Borba, 11. 05. 1991., S. 3

je

ČLANR PREDSEDNIŠTVA SFRJ

DNEVNIK

DRUGI DAN ZASEDANJA SAVEZNOG VEĆA

Kosovo se (ne) vidi

Jovićev ekspoze poslužio kao povod za još jednu polemiku oko situacija na Kosovu e Zavisno od nacionalne pripadnosti delegati su tvrdili da pokrajine u Srbiji po-

Beograd. — Drugi dan zasedanja Saveznog veća počeo je nastavkom rasprave o ekspozeu predsednika Predsedništva SFRJ Borisava Jovića. Ton debati dala je polemika među.delegatima sa Kosova koji su zavisno od nacionalne pripadnosti, tvrdili da Kosovo ima odnosno nema autonomiju. Sve je počelo kada je Sefedin Ljuši konstatovao da se u ekspozeu Predsedništva uopšte ne spominju autonomne pokrajine kao federalne jedinice „možda

* zbog toga što je upravo predsed-

nik Jović, dok Je bio predsednik Skupštine Srbije, doprineo ukidanju autonomije Vojvodine i Kosova mimo Ustava SFRJ. Predsedništvo SFRJ ide čak dotle da dozvoljava i nastojanja Sr'bije da granice Kosova, utvrđene Ustavom SFRJ, prekroji i time ga rasparča na neke tzv. srpske banovine. Umesto da se pronalaze demokratska rešenja, na Kosovu deluje policijski re-

ит, ne funkcionišu ni legalni

organi opština, pri čemu se krše ljudska ı nacionalna prava. Zar zatvaranje škola, isterivanje lekara i radnika, zabrana listova i radio-televizijskih programa na albanskom jeziku znače demokratiju? _ Одтаћ je reagovao Dragan Malović (Kosovo) koji je imao „tri vrlo bitne primedbe na izlaganje delegata Ljušija“. Prvo, nije tačno da su Ustavom Srbije ukinute pokrajine. Dovoljno je pročitati ga i videti faktičko stanje. Drugo, neistina je i prekrajanje Kosova na nekakve srpske banovine. Priprema sc zakon o

· stoje, odnosno da su ukinute

teritorijalnoj reorganizaciji Republike Srbije u kome je predviđeno da se ukupna teritorija Srbije podeli na okruge, uključujući i Kosovo. Treće, neistina je da je ukinuta televizija na albanskom. „Juče je emitovala više od tri sata programa na albanskom, a uz to Televizija Beograd svakodnevno emituje polučasovnu emisiju na albanskom jeziku. Maloviću je replicirao Musli Žuši: Što se tiče autonomije, dovoljno je pročitati ustave Srbije i Jugoslavije i uporediti ih. A što se tiče prekrajanja, jasno se vidi da su neke teritorije Kosova (Mitrovica, Gnjilane i neke druge) uključene u neke okruge koJima se faktički prekrajaju granice Pokrajine. Da su pokrajine u Srbiji ukinute smatra i Redžep Hamiti. „Malović je u zabludi ako misli da će se Albanci zadovoljiti TV emisijom na albanskom gde je spiker konobarica i koju niko od Albanaca ne gleda, jer ih je stid. Potenciranje ovakvih stvari je uzaludno, jer se istina ne može pobiti“.

Ponovo se za reč javio Malović koji je ponovo tvrdio da pokrajine nisu ukinute i da nije sporno postoji li radio i TV program na albanskom. „Sporno je izgleda što se delegati albanske nacionalnosti ne slažu sa uređivačkom politikom koja se vodi

u tim glasilima, jer bi po njima ·

ona trebalo da bude antisrpska i antijugoslovenska, razbijačka: i nacionalistička da bi zadovoljila njihove potrebe. Takva politika ni na radiju, ni na TV Prištini više nikad neće biti vođena.

