Borba, 28. 02. 1992., S. 2
2 рЕТАК 28. БЕВКЏАК 1992. GODINE _
SLOBODAN MILOŠEVIĆ TREĆI PUT GOVORIO POSLANICIMA VIŠESTRANAČKOG PARLAMENTA SRBIJE
U svom jučerašnjem, dosada trećem obraćanju poslanicima za minulih 14 meseci rada višestranačkog parlamenta Srbije, Slobodan Milošević je podsetio i na političke učinke koji su prethodili današnjoj srpsko-jugoslovenskoj zbilji.
— Mada se već sada može sa sigurnošću reći da je odluka Saveta bezbednosti označila kraj nasilja nad srpskim narodom u krajinama i da je moguće da to zaustavljanje nasilja (fizičkog i političkog) bude definitivno. Ta činjenica najbolje pokazuje šta bi bilo propušteno da 5. novembra prošle godine Srbija u Hagu nije odbila ultimatum Evropske zajednice... Zato onima koji su nas ovde u zemlji kritikovali za tvrdoglavost i avanturizam i poručivali nam da u Hagu sve odmah prihvatimo, ostaje jedino da nastave da tvrde kako u stvari nikakvog nasilja nad Srbima u Hrvatskoj nije ni bilo i da smo sve to izmislili da bi se dokopali hrvatske teritorije, rekao je Milošević. U prilog oceni da se „nalazimo na početku mirnog rešenja krize“ predsednik Republike naveo je nekoliko stvari: dolazak „plavih šlemova“, započetu Konferenciju o BiH i preovladavanje stava (uoči nastavka Konferencije u Briselu) o ravnpravnosti opcije kontinuiteta Jugoslavije kao zajednice republika koje to žele, te, na kraju, konkretan dogovor Srbije i Crne Gore o ustavnoj rekonstrukciji Jugoslavije. „Sve ove činjenice govore o uspehu tri konstante naše politike: obezbeđenju i zaštiti političkog i fizičkog integriteta srpskog naroda koji živi izvan Republike Srbije; kontinuitetu Jugoslavije
e
Odluka Saveta bezbednosti najbolje pokazuje šta bi propustili da smo u Hagu pristali na ultimatum EZ & Srpski narod u Hrvatskoj je od-
sad zaštićen mirom a ne ratom e Nezavisna Srbija pretpostavljena novoj Jugoslaviji 0 Promene svojinske strukture da, ali — bez pljačke e Srbiji nije lako, ali joj se neće pomoći galamom i pretnjama nasiljem
lačke borbe u krajinama. Sve što je, dakle, Srbija želela, kad je reč o srpskom narodu u Hrvatskoj, je da im pomogne u uslovima kad su bili izloženi nasilju od strane hrvatske vlasti. U tom nastojanju svoj doprinos je dala direktno, ali i indirektno — internacionalizujući pitanje srpskih krajina i obezbeđujući zaštitu njihovog života, interesa od strane međunarodne zajednice, rekao je Milošević.
— Uprkos secesionističkoj konjunkturi, koja je jedno vreme otežavala naš položaj, jugoslovenska opcija legitimisala nas je, dugoročno gledano, kao nosi-
OSMEH KRITIČARU: Poslanik SPO Zoran Horvani
sije oca procesa integracije u Jugos-
laviji. S druge strane, postalo je sve očiglednije da je takva politi-
Nezavisna Srbija ad altta
Postojeći Ustav Srbije sadrži jedan broj odredaba koje ne važe dok je Srbija u Jugoslaviji, a stupaju na snagu kad prestane da funkcioniše kao federacija. Ta opcija nezavisne Sr-, bije bila je sve vreme moguća. No, sada, posle formulisanja! osnova za uređenje i funkcionisanje Jugoslavije kao zajedničke države od strane Srbije i Crne Gore, takva mogućnost više ne bi trebalo da bude aktuelna jer je i smanjena Jugoslavija pouzdanija osnova za rešavanje državnog pitanja Srba
od nezavisne Srbije.
nju za miran način rešavanja jugoslovenske krize, odnosno našem poznatom stavu da jugoslovensku krizu treba rešavati mirom a ne ratom“.
