Borba, 24. 04. 1992., S. 7

O SS

PETAK, 24. APRIL: 1992. GODINE 7 '

МЕША МЕРА LOPDR KRRINGTONA | PREDSEDRVRJUĆEG EZ PINJEIRA

U SARAJEVU POTPISAN SPORAZUM O PREKIDU VATRE

Mir — pa nastavak pregovora „Ž

Ukoliko se održi mir u Lisabonu će 27. aprila biti nastavljeni pregovori о ustavnom uređenju BiH 6 Sva trojica nacionalnih lidera veruju da će ovoga puta mir potrajati, ali čim su Karington, Pinjeiro i Kutiljero napustili sarajevski aerodrom, u gradu je nastavljena pucnjava

Sarajevo. — Na sarajevskom aerodromu sinoć su predstavnici Evropske zajednice i lideri tri nacionalne stranke u BiH potpisali deklaraciju o prekidu vatre. U razgovorima vođenim tokom dana u aerodromskoj zgradi učestvovali su Portugalac. Žoao de Pinjeiro, predsednik Ministarskog saveta EZ Žoze Kutiljero, predsedavajući Mirovne konferencije o Bosni i Hercegovini, te lord Piter Karington pod čijim se pokroviteljstvom vodi Konferencija o Jugoslaviji. U razgovorima je učestvovao i general-pukovnik Milutin Kukanjac. U ime nacionalnih stranaka sporazum su potpisali Alija Izetbegović, Radovan Karadžić i Franjo Boras.

Uoči potpisivanja sporazuma Žoao de Pinjeiro je novinarima rekao da su se sve strane sporazumele da se oružani sukob prekine odmah, a na osnovu sporazuma postignutog 12. aprila. Dogovoreno je da se 27. aprila u Lisabonu nastave pregovori O ustavnom uređenju BiH i odredi vreme potrebno da se dođe do Ustava BiH. Razgovori u Lisabonu biće nastavljeni pod uslovom da se do tada održi mir, naglasio je Pinjeiro. On je dodao da je sada na strankama BiH da se prekinu borbe i da im je rečeno, ako to ne učine da će se dogoditi haos, tragedija i krvoproliće. Oni bi pre svih trebalo da budu zainteresovani da se sukob prekine, rekao je Pinjeiro.

Svi istinski zabrinuti Lord Karington, upitan, kakve su šanse da se ovaj dogovor

održi, rekao je da to zavisi od tri strane i da je on stekao utisak

da su svi istinski zabrinuti za ono što se sada događa. Radovan Karadžić je novinarima izjavu dao samo na engleskom jeziku. Rekao je da je SDS u razgovorima pošla od dogovora postignutog 12. aprila. Odgovorio je da je on u stanju da pod

UMERENI OPTIMIZAM: Lord dolasku u Beograd iz Sarajeva

komandu stavi sve naoružane srpske grupe, ali da je nužno da drugi na njih ne pucaju.

Upitan da li je možda na njega vršen pritisak da pristupi sporazumu, Karadžić je nekoliko puta ponovio: „Nikakav pritisak...“. Upitan da li je odustao od uslova da se Sarajevo podeli na srpsko i muslimansko, Karadžić je rekao da je to stvar daljih pregovora, a da je sada važno da se utvrdi ko je odgovoran za red u pojedinim delovima grada.

Franjo Boras u ime HDZ-a je potpisao ovaj sporazum:

— Mi smo prihvatili momentalni prekid vatre i nastavak razgovora pod: Predsedništvom Kutiljera. Uveren sam da će

Karington oki

ovog puta prekid vatre biti održan. Upitan da li HDZ prihvata razgraničenja teritorija Како predlaže SDS, Franjo Boras je rekao da HDZ to neće prihvatiti. Podatak da je Srba u BiH 31 odsto, a po predlogu SDS-a tre-

en novinarima po (Snimio: Z. Raš)

balo bi da im pripadne blizu 70 odsto teritorija, dovoljno govori koliko je njihov predlog nerealan, rekao je Boras.

General Milutin Kukanjac rekao je da je sa predstavnicima Evropske zajednice razgovarano kako obezbediti prekid vatre i oružanih sukoba i da je izneo svoje predloge.

Svi smo upućeni

— Razgovarali smo i kako nastaviti pregovore o političkom rešenju s kojim bi bile zadovoljne sve strane, rekao je general Kukanjac i dodao da je evropske funkcionere upoznao sa istinom, ali i o nedopustivom ponašanju prema JNA nekih struktura u BiH. „Izložio sam argumen-

te koje do sada nisu znali“ rekao je general Kukanjac.

