Borba, 07. 06. 1991., S. 4

4 PETAK, 7. JUN 1991. GODINE

IZIBUE POSLE ЗАМТА ŠESTORICE U „STOJČEVĆU“ KOD SRBAJEVA

KIRO GLIGOROV

redstoji dug put

DMEUNIK

U budućim pregovorima o Jugoslaviji trebalo bi da učestvuje i SIV, čiji je program blizak platformi koju su predložile Makedonija i BiH

Skoplje. — Prirodno je da se predstavnici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine sastanu i dogovore šta ce sec događati u kninskoj, šta u bosanskoj krajini. Mi smo se saglasili da se predstavnici tri republike još iduće nedelje sastanu i detaljnije razmotre aktuelna pitanja u tim područjima i da nas informišu o rezultatima njihovih razgovora, rekao Je predsednik Makedonije Kiro Gligorov neposredno nakon sastanka u Sarajevu u izjavi za makedonska sredstva infor-

misanja.

Odgovarajući na pitanje da li je ovo bio poslednji susret геpubličkih lidera, Gligorov je rćkao da ih možda neće biti sa dosadašnjim ceremonijama, ali da će biti još više bilateralnih i zajedničkih dogovora. „Očekujemo prvo susret trojice, pa ćemo nastaviti da na osnovu platforme koju smo Izetbegović i ja predložili, i koja je prihvaćena kao radna osnova, da na sledećim susretima nađemo i najkon-

2

UMESTO KONFERENCIJE SAOPŠTENJE: Alija Izetbegović

DR FRANJO TUĐMAN

kretniju razradu pitanja koja su tamo predviđena“. : Naglašavajući da je pred liderima rcpublika još mnogo razgovora i pregovora, Kiro Gligorov je rekao da je jučerašnji „sastanak bio dobar“, ali da ne treba gajiti iluzije da je sve rešeno. On

·Je dodao da u budućim pregovoтипа о Jugoslaviji treba da učes-

tvuju i predstavnici SIV-a, čiji je

'program blizak· platformi koju ·su on i Izetbegović predložili za sastanak u Sarajevu. .

(Tanjug)

(SNIMIO: M. CVETKOVIĆ)

li za rešenje

Prijedlog Izetbegovića i Gligorova, koji je uzet u razmatranje kao polazna osnova za dalje razgovore, sadrži niz elemenata i hrvatsko-slovenačkog prijedloga i federalnog pristupa rešavanju jugoslovenske krize

Zagreb. — Vjerovatno ste upoznati sa rezultatima jučerašnjeg sastanka posredstvom priopćenja koje je dano poslije sastanka predsjednika republika, odnosno predsjednika predsjedništava republika. To priopćenje je vjerovatno najkraće od svih dosadašnjijšest sastanaka, a usput, bio je to šesti sastanak šestorice na šesti dan šestog mjeseca,ali vjerovatno ipak i najsadržajnije — гекао je u izjavi hrvatskoj televiziji predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman, odmah po povratku u Zagreb iz Sarajeva.

Mislim da možemo biti zadovoljni — nastavio je dr Tudman — Sa onim što smo na današnjem sastanku postigli. U podršci tog priopćenja je rečeno nedovoljno određeno, ali ipak da je predlog koji su podneli gospodin Izetbegović i Gligorov u ime BiH i Makedonije, da je uzet u razmatranje kao polazna osnova za daljnje razgovore. A on sadrži niz elemenata i hrvatskog i slovenačkog predloga o stvaranju konfederalnog saveza suverenih država, ali sadrži i neke elemente federativnog pristupa rješavanju jugoslavenske krize. Razume se, u raspravi su, kao Sto Je to i u priopćenju rečeno, dane primjedbe i u jednom i u drugom smislu, za i protiv. takvog jednog kompromisnog pred-

loga. U svakom slučaju pozitivno je to što su, znači, po prvi put svi takav jedan predlog uzeli za osnovu daljih razgovora.

