Borba, 16. 04. 1993., S. 21

пише

BORBA

· РЕТАК 16. 4. 1993.

ŠTA ĆE SE DEŠAVATI SA IZBEGLICAMA U SRBIJI

Mila Janković

Šta će se posle 25. aprila desiti sa izbeglicama koje sa nerešenim statusom žive na teritoriji Srbije? Hoće li i kakve će konsekvence snositi? Da li su narednih desetak dana poslednja šan-

- sa za sve one koji se nisu prijavi-

li nadležnim organima, dok na snagu ne stupi nov način evidentiranja izbeglih lica? Na sva ova pitanja, insistirajući na konkretnim primerima, potražili smo odgovor u Komesarijatu za izbeglice Republike Srbije. Naš sagovornik je Slobodan Popović, portparol ove državne instituci-

je. BORBR: Instrukcije koje su upuće- ~

пе разт рорететата па тетепи, predviđaju od 25. aprila drugačiji tretman izbeglih osoba. Šta je bio osnovni razlog da se odlučite na oDaRabD potez?

S. Popović: Pored 600.000 zvanično registrovanih izbeglica, na teritoriji Srbije, po našoj slobodnoj proceni, trenutno Živi još i između 120 i 150 hiljada neprijavljenih izbeglica. Razlozi za takvu njihovu odluku su, prema našim saznanjima, raznoliki.

Mnogi recimo imaju odgovara- ·

juće materijalne uslove da se samostalno izdržavaju i ne žele ničiju pomoć. Drugi, pak, iz ponosa ne žele da se prijave, smatrajući ponižavajućim da primaju pakete humanitarnih organizacija, dok treći, zbog nedovoljne obaveštenosti, dakle oni radno sposobni, smatraju da će biti mobilisani i deportovani vlastima odakle su izbegli. S obzirom da ova država mora znati ko sve živi na njenoj teritoriji, rešili smo da ubuduće, tj. od 25. apriia, sve nove izbeglice емдепнгаmo direktno na zapadnoj granici Srbije na tri punkta: Mali Zvornik, ljubovija i Loznica. A ovi izbegli ljudi, koji su već na teritoriji Srbije, do napred pomenutog datuma imaju poslednju šansu da se prijave nadležnim organima i regulišu svoj status. Posle tog datuma, za većinu njih te mogućnosti će biti znatno sužene i pooštrene, ı samo u izuzetnim slučajevima i sa debelim, opravdanim razlozima, mogu da uđu u proceduru za priznavanje statusa. Moram istaći da trinaest tačaka, koje predviđaju ko ne može dobiti status izbeglice, jesu vrlo dobro razmotrene i odgovorno tvrdim da smo veoma pažljivo procenili koja su

А

HE AGROEKONOMIK: .'PRO-GEN"

Batajnički put6 (kod Veterinarskog zavoda)

-PRAZILUKMhrana staraizdrava ђе нас» INFORMACIJE: (011) 8171-550

[6]: 8171-553, 444-62-201318

to područja sa kojih ne treba da bude izbeglica. To su sva ona mesta na kojima se ne puca, već život normalno funkcioniše. Mi tako nismo, primera radi, predvideli čitavu Ilidžu, već samo neke njene delove.

B: Zamislite da pripadate grupi radno sposobnih ljudi od 18 do 60 godina i da ste došli u Srbiju odnekud iz Republike Srpske. Šta će рат se sve dešavati od trenutka kad podnesete zahtev za priznaDanje statusa, pa do trenutka dok se

postupak ne okonča?

S. P: Odlično. Imam 33 godine i došao sam iz Banjaluke. Odlazim u opštinu i kažem: Mene otuda niko ne tera, ali u Banjaluci nema struje i vode, smučio mi se život, ne mogu više da izdržim. Dobiću odgovor da ne mogu ostvariti status izbeglice. Ali narednih 15 dana, dok ne dobijem i rešenje o tome, ja zadržavam sva prava koja imaju izbeglice sa statusom. Ta prava mi pripadaju i dalje ako iskoristim pravo da se žalim drugostepenom organu, a to je Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Srbije. Ako i tu budem odbijen i dobijem pravosnažno rešenje, situacija se menja. Naravno, mene neće niko ni deportovati, ni mobilisati, ali tog trenutka ja u Srbiji živim inkognito. Država više nema nikakve obaveze prema meni, moj je problem gde ću da stanujem, šta ću da. jedem, kako ću da se lečim. Ja, zapravo, nemam više nikakva prava.

B. U praksi ima neobičnih situacija. Našoj redakciji se javljaju ljudi koji čak tvrde da im se preti oduzimanjem statusa izbeglice ukoliko ne donesu potvrde da su im 5001, odnosno muževi na ratištu. Neki, opet, navode primere da znaju ројne obveznike koji su mobilisani i praćeni tamo odakle su došli.