Jugoslavija — bota varijanta
Upravo činjenicom da su sloboda i bezbednost srpskog naroda odsad zaštićeni mirom a ne ratom, istakao je Milošević, os-
tvaruje se osnovni cilj oslobodi-
Borba za vlast
kao zajedničke države; zalaga-
ka Srbije, sinonim za stabilnost na Balkanu, i da se trajna stabilnost i mir ne mogu osigurati na štetu Srbije i legitimnih interesa srpskog naroda... Jugoslavija je državni projekat koji gotovo idealno ostvaruje rešenje srpskog nacionalnog pitanja jer okuplja najveći broj Srba u jednoj državi. Zbog toga je srpski narod pretpostavio Jugoslaviju i nezavisnoj državi Srbiji. I danas je i teorijski i praktično uzev, Jugoslavija bolja varijanta za rešavanje srpskog nacionalnog pita-
„Kod nas se teškoće u privikavanju na višepartijski sistem manifestaciju, između ostalog, i kao borba za vlast, netolerantnost, verbaino i fizičko nasilje. Postoji opasnost da višepartijski sistem, za koji smo se opredelili, bude kompromitovan u ovakvom svom izda-
nju.
.. Ne verujem da Srbiji može biti bolje ako bi se na delu njene teritorije vršila nekakva kantonizacija, odnosno ako bi se njena teritorija ponovo razbijala na više delova i ponovo dozvolila zloupotreba manjinskih prava; nuđenje kantonizacije po osnovu brojnosti nacionalnih manjina u pojedinim podružjima Republike, ne samo što bi bila nacionalna izdaja — već i apsurd na koji se u sadašnjoj Evro-
pi nijedna država ne bi dobrovolino odlučila“.
nja. To je razlog što Republika Srbija takvom upornošću brani njeno očuvanje, naglasio je Milošević. Uprkos političkom otvaranju
šestruko ubrzati ostvarivanje naših ciljeva... pri čemu Srbija jasno afirmiše svoju privrženost politici najboljih demokratskih tradicija, tolerancije i pune naci-
Strah od lopova
Proces svojinske transformacije i dela društvenog ili državnog sektora u privatni mora se od strane Vlade i njenih institucija staviti pod veoma strogu kontrolu. U javnosti postoji opravdan strah da će se desiti „lov u mutnom“ i da će, kao što u takvom lovu biva, najbolje proći nepošteni, varalice i lopovi. Zato je nova vlada, pored zadatka da ostvari program svojinske transformacije, obavezna da obezbedi uslove kako transformacija ne bi bila na štetu građana, a naročito radnika. Jer, cilj promena je -da ljudi žive bolje, a ne gore.
Еол
Evrope prema jugoslovenskoj opciji i početku rešavanja krize, Milošević dalje ističe da su u Evropi, osim vidljivih pozitivnih tendencija u odnosu na Srbiju, prepoznatljivi strateški pravci delovanja nekih političara i vlada koje nisu naklonjene Srbiji. Po njegovom mišljenju to strateško delovanje podrazumeva: svođenje Srbije na najmanju moguću teritoriju, neutralisanje vojne moći Srbije kroz diskredi-
nametanje pritisaka kroz probleme Kosova i unutrašnjo-političke konfrontacije i pretvaranje Srbije u perifernu balkansku državu bez moći da utiče na svoju sudbinu. Predsednik Republike u tom kontekstu dodaje 1 „pojave politike teritorijalnog revizionizma od strane pojedinih susednih zemalja.
O Bosni konsenzusom Očuvanje državnog kontinuiteta Jugoslavije zasnovanog na saglasnosti Srbije i Crne Gore o zajedničkoj državi zato ima ogroman istorijski značaj i omogućava ne samo opstanak već i uspešan razvoj naše zemlje, rekao je Milošević i dodao kako se nada da će se spremnost Srbije i Crne Gore proširiti na još neke jugoslovenske republike. Uz to, kako kaže, u Bosni i Hercegovini u postojećim okolnostima srpski narod ne može biti ugrožen niti odvojen mimo svoje VOlje, i zato niko ne može da ospori principijelnost našeg stava da ćemo poštovati svaku odluku o Bosni ı Hercegovini zasnovanu na konsenzusu tri konstitutivna naroda... Imamo dakle šansu da vučemo poteze koji će svojim miroljubivim opredeljenjem i demokratskim karakterom vi-
Slobodan Milošević juče, posle Horvanove disku-
(Snimio: Matija KOKOVIĆ) onalne ravnopravnosti.