No, rekao je dr Tuđman, na jučerašnjem sastanku postignuta je saglasnost o bitnijim pitanjima rješavanje koje može pridonijeti zapravo onome o čemu se govori u prvoj točci priopćenja i u samom predloženom nacrtu. To je preporuka predsjednika da se kriza izazvana neimenovanjem predsjednika Predsjedništva SFRJ i potpredsjednika što hitnije riješi u skladu sa Ustavom i Poslovnikom. To razumije se, znači da. na tom sastanku nitko nije doveo u pitanje, u tom priopćenju, da bi to trebalo da bude gospodin Mesić koga i svi ozbiljni politički čimbenici u zemlji i svijetu i smatraju ustavnim „predsjednikom Predsjedništva SFRJ.

Mi nismo dublje zalazili u samu raspravu, nastavio je dr Tuđman, ali samo priopćenje je dovoljno o čemu se odnosi. Razumije se, bilo je pokušaja i u raspravi pronalažanje nekog drugačijeg reješenja, ali samo priopćenje je dovoljno jasno i čini mi sc da predstavlja veoma pozitivan prilog rešavanju i ustavne i državno-političke krize. Isto tako je od velikog značenja dogovor o tome da se nađu predsjed-

nici BiH, Srbije i Hrvatske, s obzirom na to da je težište državno-političke krize u Jugoslaviji na nacionalnim problemima, a da se oni prelamaju očito na tim odnosima i da tu treba tražiti rješenje za sveukupnu krizu Jugoslavije. Time smo zapravo ne samo približili se nego ı zadrli u bit problema i postoje na osnovi razgovora koje smo vodili dobri izgledi da se u jednom razboritom razmatranju na demokratski način nađe rješenje koje bi bilo od trajnog interesa, koje bi zadovoljilo sve zainteresirane narode, a prije svega znači odnose Hrvata ı Srba, Hrvatske i Srbije i u tom sklopu i Muslimana. I ako tome dodamo da smo se dogovorili da se i sastanci troJice predsjednika, ali i inače, sastanci svih predsjednika u cjelini ubrzaju ı intenziviraju, onda to govori o promjeni u dosadašnjem razmatranju u pozitivnom smislu. Upućuje na to da sazrijcvaju uvjeti da se sva rješenja nalaze na osnovama uvažavanja svih interesa, poštivanja — OSObito za nas u Hrvatskoj od važnosti — ustavno-pravnog poretka Republike i pronalažcnja takvih rješenja koji će ne samo riješiti momentalna krizna pitanja ili krkizna područja nego ı omogućiti i trajno rješenje kao što rekoh, na ovom tlu.

V.Đ.

MILAN KUČAN

BORBA

Sve ostajena trojici

Ako predstavnici BiH, Srbije i Hrvatske uspeju da reše nacionalni problem lociran u Bosni, odluka Slove-

cije

Ljubljana. — Platforma predsednika Izetbogovića i Gligorova ostavlja republike kao suverene države, što je sasvim blizu 'slovenačkom stavu od plebiscita i kasnije. Rasprava u Stojčevcu

je pokazala da se traži kompro- -

mis i prihvatljivo rešenje za sve,

a za Sloveniju je kompromis pri-_ hvatljiv samo u smislu da kao

suvćrena samostalna država stupi u jugoslovensku zajednicu. Ključno pitanje je da li su sve republike spremne da ostalima priznaju suverenost i međunarodnopravni subjektivitet, i to

se mora rešiti, a ne da se ovako”

stalno vraćamo na nekakve ideološke modele. Ono što je realno Je da ropublike samo moraju proveriti jesu li spremne da žive ukoliko nema Jugoslavije.

Tako je sinoć u sitne sate na hitno sazvanoj konferenciji za novinare predsednik Predsedništva Slovenije Milan Kučan ocenio jučerašnji šesti susrct predsednika jugoslovenskih republika. Jugoslovenska javnost nije ništa izgubila zato što uobičajena konferencija za štampu nije održana, rekao je Kučan, i dodao da su predsednici smatrali kako samo saopštenje nije bilo dovoljna osnova za održavanje konferencije.