Alija Izetbegović je nakon završenih pregovora sa Kutiljerom i lordom Karingtonom novinarima izjavio:

— Uprvo sam krenuo da potpišem sporazum o prekidu vatre. Ovaj sporazum ne bi imao smisla, ako ne bi bio korak ka trajnom miru. Koristim ovu priliku da pozovem sve koji pucaju, da više ne pucaju, jer to ne vodi ničemu. Kada taj poziv upućujem, ne mislim samo na narod kome ja pripadam, već na sve građane, BiH. Pozivam sve građane da u drugom narodu ne gledaju neke strance, jer svi smo jednako uplašeni i zabrinuti za vlastite živce. Pojedini ekstremisti iz pojedinih stranaka stvaraju nevolje, a svi u stvari žele mir. Pokušajmo ako možemo, a ovo su poslednji trenuci, da u svakom vidimo čoveka, a ne mržnju. Novinare pozivam da se drže činjenice i istine i suzdrže se od oštrih komentara. Neka građani procene ko je kriv. Mislim da pitanje krivice treba ostaviti za neko drugo vreme, jer nije vreme da se sudimo. Ovo je doba opšte konfuzije i ne znam koliko smo u stanju da sagledamo šta je istina. Ako treba da živimo u zabludi, ja bih radije da to bude poverenje ı saradnja i da ne izaberemo krv i osvetu.

Tek što su evropski funkcioneri napustili Sarajevo, nastavljena je pucnjava u gradu. Prvo su se čuli u raznim delovima grada pojedinačni hici, potom rafali, a oko 20 sati neki delovi grada već su bili izloženi žestokoj minobacačkoj vatri.

N. BUTUROVIĆ M. LUČIĆ

SUSRET ADŽIĆA,

KARINGTONA I PINJEIRA

Kako zaustaviti rat u BiH?

Uloga JNA za uspostavljanje i sprovođenje primirja i stvaranje uslova za nastavak konferencije o BiH je veoma važna — istakao Pinjeiro posle razgovora sa generalom Adžićem

Beograd. — Vršilac dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnik Blagoje Adžić, sa saradnicima, susreo se juče po podne sa predsedavajućim Konferencije o Jugoslaviji lordom „Karingtonom, predsedavajućim Ministarskog saveta Evropske zajednice Zoao Pnjeirom i njegovim saradnicima. U otvorenom razgovoru razmenjena su mišljenja O uzrOcCima zaoštravanja krize u Bosni i Hercegovini i putevima za njeno razrešavanje, saopštava Služba SSNO za informisanje.

Predsedavajući saveta ministara Evropske zajednice Žoao de Deuš Pinjeiro ocenio je kao „veoma zanimljive i značajne“ svoje sinoćne razgovore sa VrIŠIocem dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu, general-pukovnikom Blagojem Adžićem. Pinjeiro je naglasio da „mi ulogu JNA smatramo vrlo važnom za uspostavljanje i sprovođenje primirja i za stvaranje uslova. za nastavljanje ustavne konferencije o Bosni i Hercegovini“. Beograd. — Portugalski ministar Žoao de Deuš Pinjeiro, predsedavajući EZ, „vrlo je ohrabren činjenicom da se može videti jaka politička volja“ da se situacija u bivšoj Jugoslaviji stabilizuje. Tako je, naime, komentarisao „vrlo značajan i vrlo konstruktivan“ razgovor koji je sinoć, skupa sa lordom Piterom Karingtonom, predsedavajućim Konferencije o Jugosalviji, vodio sa predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem.

Pinjeiro je dodao da predsedik Milošević „u potpunosti podržava liniju kojoj su predstavnici EZ težili i u Sarajevu: „Ме samo da je podržava, već će, rekao bih, udvostručiti svoje napore da se spreče sva kretanja neregularnih formacija iz Srbije u BiH do kojih bi moglo doći. Kako sam razumeo, predsednik Milošević je već preduzeo neke korake u tom pravcu“. Pinjeiro je svoju izjavu novinarima nakon susreta sa predsednikom Srbije završio ocenom da je vrlo važno da se sarajevsko primirje ispoštuje i 27. aprila u Lisabonu nastavi Konferencija o BiH, kao i da se što pre zacrta konstitutivni sporazum koji bi zadovoljio legitimne aspiracije sva tri naroda.

Pregovori <= до konačnog rešenja

Lord Piter Karington smatra da ne treba biti previše optimističan, ali ocenjuje da je „učinjen korak napred“. Karington je još samo dodao da će lisabonska

O еп TP „O. | Wu,

KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU POSLE RAZGOVORA KARINGTONA 1 PINJEI-

RA SA MILOŠEVIĆEM

Jedan korak napred

ŽOAO PINJEIRO: Ohrabren sam činjenicom da postoji jaka politička volja da se problemi reše 6 LORD KARINGTON: Ne treba biti previše optimističan, ali učinjen je korak napred 0 SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Pridržavaćemo se normi opšteprihvaćenih u svetu. Siguran sam da ne može biti reči o izolaciji Jugoslavije

Konferencija o BiH, ako se u ponedeljak nastavi, „trajati sve do nalaženja konačnog rešenja“.

