Borba, 04. 04. 1992., S. 9
= Mimi маме am:
SUTRA U ITALIJI POČINJU PARLAMENTARNI IZBORI
Iscrpljujuća bitk
za vlast
Više od 47 miliona Italijana izlazi na jedanaeste izbore za parlament e Koalicija više nema, a vodeće partije očekuju gubitak glasova 0 Pravi zemljotres najavljuje autonomaška Liga iz Lombardije 0 Da li će Andreoti biti predsednik Republike, a
Kraksi premijer? (Od izveštača „Borbe“) Rim. — Gotovo godinu dana
trajala je velika uzbuna i halabuka oko prevremenih izbora u Italiji.
·Najavljivani su kao dramatični, is-
torijski, najznačajniji. Nedavno su, čak, najavljivani i državni udari, raspuštanje parlamenta, ostavka predsednika: Republike.
Ovih dana ta tipična italijanska
„Бајата, začinjena žestokim i Otrov-
nim polemikama, pa i političkim ubistvima (tri) sasvim je splasnula i utihnula. No, predizborna tišina još uvek ne znači da bure, lomova i promena neće biti. To će u nedelju i ponedeljak odlučiti više od 47 miliona birača poklanjajući ili ne poverenje armiji od deset hiljada kandidata, predstavnika više od 60 partija, pokreta ili grupacija. Od njih treba, u ovom jedanaestom nacionalnom nadglasavanju, probrati 630 poslanika za Predstavnički dom i 315 uglednih senatora.
Svi protiv svih
Najveći politički festival na Apeninskom poluostrvu održava зе заmo dva meseca pre nego što sadašnjem parlamentu ističe petogodišnji mandat. Zašto se ta prevremena igra izvodi — nikome nije jasno.
Jasno je, ipak, da ovi izbori se više nepoznanica i neizvesnosti,
IZBORNI RASPLET U ALBANIJI
joj svi idu protiv svih, može izvući pobedničke poene?
Pad vladajućih stranaka
Mnogobroj;jna istraživanja i merenja pulsa biračkog organizma predviđaju da će vladajuće partije izgubiti po koji procenat, a da će im ih preoteti ili neke stare, ojačale (republikanci) ili novonastale (Lombardijski savez) partije.
Visokotiražni rimski dnevnik „Republika“ (štampan juče u milion i 200 hiljada primeraka) subli- _ mirao je dobrim delom ta istraživanja i napravio ih poput sportske prognoze — toto-izbori zamenili su totokalčo.
U tom tipovanju najsnažnija partija — Demohrišćanska, dobila bi „jedinicu“ (pobedu) ako bi osvojila 31 odsto glasova, iako je na prošlim izborima (1987) ubrala 34,3 odsto glasova; znak se stavlja ako bi osvojila 30-31 odsto, a „dvojka“ ako bi pala ispod 30 odsto. U toj zanimljivoj igri znakova predviđa se da bi bio veliki uspeh ako članice sadašnje koalicije osvoje isti procenat glasova kao pre pet godina: socijaldemokrati — tri, liberali — 2,1 odsto, a socijalisti 14,3 odsto (mada samouvereni lider Kraksi najavljuje da bi ga bilo koji glas ispod ove lestvice primorao da ode u opoziciju).
Ramiz Aljija podneo ostavku
Tirana. — Albanski predsednik Ramiz Aljija (67) podneo je juče ostavku, čime je označen kraj ere komunizma, koji je najsiromašniju zem-
lju Evrope decenijama
držao u samoizolaciji, javljaju agencije.
Saopštenje Aljije pročitano je na državnom radiju uoči današnjeg prvog zasedanja novog parlamenta, u kome će dominirati Demokratska partija, koja je trijumfovala na izborima održanim prošlog meseca.
Aljija je na vlast došao posle smrti Envera Hodže 1985. godine. Posle prvih višepartijskih izbora u proleće prošle godine, na kojima je pobedila Socijalistička partija (bivši komunisti), Aljija je izabran za predsedni-
ka republike.