Komentarišući deo saopštenja koji se odnosi na susret presednika BiH, Hrvatske i Srbije u sredu, Kučan je rekao da je nacionaini problem ključan za jugoslovensku krizu i da je takav

nije o osamostaljivanju ne bi izazvala preterane reak-

sastanak trojice potreban jer je nacionalni problem lociran u Bosni, a prelama se preko srpsko-hrvatskih odnosa. Ako trojica problem reše, istakao je predsednik Kučan, odluka Slovenije o osamostaljenju nc bi izazvala preterane reakcije.

. Što se tiče uloge saveznih organa u rešenju krize, Kučan je

ponovio da u njima sede pred-

stavnici republika, i da je „zamagljivanje“ ako se misli da savezni organi, osim SIV-a koji je napravljen na drugačijoj osnovi, imaju neki drugi kvalitet. To, kao i činjenica da su se razgoOvoOri sa saveznog predsedništva najpre suzili na republički nivo, а јисе 1 па tri republike, Kučan je ocenio da je u skladu за Каrakterom jugoslovenske federacije. Sve spremno za razgovor

Projektno veće za osamosta-

ђепје З1омепје јисе је род уодstvom premijera Lojze Peterlea održalo sastanak na kom su razmatrana ključna pitanja preuzi-

manja efektivne vlasti. Takođe”

su pripremljene i osnove za pregovore sa predstavnicima savezZne vlade, a u skladu sa prekjučerašnjim dogovorom sa: predsednikom SIV Antom Markovićem.

S. ŠIĆAROV

SVETSKE AGENCIJE O SAMITU ŠESTORICE U SA-

RAJEVU

Korak ka

о!

| pro |

1iSti

AP: Predsednici jugoslovenskih republika prihvatili kompromisni predlog Makedonije i BiH o budućem uređenju odnosa, osim predsednika Slovenije 8 UPI: Iz sporazuma u Sarajevu proizilazi da se „srpski režim više neće protiviti proglasu Stipe Mesića“ za predsed-

nika Predsedništva SFRJ

Beograd. — Svetske agencije

ocenjuju da sastanak predsedni-·

ka jugoslovenskih republika u Stojčevcu kod Sarajeva predstavlja „korak napred“, odnosno da „daje nadu“ u razrešenje dugotrajne političke krize u zemlji.

U prvom izveštaju o šestom „Ju-samitu“, Asošijeted pres javlja da su predsednici svih jugoslovenskih republika prihvatili kompromisni predlog Makedonije i Bosne i Hercegovine o budućem uređenju odnosa u Jugoslaviji, osim predsednika Slovenije, Milana Kučana.

e AP, takođe, ocenjuje da je taj predlog „pokušaj da se prcmosti jaz“ između Srbije i Crne Gore sa jedne ı Hrvatskc i Slovenijc sa druge strane.

e Junajted pres internešel podseća na to da inicijativa Gligorova ı Izetbegovića predstavlja kompromis kojim se republikama daje više političke moći, uz istovremeno zadržavanje spoljnih i unutrašnjih granica Jugoslavije, kao i zajedničke privredne, odbrambene ı spoljne politike.

Agencija ocenjuje. da iz sporazuma proizlazi da se „srpski rcžim predsednika Slobodana Mi-

loševića više neće protiviti pro--

glašenju Stipe Mesića“, za predsednika Predsedništva SFHJ.

e HRojter navodi da su jugoslovenske republike postigle kompromis u „svađi o budućoj podelr vlasti koja je zemlju gurnula na ivicu građanskog rata“.

Agencija smatra da je to znak koji u poslednjih nekoliko ncdoclja „daje najviše ohrabrenja“ da će Jugoslovenska kriza biti rošena. Prema izjavi neimcnovanog savetnika predsednika Srbije Rojteru, „petorica predsednika složila su se O gotovo Svim tačkama“, dok Slovenija Još ima reZOTVI. Miloševićev savetnik je takode ocenio da kompromis postignut u Sarajevu predstavlja „vceliki korak napred“. ~ .

e Frans pres, slično UPI, zaključuje da se Srbija i Crna Gora više neće protiviti proglašenju Stipe Mesića za predsednika državnog Predsedništva.

6 AFP navodi reči Alije Izctbegovića da su predsednici juposlovenskih republika „učinili korak na putu ka kompromisu“.

(Tanjug)

и тур

SSR REEL