S. P: Ako je to tačno — to je skandal. Odgovorno tvrdim da status izbeglica može da donese, odnosno oduzme, samo naš Komesarijat, a nikakva opština, mesna zajednica i sl. Istina je da naši poverenici pripremaju ta rešenja, ali sva ona dolaze, kod nas na razmatranje i potpisivanje. Ne isključujem mogućnost da je bilo pojedinačnih incidentnih situacija, da su pojedinci uzimali sebi za pravo kompetencije koje im ne pripadaju. Zato svi ti ljudi, koji imaju bilo kakvih problema u tom smislu, treba da se jave nama i biće pošteđeni svih neprijatnosti.

B: Imate li podatak koliko je do sada ljudi odbijeno da im se prizna izbeghčhi status? у

S. P: Taj postotak je neznatan, iz prostog razloga što se takvi uglavnom i nisu javili. A naša je namera da ih obavežemo da to urade.

B: Šta ćete učiniti ako i ove nove mere ne nateraju ljude da se prijaре a što je vrlo ueropDatno?

S. P: Ako ne dođe do željenog odziva, onda i neki drugi organi u ovoj državi mora da počnu da rade svoj posao.

B: Naprimer:

S. P: Na primer, MUP Srbije. Prirodno je da jedna država mora i treba da zna ko sve živi na njenoj teritoriji i to je, mislim, sasvim normalna stvar svuda u svetu. Moram na kraju još da kažem da u svemu tome ne vidim ništa nedemokratsko.

Moguća srpsko-Brvafska nagodba: Provincija III u Posavini i

Posavsko-herceqovc

Ako je u nečemu prekjučerašnja beogradska šetnja Vitalija Čurkina i Redžinalda Bartolomjua dala rezultata, onda to svakako jeste u činjenici da je dr Radovan Karadžić konačno otvorio karte. Predsednik Republike Srpske, naime, rekao je da Srbi od provincije broj tri, prema Vens-Ovenovom planu, ne mogu odustati jer je ona „pitanje fizičkog opstanka srpskog naroda u RS i RSK“.

Šta je, u stvari, provincija tri?

Ovo područje na severu Bosne, doduše mnogo uže, trebalo je da pripadne hrvatskom kantonu i prema mapi portugalskog diplomate Žoze Kutiljera, od koje je naknadno odustao Alija Izetbegović. Na osnovu te mape koju su 18. marta prošle godine (dakle, pre početka rata u BiH) prihvatili Karadžić, Izetbegović i Mate Boban (tada u svojstvu lidera „nacionalnih stranaka), Hrvatima je trebalo da pripadnu četiri opštine. uz Savu Orašje, Bosanski Šamac, Odžak i Bosanski Brod. Ostatak današnje provincije tri delili bi, u tom slučaju, Srbi i Muslimani.

Sajrus Vens i Dejvid Oven su, pak, zamislili da hrvatskoj zajednici, pored pomenutih opština, pripadnu i delovi brčanske, modričke, dobojske, dđerventske i gradačačke opštine.

Na poslednjem predratnom popisu, 1991. godine, u Odžaku

je bilo 54,2 odsto Hrvata, 20,3 odsto Muslimana i 19,8 odsto Srba; u Orašju 75,3 posto Hrvata, 15 posto Srba i 6,7 posto Muslimana; u Bosanskom Brodu 41 odsto Hrvata, 33,8 odsto Srba, 12,2 odsto Muslimana i veliki procenat od 10,6 odsto Jugoslovena, dok je u Izetbegovićevoj rodnoj opštini Bosanskom Šamcu taj odnos bio — 44,7 odsto Hrvata, 41,5 odsto Srba, 6,8 odsto Muslimana i 5,2 odsto Jugoslovena. :

U opštinama čiji bi delovi takođe trebalo da pripadnu ovoj provinciji, taj je odnos sledeći: u Brčkom je, pre rata, bilo 44,4 odsto Muslimana, 25,4 odsto Hrvata i 20,8 odsto Srba, uz 6,4 procenata Jugoslovena; u opštini Modriča živelo je najviše Srba, 35,5 odsto, zatim 29,5 odsto Muslimana i 27,3 odsto Hrvata; u Derventi je živelo nešto više Srba nego Hrvata (40,8 naspram 39 odsto), te 12,6 procenata Muslimana i 5,9 odsto Jugoslovena; dok je u Gradačcu živelo 60,2 odsto Muslimana, kao i 19,8 procenata Srba i 15,1 procenat Hrvata.

Vojna situacija na terenu trenutno je takva da najveći deo ovog područja drži pod kontrolom Srpska vojska, Orašje i nešto sela iz brčanske opštine uz savsko priobalje kontroliše Hrvatsko vijeće obrane, a Armija BiH, pod muslimanskom dominacijom, drži južne delove

Ка катра

90:00“. • GRANICE PROVINCIJE TRI (3)

brčanske i gradačačke opštine.

Ovom provincijom prolazi famozni koridor od Srbije, preko Semberije prema Kninskoj i Bosanskoj krajini, koji je najuži oko grada Brčkog, danas pod kontrolom srpskih snaga, Karadžićeva prekjučerašnja ponuda hrvatskoj strani da kaže šta traži u zamenu za provinciju tri, na tragu je još odranije započetih, pa na intervenciju kopredsednika mirovne konferencije, stopiranih pregovora između Srba i Hrvata o zameni teritorija.