Predsednik Milošević je ovog puta nešto duže odgovarao na pitanja novinara. „Možemo biti ohrabreni rezultatima. posete evropskih predstavnika SarajeVu, i taj progres je u saglasnosti sa našim poznatim stavovima, da neprijateljstva treba odmah prekinuti i lisabonsku Konferenciju nastaviti na bazi ravnopravnosti i trajnog konsenzusa tri naroda“, kaže Milošević. I ovom prilikom je ponovio da će organi vlasti Srbije, koji „potpuno kontrolišu teritoriju Republike“, onemogućiti bilo kakve neregularne formacije, grupe i pojedince da pređu u susednu BiH, jer je to „ogromna šteta za ugled Srbije“. „Mi ćemo se pridržavati normi opšte prihvaćenih u svetu“, naglašava Milošević. Predsednik Srbije veruje i da će se rukovodstvo Srba u BiH držati prekjuče donete platforme kojom su se, između ostalog, obavezali da

onemoguće bilo kakve pritiske ili upade grupa sa strane, kao i da se protive svakom zadržavanju teritorija osvojenih silom.

Govoreći o sve većem pritisku međunarodne zajednice na Beograd, Milošević tvrdi da optužbe protiv Srbije nisu zasnovane na činjenicama: „Jedino što apsolutno ne možemo razumeti, a ovoga puta naši sagovorici nas za to nisu optuživali, jeste veliki pritisak i optužbe da Je Srbija izvršila invaziju na BiH. Čak i da se to dogodilo, zar bi neko to mogao da sakrije“.

Iza najave mogućeg isključenja ostatka Jugoslavije iz KEBS stoje, po Miloševiću, „one političke sile koje su bile glavni akteri razbijanja Jugoslavije“. „Toj politici, koja je uz pomoć svojih jugo-ekspozitura poslednjih godina rasturala Jugoslaviju, nikako ne odgovara ni formiranje jedne snažne države, u centru Balkana, sa izlazom na more, koja bi nesumnjivo imala najveće privredne resurse, najbrojnije

stanovništvo (11 miliona) i veliku mogućnost brze ekonomske revitalizacije“, smatra predsednik Srbije.

SAD pogrešno obaveštene

Komentarišući nagli zaokret američke politike prema Srbiji, predsednik Milošević je praktično optužio zvanične izvore u BiH za netačno i zlonamerno informisanje američke administracije, naglasivši da je do zaokreta došlo posle posete ministra spoljnih poslova BiH, Harisa Silajdžića, SAD.

„Verujem da je američka administracija pogrešno obaveštena, pretpostavljam da su im jednostavno servirane falsifikovane činjenice o događajima u Jugoslaviji, jer ko bi mogao poverovati u optužbu da je Srbija izvršila kriminalni čin invazije na BiH. Zar bi se to moglo sakriti od 10 miliona ljudi u Srbiji“, rekao je Milošević.

Na pitanje nije li to rezultat njegovih ličnih odnosa sa predstavicima američke administracije u Beogradu, kako se priča po kuloarima, on, međutim, odgovara da ne bi mogao da poveruje da „jedna velika sila zasniva svoju politiku na ličnim simpatijama i antipatijama, koje mogu imati nekakav, ali ne presudan uticaj“.

Novinar Tanjuga upitao je predsednika Miloševića ima li kakvu poruku za građane Srbije koji su veoma zabrinuti zbog pretnji sankcijama i zbog već ionako teške situaicje u kojoj se sve izolovanija zemlja nalazi. Milošević je odgovorio da se nada da će Međunarodna zajednica nastojati da se ponaša objektivno, te da je u razgovoru sa Pinjeirom dobio uveravanja da nema antisrpskog raspoloženja u Evropi i svetu.

„U novom svetskom poretku mi ne možemo da budemo ničiji sluga, što nam je verovanto i najveća greška, ali možemo biti dobar partner svima koji žele s nama da sarađuju, a takvih je mnogo u svetu. Siguran sam da ne može biti reči o izolaciji, jer ona ne može biti zasnovana na pravdi i istini, već sili ı interesima. Ova zemlja ima snage i da opstane i da se razvija“, kaže predsednik Srbije. .

Slobodan Milošević je novinare obavestio da je bilo razgovora i o nastavku briselske Konferencije o Jugoslaviji i da će se ona, na predlog lorda Karingtona, mastaviti najverovatnije 6. maja. G. TOMLJENOVIĆ