U tom kontekstu Milošević naglašava da će se u regulisanju problema jugoslovenske krize koristiti miroljubiva i međunarodno priznata sredstva uz oslanjanje na međunarodne mehanizme, zalaganje za sporazum o celovitom rešenju o budućnosti Jugoslavije. Uz poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija rat će se smatrati sredstvom rešavanja nacionalnih i drugih interesa sablem Kosova, dalje, biće rešavan u skladu sa međunarodnim normama o pravima nacionalnih manjina, težiće se povezivanju sa regionalnim grupacijama u Evropi i nastaviti aktivno učestvovanje u ostvarivanju ciljeva pokreta nesvrstanosti u svojstvu zemlje osnivača.
Promene, bez pljačke
Proces promena koje smo želeli da izvršimo i danas je u toku, ali je u ovom trenutku usporen, opterećen nacionalnim sukobima, ratom i stavom međunarodne zajednice prema događajima u Jugoslaviji. Uprkos tome Srbija uspeva da izvede promene za koje se opredelila, mada se njihov proces nalazi na početku i zbog toga se još ne bi moglo govoriti ni o njegovim vrednostima ni o nedostacima, rekao je Milošević. Za promenu svojinske strukture on smatra da treba da jačaju, a ne da slabe ekonomsku moć, što se može dogoditi ako se olako pređe preko pokušaja da se taj proces pretvori u pljačku i brutalno razvlačenje imovine koju su stvarale posleratne generacije. Za vreme od donošenja Ustava Srbije do danas, Milošević kaže da su u ekonomskom životu Srbije mogli biti postignuti i mnogo veći re-
zultati da okolnosti u Jugoslaviji i svetu nisu nametnule vreme velikih obaveza. Napominje, pri tom, da je Srbija i zvanično i spontano' pomagala Srbe izvan Srbije, naročito u Hrvatskoj, da su Srbija a posebno Beograd, primajući veliki broj izbeglica iz Hrvatske suočeni sa dodatnim i velikim ekonomskim opterećenjem koje je neplanirano i iznenada Srbiju zateklo nespremnom. Kao argument da je Srbija za minule tri godine ipak postigla značajne rezultate, Milošević je naveo da se udeo Republike u formiranju društvenog proizvoда Jugoslavije-povećao sa 35 па 38 odsto, i da je u uslovima dezintegracije Jugoslavije, oružanih sukoba, političkih I ekonomskih pritisaka Srbija ipak obezbedila normalne ekonomske tokove i snabdevanje stanovništva bez nestašica.
Srbiji nije lako
. Na dostignutom nivou razvijenosti Srbija može dovršiti industrijalizaciju bez primene nehumanih metoda i preterano velikih žrtava stanovništva. Srećna je okolnost da Srbija ima snažan oslonac u razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji i energetici, a ni industrijski potencijali se ne
Kapital
Da je kapital sve manje prepreka, pokazuje i zainteresovanost stranih investitora za ulaganja u saobraćajne komunikacije, energetiku i ostale privredne delatnosti. Najveći udeo Srbije u stranim ulaganjima ukazuje da Srbiji niko ne treba da traži investitore u Evropi i svetu. bi smeli potceniti, istakao je Milošević. Govoreći o vlasti konstituisanoj posle prošlogodišnjih izbora i politici koju ona vodi, predsednik Srbije je rekao da to može biti predmet kritike svih društvenih činilaca, što podrazumeva da sve to treba da bude u interesu Republike i njenih građana. — Nema razloga da aktuelna vlast u Srbiji ne prihvati nijedan predlog koji dolazi od strane opozicije, a predstavlja doprinos za mir, ekonomski i kulturni prosperitet Srbije i njen ugled u svetu, rekao je Milošević. Ali, predlozi koji se od strane nekih političkih partija nude kao „spas Srbiji“ teško da bi to mogli da budu. Milošević je na kraju reSao da „Srbiji danas nije lako, ali joj se neće pomoći galamom i pretnjama nasiljem. Takve reakcije na našu realnost neće je učiniti boljom, naprotiv, one idu na ruku onim „kritičarima“ Srbije koji van nje upozoravaju na naše neodmereno, nedovoljno tolerantno i nedovoljno evropsko ponašanje u političkim i drugim društvenim stvarima... Ne sumnjam da će većina narodnih poslanika u ovoj Skupštini iskreno nastojati da u interesu mira, ekonomskog i kulturnog prosperiteta, humanih odnosa među ljudima i ugleda Srbije u svetu, dati svoj maksimalan doprinos, rekao je Milošević i na kraju svog izlaganja predložio da Narodna skupština „usvoji dokument o kome su delegacije Republike Srbije i Crne Gore postigle saglasnost“, „, „ya
ди авненттратвре
о
»
ЊЕ ране аивививини