Srpska pregovaračka ekipa je spremna da ovu provinciju deli sa Hrvatima, a da postoji interes i sa druge strane potvrda su i nekoliko, sigurno ne slučajnih, podudarnosti. HVO je, na primer, „izdao“ Armiju BiH i povukao se iz Bosanskog Broda pred Srpskom vojskom, baš kada je Dobrica Ćosić naredio povlačenje Vojske Jugoslavije sa Prevlake. Ili, recimo, fakat da niko iz Hrvatske nije demantovao vesti da bi Maslenički most mogao biti jedan od znakova „srpske dobre volje“, zarad koridora na severu Bosne.

Na kraju, nije zgoreg podsetiti ni na podatak da su dobar deo Posavine već naselili Srbi iz centralne Bosne, zapadne Hercegovine i doline Neretve, a deo Hrvata iz provincije tri već naseljava napuštene srpske kuće, između ostalog, Cvijetin Milivojević

DR VIDOMIR PAREŽANIN, IZVRŠNI DIREKTOR KOMPANIJE „BRAĆA KARIĆ“

Ne zivi se samo od ка

O Kompaniji Braća Karić najviše se govori u vezi sa „Karić bankom“. Ta slika se u poslednje vreme menja i sve je više informacija u Javnosti i o drugim delatnostima ove Kompanije.

O tome razgovaramo sa izvršnim direktorom dr Vidomirom Parežaninom, koji je падјеžan za inženjering, proizvodnju i proizvodnu kooperaciju.

— Primera radi rekao bih da imamo velike ugovorene investicione poslove u Rusiji i Ukrajini — kaže Parežanin. Reč je o projektovanju, izgradnji i opremanju stambenih kompleksa, bolničko-kliničkih centara, sportskih objekata, hotela, poslovnih centara i sl. Tome treba dodati i vrednost ugovorenih investicionih radova u zemlji u iznosu od 300 miliona dolara. Sve to govori o snažnim stubovima na kojima počiva moć i uspešnost naše Kompanije koja je nedavno proglašena „najvećom kompanijom u zemlji, mereno svetskim kriterijumima.

Odgovarajući na naše pitanje da li to znači da se bave samo krupnim biznisom, Parežanin navodi da Kompanija ima razrađen koncept ponude više od 30 različitih mini tehnologija tzv. mini pekara, mini mlekara, mini mesara itd.

Ponude su prilagođene radnim mogućnostima potcncijal-

nih kupaca, uključujući i kreditiгапје, davanje opreme u „leasing“ sa jasnim proračunima sa kakvim se godišnjim prihodom i profitom može računati, koliko je radne snage potrebno i drugo — dodaje izvršni direktor Kompanije. — Naša Kompanija finansijski i materijalno podstiče oživljavanje proizvodnje i kroz podršku novatorstva, uvođenju novih proizvoda i tehnologija, i to na profitnim osnovama, u čemu je postigla značajne rezultate. Mi smo, na primer, razvili tehnologiju za proizvodnju preko 100 proizvoda, iz različitih oblasti primene, koji se proizvode i u našim i u drugim fabrikama. Ovih dana se priprema proizvodnja oko 20 novih proizvoda (uglavnom patentnih rešenja), najviše iz oblasti mašinstva i novih materijala kao i plastike. U oblasti proizvodnje posedujemo, pored ostalih, pet fabrika koje proizvode strateški značajne i berzanski vredne proizvode (sintetički kaučuk i lateks, pamuk, drvo, i drugo).

Govoreći o građevinskom inženjeringu, direktor Parežanin ističe da se Kompanija bavi projektovanjem, izgradnjom i opremanjem velikog broja investicionih objekata različite namene, po sistemu „ključ u ruke“. Kompanija Je veoma angažovana u

тата

oblasti stanogradnje na teritoriji Jugoslavije, kao i poslovno-komercijalne gradnje. Ambicije u stanogradnji su da se u dogledno vreme pokrije najmanje polovina ukupne gradnje na terito» riji Jugoslavije.

— Imamo i nekoliko značajnih projekata javne investicione gradnje gde se pojavljujemo i kao izvođači radova i kao kreditori. Jedan od takvih projekata odnosi se na izvođenje rekonstrukcije, remonta i elektrifikacije železničke pruge Nikšić-Podgorica gde se čeka stav nadležnih organa Crne Gore, kaže Parežanin i dodaje.

„Značajni su i neki naši projekti u oblasti agroinženjeringa. Tako, na primer, u fazi predugovaranja nalazi se izgradnja nekoliko fabrika za proizvodnju semenskog kukuruza u Ukrajini (po tehnologiji Instituta za kukuruz u Zemun polju), kao i nekoliko fabrika u Mađarskoj i Jugoslaviji za proizvodnju stočnih fosfata“.

Bitno je za poslovnost naše Kompanije, zaključuje Parežanin, da mi ne čekamo neka bolja vremena za realizaciju naših projekata. Za nas je svako vreme vreme za poslove. Samo se mora prilagođavati zahtevima 1 mogućnostima tržišta i poslovnih partnera. га, РА, Ј,