Temperatura koja je bila povišena od početka ove rasprave sad je počela da dostiže do tačke ključanja. Ilijaz Kurteši je kratko ustvrdio da „većeg nacionalizma i nacionalističkog istupa od ovog Malovićevog, nema. Ako hoće da se upoređuje, neka sebe gleda kako se ponaša“.

— Sve sam mogao očekivati, ali da će mi Ilijaz Kurteši govoriti o nacionalizmu — to пат, rekao je Vaso Đukanović (Crna Gora). — Potpuno sam siguran da bi kolega Hamiti više voleo da gleda TV program po receptu Envera Hodže i njegovih kosovskih istomišljenika. Ali, očigledno, to je prošlost.

Nakon ovih reči, Ramo Alihajdari je zamerio predsednici Veća Bogdani Glumac Levakov što dozvoljava da se ljudi etiketiraju. „Neka svako meri svoj nacionalizam u duši, a ne da prebacuje drugima da su nacionalisti. Tu je otprilike ova rasprava prekinuta uz zamerku Kurteša Saliu predsednici Veća da ona „Maloviću i drugima daje reč, a nama ne daje.“ Ipak, kasnije je još jedan delegat Kosova dosta oštro govorio O istoj temi. Nazmi Rahmani je osudio Predsedništvo SFRJ za neodgovorno ponašanje, a rukovodstvo Srbije za „hegemonističke, nacionalističke, velikodržavne težnje koje vrlo agresivno ispoljava već nekoliko godina, a koje su vrhunac dostigle ovih dana“.

lako nije završena, rasprava o ekspozeu Jovića je prekinuta zbog početka zajedničke scdnice i nastaviće se posle podne.

STANE BROVET, ZAMENIK SAVEZNOG SEKRETARA ZA NARODNU ODBRA-

Desant za prolaz

JNA je 9. maja izvršila desant helikopterima u okolini Lištice da bi se oslobodio

prolaz i vojna kolona nastavila kretanje. Neposrednog sukoba građana sa vojnim

licima nije bilo

Na kraju prvog dana zasedanja saveznog veća, u četvrtak veče, delegat Bosne i Hercegovine Ibrahim Hadžić je od Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu zatražio hitnu informaciju o događajima u Zapadnoj Hercegovini u vezi sa vojnim desantom između Mostara i Lištice i pokretom vojnih jedinica u tom području. Napominjući da je nameravao i sam da postavi isto pitanje, delegat Makedonije Metodi Zvrcinov je zamolio predstavnika SSNO da izvesti Veće i da li su vojnici imali naredbu za upotrebu oružja.

Pre početka jučerašnje sednice ovog skupštinskog doma, zamenik saveznog sekretara za:narodnu odbranu admiral Stane Brovet je dao odgovor na ova pitanja:

— Motorizovana kolona jedinica JNA kretala se komunikacijom Mostar — Lištica radi redovne obuke. Ta kolona sa više oklopnih i drugih borbenih sredstava zaustavljena je 7. maja oko 11 časova na pet km od Lištice na nedozvoljen način — isturanjem grupe građana ispred vozila i zaprečavanjem komunikacije teškim teretnim ı drugim vozilima. Zapaženo je i da se pripremaju sredstva za napad (flaše sa zapaljivom tečnošću

itd). Vojnici i starešine su izloženi provokacijama, uvredama i pretnjama, tako da je i pored njihovog dostojanstvenog i korektnog držanja pretila opasnost sukoba sa nesagledivim posledicama, rekao je Brovet.

I pored više intervencija pred nadležnim opštinskim i republičkim organima da se komunikacija oslobodi, to nije učinjeno. Naprotiv, u toku 8. i 9. maja broj građana se stalno povećavao. Na čelu građana koji su blokirali put bio je predsednik opštine Lištica. U prepodnevnim časovima 8. maja na isti.način je bila blokirana komunikacija u blizini Mostara, tako da je jedinica bila odsečena.