Kako navode agencije, nema nagoveštaja koja bi ličnost mogla da
bude novi šef države.
nego bilo koji poslednjih decenija. Nema, pre svega, ni jednog saveza ili pakta koji bi unapred obezbeđivao glasove, mesta i vlast. Stara petopartijska koalicija razbila se izlaskom uvređenih republikanaca. Preostala četvoročlana koalicija (demohrišćani, socijalisti, socijaldemokrati i liberali) već je rastresita i međusobno podeljena, bez zajedničkih programa i ideja, pa više liči na ostarelu i premorenu damu, nego na iole privlačnu izbornu primadonu. Nije ni čudo. Demohrišćani su dugo nakon nastanka republike sami držali kormilo. Razni savezni posle toga u manje-više istom sastavu, uprkos tome što su doveli Italiju na mesto pete ekonomske velesile bogatog Zapada, sada su je zaustavili u razvoju: „Bel paeze“ grca u finansijskim gubicima (više od
130 hiljada milijardi lira je javnr'
deficit), institucije sistema su potpuno okorele, partitokratija je nadJačala sve ideologije, ista politička lica zaposedaju ringšpil vladajućih fotelja, Italija zaostaje za demokratski razvijenom Evropom... Italijanima je, tvrde mnogi istraživači, sve to dojadilo. Može li se ovim izborima izvesti zaokret i preporod, zemlja podmladiti i modernizovati? Ko iz ove bitke, u ko-
Svako gubljenje poena sadašnju
'četvoročlanu koaliciju svelo bi is-
pod 50 odsto glasova. To je malo da bi mogla formirati novu vladu. Odatle je put ka novim vanrednim izborima kratak.
Drugi politički pol, raznobojan i razbarušen, koji bi se uslovno mogao nazvati opozicija, ozbiljno prcti preotimanjem glasova. Istina, u tom krugu Demokratska stranka levice (bivša komunistička partija) · najviše će, prognozira se, izgubiti: ako bi se sa 26,6 nekadašnjih zaustavila na 17-18 odsto glasova i time još uvek bežala, makar za prsa, socijalistima — to bi bio uspeh. Ali, zato republikanci, koji su nedavno napustili Andreotijev kabinet, podržani bogatom industrijskom klijJentelom, očekuju skok sa 3,7 na najmanje šest do sedam odsto. Uz njih su i sve ambiciozniji „zeleni“.
Pravi političko-izborni zemljotres, međutim, može izazvati autonomaški Lombardijski savez senatora Umberta Bosija, koji, iako prvenac na nacionalnom nivou, preti da zgrne čak osam do 10 odsto biračkih glasova. Ova Liga koju neki krste kao secesionističku (jer traži podelu Italije na tri neravnomerno razvijene federalne jedinice -— sever, centar, jug), neki čak kao
fašističku (što je preterivanje) praćena je sa dosta manjih provincijskih partnera i mogla bi odigrati vruću rolu u daljim političko-ekonomskim bitkama. Slično iznenađenje, ali manjeg dometa, izazvaće još jedna nova partija sa juga — ZOve se „Mreža“, a rodonačelnik joj je nekadašnji verni demohrišćanski sin i predsednik Palerma Leoluka Orlando.
Hoće li nove partije, za koje Betino Kraksi kaže da „donose vetar desnice“ uzdrmati prevlast starih saveza, ili će okoštala koalicija još jednom zadržati primat — znaće se tek u ponedeljak uveče, kada se povade i saberu listići iz glasačkih kutija. Tek posle izbora dolazi ono pravo: reforme — političke, institucionalne, ekonomske. Sada ih, u ovom vatrometu optužbi, u ovom iscrpljujućem boks-meču za vlast, retko ko pominje. Istina, premijer Andreoti je juče najavio „reforme odmah, ako ne može vlašću — moге гегетепдитот“. АП 1 оп 5е, роsigurno, više preračunava da li će u junu naslediti predsednika Kosigu u drevnoj palati Kvirinale, a svoje mesto u palati Kiđi prepustiti nekadašnjem uspešnom kormilaru Betinu Kraksiju (ili će biti obrnuto) nego što pravi računice oko javnog deficita, povećanja poreza ili privatizacije — tačaka oko kojih njegova vlada ništa nije uradila, iako ih je ugradila u program.
Italija je na raskršću.
Sve je u Italiji moguće.
Manojlo VUKOTIĆ
| OBAVEŠTAVA
| jedan mesec dva meseca tri meseca četiri mescca | pet meseci | Šest mescci
dopovorno.
sredstva deponcnta.
ROK OROČAVANJA ~ Na godišnjem nivou
SUBOTA-NEDELJA, 4-5. APRIL 1992. GODINE 9
DESET NOVIH LIČNOSTI U FRANCUSKOJ VLADI
a lPovećano
prisustvo žena
Ključna mesta drže Miteranovi prijatelji e Žak Lang
postao „ministar br. 2“ e
Najveće iznenađenje je ula-
zak u kabinet vlasnika FK „Olimpika“ Bernara Tapija
Pariz. — Preksinoć kasno, Francuska je dobila petu socijalističku vladu koja je zbog sastava u startu nazvana „totalno Miteranovom“. Najveće iznenađenje je, međutim, ulazak predsednika fudbalskog kluba „Olimpik“ iz Marselja Bernara Tapija u vladu Pjera Beregovoa, što je protumačeno kao „medijski potez“ u vezi sa narednim parlamentarnim izborima.
