje društveno -političkog stanja u zemlji«, u diskusiju! se uključio i Branko "Azćski, koji je još dodao:

— Ne možemo da se složi mo hoće li rasprava o prob lemima u listu »Mladost« ili kao posebna tačka dnevnog reda, ili pod razno, ali nam i dalje cveta. međunarodna politika. Vidi se to i po to me što nam je međunarodni sektor kadrovski i na drugi način jači od sektora na ko jima se bije bitka ·u zemlji.

Na ovoj liniji bilo je više primedbi, a od preostalih iz dvajamo čuđenje šefa omladi ne Jugoslavije, Janjića: »Zaš lo da idemo u Kolumbiju, kad njena delegacija dolazi kod nas«? Ili, »zbog čaga ići dva puta u Indiju, a me jednom«.

Da li za ovo postoje razlozi znaće se nakon što po da našnjem zaključku međunaro dni sektor pripremi objačnjenje. D. PUŠONJIĆ

BEOGRAD

Pripadnici Vo,ne akademije u kući cveća

(Beograd, 16. februara,

Tanjug) — Pripadnici druge

klase pitomaca za sticanje više stručne spreme u Voj-

'noj akademiji kopnene Vvoj-

ske u Beogradu danas su posetili „Memorijalni „centar »Josip Broz Tito«. Oni su u

MOMISIJA ZA PREDSTAVKE I ŽALBE RM SSRN I VEĆA SINDIKATA SRBIJE O ZAŠTITI

PRAVA RADNIKA

Naibolie iunkcioniše sislem neodgovornosli

00) Isiraživanja govore da u najvećem proceniu radnički

saveti

donose nezakonite odluke,

često zbog raznih

prilisaka, uccna, pojedinaca i neformalnih grupa U

OOUR

(Beograd, 16. februara) U nas je utvrđen širok sistem odgovornosti, ali on ne

Kući cveća mimohođom oda- funkcioniše. Pre bi se reklo

li poštu drugu Titu.

__L__O________________ ____ __ __ ___ ________ _________ _- —- EČzeRASPRAVA U RK SSRN SRBIJE O PROSLAVAMA

Više |jubileia nego nedelia

(Beograd, 16 februara) Nemoguć je uvid ne samo u nego ni u lokaciju

stanje,

povećeg broja grobalja jugoslovenskih boraca palih u inostranstvu tokom drugos svetskog i ranijih ratova; to se posebno odnosi na groblja u Albaniji, Bugarskoj, DR Nemačkoj, SSSR i Španiji, dok su podaci nepotpuni za one u Rumuniji, Poljskoj i Mađarskoj. Primera radi, spomen-kosturnica u Tremčinu, u Čehoslovačkoj, u fazi je raspadanja, a niko o njoj ne brine, što nije ni čudo kad to ne činimo ni u svojoj zemlji. Navodno se radi na zaštiti spomenika na Zebrnjaku, dok spomenik kod Bitolja propada, zapušten, a vojska probija put ka Kajmakčalanu. |

Polazeći od ovih činjenica, Koordinacioni odbor Republičke „konferencije SSRN

Srbije za negovanje revolucionarnih tradicija i proslave u dosta je oštroj formi izreklo stav da bi naše institucije trebalo da pokažu više inicijative u inoštranstvu, da se u praćenje stanja grobalja uključe i naša konzularna predstavništva i delegati zbratimljenih gradova, te da se utvrde prioriteti prema težini stanja grobalja i na osnovu toga. iz budžeta federacije, obezbede sredstva za njihovu zaštitu.

Odbor je danas, između ostalog, osudio pojavu da se, mimo utvrđenih godišnjica u saveznom kalendaru, »uskače« sa još jubileja. Tako, iako je predviđeno da se 1989.

slavi 125 godina Branislava. Nušića, već ove godine obeležava 50. godinjšica njegove smrti. Samo u 1988. trebalo bi, u celoj zemlji, obeležiti 47 jubilarnih datuma; doda li se tome »redovno« obeležavanje godišnjica u pojedinim sredinama (ne računajući nekih 300 kulturnih i drugih manifestacija samo u Srbiji), »to je više nego što ima nedelja u godini«.

Umesto skupih manifestacija i akademija koje nemaju efekta, bolje bi bilo, rečeno je danas, povodom nocke godišnjice izdati knjigu ili objaviti prigođan tekst u štampi. Ubuduće bi trebalo na saveznom nivou dogova-– rati se o godišnjicama. rečeno je danas. M. T.

da u pojedinim sredinama funkcioniše sistem neodgovornosti. Na odgovornost se najčešće pozivaju radnici zbog povrede radnih dužnosti od drugorazrednog značaja, a retko se za značajnije i teže propuste pokreće odgovornost rukovodećih radnika. Njih štite i opšlinske

rođenja | strukture pod parolom »dose brih privrednika«,

sve dok ne dođe, do težih društvenih i posledica, kada pucaju i čvrsti obruči lokalne zaštite. ali lorda su društvene posledice ! ogromne.

Ovo je danas rekla, u uvodnom izlaganju, Ljiljana Matović, savetnik u Veću sindikata Srbije, na zajedničkoj sednici Komisije za predstavke i žalbe RE SSRN i Veća sindikata Srbije na kojoj se raspravljalo o zaštiii prava radnika i društvene svojine.

Kako se čulo. prema jednoj analizi, najčešće se preispituju odluke radničkih saveta. Iz izveštaja sudova udruženog rađa, društvenih pravobranilaca samoupravljanja i nadležnih komisija,

najveći broj zahteva radnika koji pokreću postupak protiv odluka radničkih saveta jeste osnovan. Sve to govori da u velikom proceniu radnički saveti donose nezakonite odluke, pa je i postavljeno pitanje kako dolazi do toga da delegati u radničkim savetima odlučuju protiv interesa radnika i njihovih prava iz radnog odnosa. Za to postoje, čulo se, mnoge vetpostavke. Pre svega, činjenica da članovi radničkih saveta imaju poverenje u predloge i predlagače odluka, a zatim, u praksi su prisulni raznı pritisci i ucene pojedinaca i neformalnih grupa u OUR. Takođe. jedan broj članova radničkih save“ ta nije u mogućnosti da O svim pitanjima kvalifikovano odlučuje, jer ne poseduju potrebno znanje i sposobnost. Nije nevažno ni to Što se materijali i informacije 0 mnogim sporovima dostavljaju radničkim savetima U veoma kratkom roku, u Bturim oblicima, bez prave stručne podloge i potrebnih obrazloženja. Sve to samo pokazuje” da se u takvini okolnostima sa donetim odlukama može manipnlisati

područjima Jugoslavije. pretežno okrenuti izvozu, bora Fonda. ;

i Kv -

~