Pošto je kolona vojnih vozila morala izvršiti zadatak, nije se smelo dozvoliti da duže ostaje na putu nepokretna i odlučeno je da se ona deblokira. Zbog toga Je 9. maja izvršen desant helikopterima koji je iskrcan na nekoliko mesta u okolini Lištice. Zadatak desanta je bio da se spreči dalje zaprečavanje komunikacije, da se građani i postavljene prepreke odstrane sa puta.

·O ovom događaju, po rečima Broveta, obavešteni su i najviši državni organi Bosne i Hercegovine. Na lice mesta došao je i ·predsednik Predsedništva BiH Alija Izetbegović. Uz njegovo

neposredno angažovanje oslobođen je prolaz i kolona je noću između 9. ı 10. maja nastavila kretanje. U toku ovih događanja nije bilo neposrednih sukoba građana sa vojnim licima.

I ovaj događaj pokazuje potpunu bezobzirnost pojedinih lokalnih i stranačkih čelnika koji su u stanju da na nedozvoljen i nezakonit način isturaju narod ispred teške tehnike i guraju ga u sukob sa iecdinicama JNA.

Jasno je da vojska mora izvršavati svoje zadatke i da je samo pitanje dana kada će zbog ovakvih ili sličnih postupaka biti izazvani i najtcži incidcnti.

Odgovornost za to ne može snositi JNA, ali za eventualne žrtve sasvim je svejedno ko će biti uzet na odgovornost.

Na kraju, Brovet je rekao da je krajnje vreme da Savezno veće zauzme stav u vezi sa ovakvim slučajevima. Pošto je dclegatima poznato kakve je zadatke dobila JNA ı da ih mora izvršiti — dužni su da energično osude svaki ovakav i sličan postupak i da zaduže sve državne organe da prema organizatorima ovakvih akcija moraju pred-

"uzimati sve zakonske mere. ·

SUBOTA-NEDELJA, 11-12. MAJ 1991. GODINE 3 ZAKLJUČCI SAVEZNOG VEĆA SKUPŠTINE SFRJ

Ispoštovati odluke Predsedništva SFRJ

Beograd. — Savezno veće Skupštine SFRJ podržava ocene, stavove i zaključke Predsedništva SFRJ sadržane u izlaganju predsednika Predsedništva SFRJ o aktuelnoj političko-bezbednosnoj situaciji u zemlji i merama za prevazilaženje krize, jedan je od zaključaka usvojenih velikom većinom glasova posle dvodnevne rasprave o aktuelnoj političko-bezbednosnoj situaciji u zemlji.

Veće ocenjuje da su za smirivanje političko — bezbednosne situacije u zemlji i za stvaranje uslova za miran i demokratski način prevazilaženja krize i postizanje dogovora o budućem uređenju zemlje, od izuzetnog značaja Program mera i aktivnosti Predsedništva SFRJ za trajno rešenje međunacionalnih i međurepubličkih sukoba, kao i stavovi Saveznog izvršnog veća povodom aktuelne političko•--bezbednosne situacije u zemlji, a posebno u Republici Hrvatskoj. Veće obavezuje sve organe u Federaciji i poziva sve skupštine republika i pokrajina da odmah i odlučno pristupe realizaciji programa mera i aktivnosti Predsedništva SFRJ za trajno rešenje međunacionalnih i međurepubličkih sukoba.

Zahteva se da se odmah prekinu oružani sukobi, svako nasilje, izvrši demobilizacija rezervnog sastava policijskih, odnosno milicijskih snaga ı organizuje povlačenje oružja od građana, pod kontrolom nadležnih organa i sprovede detaljna istraga u

vezi sa oružanim sukobima, ljudskim žrtvama i nastalom materijalnom štetom a vinovnicima, izreći, odgovarajuće kazne u skladu sa Zakonom.

Veće ističe da JNA kao oružana snaga svih naroda i narodnosti Jugoslavije, i dalje treba da vrši svoje funkcije u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima i deluje na sprečavanju međunacionalnih sukoba i osuđuje sve napade na Jugoslovensku narodnu armiju, njene pripadnike, objekte i sredstva.

