Borba, 31. 05. 1993., S. 3

OE и и

BORBA PONEDELJAK 31. 5. 1993.

MIODRAG LEKIĆ PO NAPUŠTANJU RIMA

Розтаћтав

po Vens-Ovenovom planu

Rim. — Ministar spoljnih poslova Crne Gore Miodrag Lekić završio je u subotu posetu Italiji i otputovao u Brisel, u sedište EZ. U Rimu je sa Benjaminom Andreatom, ministrom spoljnih poslova italije, kao i sa drugim zvaničnicima, razgovarao o bilateralnim odnosima, krizi na prostorima bivše Jugoslavije i ublažavanju sankcija. |

Ocjenjujući posjetu „uspješnom“, Lekić je dopisniku Tanjuga u Rimu rekao da je „posebno zadovoljan što su italijanski sagovornici dobro primili argumente o potrebi traženja racionalnih, čak i novih, opcija u razrješavanju krize na prostoru bivše Jugoslavije, poučeni pozitivnim, ali i negativnim, iskustvima iz rješenja koje je do sada međunarodna zajednica primjenjivala“. — Vens-Ovenov plan, koji je prihvatila Jugoslavija, sadrži i odredbu o posmatračima, tako da je ovdje nijesam rekao ništa novo u vezi sa tim — naglasio je Lekić. — Nastojao sam samo da ostavim utisak o ozbiljnoj namjeri da sarađujemo, kako bismo zajednički doprinijeli mirnim i pravednim rješenjima. Smatram da iskrena težnja ka miru, u isto vrijeme, osigurava nacionalne interese ı omogućava ravnopravnu saradnju sa međunarodnom zajednicom. Siguran sam, takođe, da naši građani podržavaju zalaganje da se na konkretan način otpočne proces ublažavanja i ukidanja sankcija.

MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER RCG

SS

Коттокегхе око розта аса

On smatra da „treba diplomatski valorizovati našu sadašnju, sa međunarodnog aspekta, poboljšanu situaciju“, ocjenjujući da se i tokom ove posjete pokazalo da je Crna Gora „uvaženi i respektovani partner međunarodne zajednice“.

— To predstavlja, razumije se — rekao je on — „dio mcđunarodne reafirmacije jugoslovenske strane, koju moramo nastaviti, kako bismo se ponovo i formalno uključili u institucije međunarodne zajednice.

Lekić je potvrdio da je dobio uvjeravanje o podršci Italije zahtjevima Crne Gore za dobijanje saglasnosti za prodaju u inostranstvu određenih proizvoda, kako bi od dobijenih sredstava

Sačekajmo Lekica

Podgorica. — Premijer Milo Đukanović u emisiji TV Crne Gore „Otvoreni studio“ u subotu uveče je, povodom izjave ministra spoljnih „poslova Republike

Crne Gore Miodraga Lekića, re-

kao:

— Prema mojim saznanjima, reč je o izjavi koju je prencla agencija ANSA, a koju je interpretirao ministar inostranih poslova Italije. Pre definitivnog za-

ključka treba sačekati povratak”

šefa crnogorske diplomatije kako bi on pojasnio svoju izjavu.

I ministar Lekić i svaki drugi funkcioner Republike Crne Gore je u nastupima u inostranstvu u obavezi da bude na platformi spoljne politike SRJ. Stavovi Crne Gore oko ovog pitanja koje je izazvalo interesovanje javnosti su poznati — rekao je Đukanović i dodao da je Crna Gora saopštila da će se njena podrška srpskom narodu u BiH svoditi na humanitarnu pomoć u hrani

i lekovima. — Ako je to već tako, onda ne vidim nijedan razlog zbog kojeg se ne bi omogućio uvid u doslednost realizovanja političkih opredcljenja nc samo rukovodstva Crne Gore, već i svih rukovodstava SKJ.

— Po mom mišljenju, treba sa puno suptilnosti uvažavati razloge koji su motivisali predsednika Jugoslavije Ćosića i predsednika Skupštine Srbije Lilića da izraze rczerve prema takvom stavu, a koji su, pre svega, motivisani unutrašnjimm političkim razlozima u samoj Republici Srbiji. Verujem da se, ukoliko želimo stabilnu Jugoslaviju i njenu dalju konstruktivnu ulogu prema rešavanju BiH krize i od strane Međunarodne zajednice, moraju respektovati unutrašnji politički problemi koje svaka članica jugoslovenske federacije ima — rekao je Đukanović. Ц. Модгеза

{Snimio Zoran Sinko}

mogla da uveze najneophodniju robu.

— Zajednička inicijativa za reaktiviranje redovne pomorske linije Bar — Bari biće usmjercna prema EZ i UN — rekao je Lekić, dodajući da su dogovoreni i svi detalji oko dostavljanja Crnoj Gori ranije odobrene humanitarne pomoći. Radi se o značajnom kontingentu namirnica, lijekova i drugih artikala.

I sa italijanske strane posjeta ministra inostranih poslova Crne Gore ocijenjeno je „uspješnom“ i „korisnom“, a u štampi joj ie dat zapažen publicitet. Lekić je dao intervju nacionalnoj agenciji ANSA, a bio je i na prvom programu italijanske tclevizije. Тапјод

REAGOVANJA U CRNOJ GORI

Radikali · za osfavku

Podgorica. — Srpska radikalna stranka za Crnu Goru zatražila je da ministar inostranih poslova ove rcpublike Miodrag Lekić, podnese ostavku.

— „Rimska“.izjava Lekića je, u najmanju ruku, kriminalna i znak je dircktnog i drskog razbijanja Jugoslavije i nogiranja suvereniteta Crnc Gore i Jugoslavije — ocjenjuju crnogorski radikali.