Uz normalne razlike ocena koje dolaze s levice i desnice, svi se ipak u jednom slažu: vlada Beregovoa je „kompaktan, podmlađen, osvežen tim, uz veće prisustvo žena u njemu. Nova vlada broji 26 članova, tri manje od prethodne. Dvadeset njih su bili ministri i u kabinetu Edit Kreson, devet su „ispali“ iz sadašnje vlade. Gledano po „strujama“ kojim pripadaju, prednjače Miteranove pristalice, to jest njegovog „pulena“ Fabijisa (7), zatim dolaze žospenovci (4), rokarovci (2) itd.
Ključna mesta su zauzeli Miteranovi najbliži prijatelji i dugogodišnji saradnici. Najviše je „skočio“ dosadašnji ministar za kulturu Zak Lang kome je dodat i resor obrazovanja čime je postao „ministar broj dva“. Resor odbrane je zadržao Pjer Žoks, Ke d'orsej (spoljna politika) Rolan Dima, a poljoprivredu Luis Mermez. Na lestvici je istovremeno skočio Bernar Kusner, dosadašnji državni sekretar za humanitarna pitanja, koji je od preksinoć postao ministar za zdravlje, zadržavši i raniji resor. _ Najveći gubitnik je Lionel Zospen, drugi čovek u prošloj vladi i, kažu, uspešan ministar
IIOLDING KOMPANIJA "Š-PANONIJA KOMERC" STEDIONICA "S-KOMERC" NOVI SAD Novi Sad, Bulevar 23. oktobra 46/A III sprat, tel: 021/332-951 i 332-761 SA SVOJIM EKSPOZITURAMA: - Zmaj Jovina br.15 tel:28-372 od 7-20h - Filipa Višnjića br.5 od 9-17h
građane, da u svom redovnom poslovanju pruža sledeće vrste usluga:
• Prikuplja novčana sredstva građana u vidu štednih uloga po tekućim računima i štednim knjižicama sa 80% kamate po viđenju.
e Oročava sredstva građana po sledećim rokovima i kamatnim stopama:
KAMATNE STOPI
629% 706% 792% 885% 987% 1355%
Kamatna stopa na oročena sredstva u iznosu većem od 500.000,00 din. utvrđuje sc
• Ма огосепе novčane dcpozite duže od 6 meseci, deponcnt stiče uslov korišćenja nenamenskop kredita u efektivnom novcu i u dvostruko većoj vrednosti. Štedionica odobrava ovaj kredit na rok od 12 meseci, sa istom kamatnom stopom i na oročena
• Stedionica obezbeduje garancije i druge oblike jemstva za građane i samostalne proizvodne, ugostiteljske ı trgovinske radnje.
e Štedionica daje i kratkoročne pozajmice.
GORE NAVEDENE KAMATE PRIMENJIVAĆE SE OD
01.04.1992.god.
POSETITE NAS - DOGOVORIĆEMO SE !!! ŠTEDIONICA "Š:-KOMERC"
Na mesečnom nivou
obrazovanja. Reč je u stvari o revanšu Fabijisa koga je svojevremeno Zospen onemogućio da na želju Miterana postane generalni sekretar Socijalističke partije. Međutim, u međuvremenu su se na stranu Fabijisa „prestrojili“ Rokar, Moroa i još neki i Žospen je ostao usamljen..
Iz vlade su otpali i dosadašnji ministar pravde Anri i Nale, koji nije do kraja uspeo da opere ruke od „crnih fondova“. Socijalističke partije koji su vezivani za njegovo ime. Dosadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Marsan takođe je ostao bez fotelje, što se povezuje sa nedavnom „aferom Abas”. Nije međutim, sasvim jasno izostavljanje Žana Poperena iz nove vlade, jednog od veterana Socijalističke partije. Najveću senzaciju je izazvao ulazak industrijalca i sportskog funkcionera Bernara Tapija u novu vladu. Mada mnogi smatraju da to nije kraj njegove Uuzlazne. političke linije. Iznenađenje, međutim, predstavlja samo za neupućene, jer je Pjer Beregovoa lično učestvovao nedavno u završnoj predizbornoj kampanji Tapija za regionalne izbore na kojima je, na azurnoj obali, uspeo da zaustavi uspon profašiste Le Pena ı to na njegovom „ognjištu“. Tapi uživa simpatije i predsednika Miterana mada ne i nepodeljenu podršku u redovima socijalista, posebno levice kojoj ne godi „njegov uspon od пше до пи јагдега“.
(Tanjug)
Na dan isplate
18% 18% 19% 42% 20% 73% 21% 114% 22% 170% 25% 281%
1