Ocenjeno je da neophodno na celoj teritoriji SFRJ obezbedi pravnu sigurnost građana uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda svih naroda i narodnosti. Savezno izvršno veće obavezuje se da u saradnji sa nadležnim organima u republikama i autonomnim pokrajinama obezbedi funkcionisanje pravnog poretka, zaštitu slobode, ličnu i imovinsku sigurnost i prava svih građana.

Zahteva se razrešavanje problema u zemlji na miran i demokratski način, uz uzdržavanje od donošenja akata kojima će se na jednostran način menjati Ustavom SFRJ uspostavljeni odnosi u zemlji, do postizanja konačnog dogovora o uređivanju odnosa u jugoslovenskoj zajednici.

Veće ocenjuje da je neophodno da Skupština SFHJ i njena veća uspostave neposredniju saradnju sa skupštinama republika i autonomnih pokrajina u cilju sprovođenja ovih zaključaka Veća. -

O „paketu“ SIV — 15. i 16. maja

Rasprava na Saveznom veću o više zakonskih propisa iz „paketa“ SIV „11+3“ odložena je zbog vclikog broja ponuđenih amandmana, a naredna sednica Saveznog veća zakazana je za 15. i 16. maj. SLOBODAN GLIGORIJEVIĆ, PREDSEDNIK SKUPŠTINE SRBIJE U RAZGOVORU SA NOVINARIMA

Biće još prekida

Nakon neslavnog kraja zajedničkce sednice oba skupštinska doma, predscdnik „Skupštine SFRJ Slobodan Gligorijević je u razgovoru sa novinarima taj prekid okarakterisao Као,пеsretni završetak“, ali je upozorio da će se takve situacije sve češće dešavati, sve dok ne bude pronađeno političko rešenje za budućnost zemlje.

Gligorijević smatra da je neposredna posledica tog čina što Predsedništvo SFRJ od 15. maja neće imati potpredsednika, pošto po redosledu to mesto treba da zauzme dr Branko Kostić iz Crne Gore, čije je promovisanje, uz Jugoslava Kostića iz Vojvodine, odloženo zbog osporavanja izbora trećeg člana Sejda Bajramovića sa Kosova, koga je birala Skupština Srbije. Zato, predsednik Skupštine ne veruje da bi se

zajednička scdnica mogla nastaviti prc nego što se o Bajramovićevom izboru izjasni Ustavni sud Jugoslavije.

Gligorijević ističe da je znao šta ga čeka s obzirom na složenu situaciju u zemlji, ali je to morao da učini jer je Crna Gora izabrala svog predstavnika. Odluku Skupštine Srbije smatra legalnom, jer je doneta u saglasnoti sa republičkim Ustavom. On je, takođe, saopštio da je svesno tražio odlučivanje о dnevnom redu, kako ne bi bilo shvaćeno da pokušava na „mala vrata“ da progura usvajanje, odnosno proglašenje tri nova člana Predsedništva.

IZVEŠTAČI: D. VUČINIĆ V. VIGNJEVIĆ

J. KESIĆ

I. TOROV

STANKO CVIJAN OBIŠAO „POGRANIČNO POD-

RUČJE“

Zaključci na licu mesta

Bačka Palanka. — Republički ministar za veze sa Srbima izvan Srbije Stanko Cvijan posetio je juče „pograničnu oblast“ između Srbije ı Hrvatske na potezu od Šida, preko Bačke Palanke, Bača, Odžaka do Apatina. Zajedno sa Cvijanom Ovu oblast je obišao i član pokrajinske vlade dr Jovan Radić.

Cilj obilaska ovog područja, istakao je Cvijan, je da vidimo

kako se realizuje odluka Predsedništva SFRJ, ključno je pitanje kako omogućiti bezbedan povratak srpskog naroda koji je bio prisiljen da napusti ognjišta u hrvatskim selima.

Ukoliko se ljudi ne vraćaju u Hrvatsku — znači da se odluka najvišeg organa Jugoslavije ignoriše, a ako se takvo stanje legalizuje jasno je da savezna država ne funkcioniše.