Socijalistička partija podržava stav šcfa crnogorske diplomatije, ocjenjujući da sc timc pravi definitivan zaokret u politici vladajuće Demokratske partije socijalista ka razumnijoj politici koja vodi političkom osamostaljivanju Crne GoTC. Narodna stranka izražava čuđenje zbog kontradiktornih izjava Cosića ı Lekića, najavljujući da će razjašnjenje potražiti u CrnOgOTskoj skupštini.

Libcralni savez smatra da izjava crnogorskog ministra ne znači razlaz sa Beogradom, već samo pokušaj da se Crna Gora na Zapadu drugačije tretira u primjeni sankcija.

FRANCUSKA DIPLOMATIJA BRANI VAŠINGTONSKI DOGOVOR еце ође Nastaviti prifisak na Srbe

Pariz. — Francuska diplomatija, i pored žestokih kritika u domaćoj i inostranoj javnosti, nastavlja da brani suštinu vašingtonskog dogovora, pobijajući ocenc da je njime „pokopan“ mirovni plan Vensa i Ovena.

Naprotiv, tvrde zvanični pariski izvori, rat je u jednoj ctapi koja bi trebala da otvori mirovni proces i dovede do sporazuma putem pregovora,

Prezentirajući novinarima glavne teme predstojećeg francusko-nemačkog samita 1. i 2. juna, zvanični predstavnik za štampu Jelisejske palate Žan Miziteli rekao je da predsednik francuske Miteran smatra da je vašingtonski dogovor „dobar

sporazum“ jer se njime „prihvataju evropskc opcije“, a istovremeno sc „nc sahranjuje“ plan Vensa i Ovena.

Ističući da Francuska polazi od logike čiji je cilj da se „sačuvaju šanse“ Vens-Ovcenovog plana, zvanični portparol francuskog predsednika je rekao da sc ni u kom slučaju neće smanjiti pritisak na Srbe

Francuska je u petak zvanično potvrdila da je Savctu bczbednosti dostavila nacrt rezolucije kojom bi se promcnio mandat mirovnim snagama UN u Bosni, što bi „plavim bcretkama“ omogućilo da „upotrebc i silu“. Tanjug

ŽENMIN ŽIBAO O „ZAJEDNIČKOM PLANU”

Zapad promenio stav

PEKING. — Vodeći kineski dnevnik „Ženmin Žibao“ ističe danas da su SAD i drugc Zapadne zemlje promcnilc svoj slav O коте kako rešavati sukob u Bosni, prihvativši novi „zajcdnički plan“ na predlog Rusije. |

Razlozi za to su prema ocenl kineskog lista, što je Zapad bio zatcčcn izbijanjem rata izmcđu Muslimana i Hrvata u centralnom delu Bosne, što Zapad nije uspco da postipnc dogovor o korišćenju vojne sile protiv Srba u 3osni i što je Jugoslavija promcnila svoj slav prema BĐosanskim Srbima. Tanjug

Tanjug ·

SASTANAK RUKOVODSTVA RSK | RS U BIJELJINI e e e e Ujedinjenje ~ e еце strafeski cilj

Bijeljina. — Ujedinjenje Srba zapadno od Drine i jasno doefinisanje srpskih nacionalnih ciljeva i interesa, ne sme biti samo deklarativno, već stvarno. Pitanje je samo koje i kada poteze povući, odnosno u kom „redosledu poteza” to ujedinjenje postići, uz preko potrebno stabilizovanje stanja ı života u svim oblastima obe republike. „Moramo ojačati naše države“ — suština je rečenog na subotnjem savetovanju državnog i političkog, rukovodstva i dclegata iz Republike Srpske i Republike Srpskc Krajine i njihovih gostiju, poznatih naučnih i javnih radnika.

Bjeljinskom sastanaku koji je inicirao politički vrh RSK, prisustvovali su Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Nikola Koljević, Aleksa Buha, Vlada Lukić, Biljana Plavšić, a iz RSK Mile Paspalj, Slobodan Jarčević, Rade Leskovac, dr Milan Babić i drugi, te naučni radnici prof. dr Milorad Ekmečić, Budimir Košutić, Slavko Leovac, Slobodan Komazec.

Predsednik Republike Srpske dr Radovan Karadžić ocenio je samu činjenicu „da smo se sastali i da zajednički razmatramo pi-

rativne potrebe” ujedinjenja nec samo ove dve republike, već i čitavog srpskog naroda. U tom procesu, po Brđaninu, treba ići najpre sa ujedinjenjem RS i RSK, pa onda stvoriti srpsku federaciju od svih srpskih zemalja. Rade Leskovac, predsednik Srpske radikalne stranke iz RSK istakao je da je na bijeljinskom sastanku pokazan pravac krajnjeg cilja, a to je ujedinjenje zapadnih srpskih zemalja. Leskovac je apostrofirao i teško stanje obe srpske zemlje u sferi ekonomije, privrede i socijalnog stanja i založio se da ujedinjenje budc stvarno, a ne samo puka deklaracija, te da se u budućnosti formira zajednička država sa jednom vojskom, jednom vladom itd.

Jedan od inicijatora sastanka u Bijeljini, predsednik parlamenta RSK Mile Paspalj ocenio je, po njegovom završetku sastanak konstruktivnim i, kako nam je rekao, smatra da je do ovakvog savetovanja došlo upravo iz nužne potrebe da u postojećim političkim okolnostima Srbi s once strane Drine „neminovno zajednički vide“ šta će i koje će

RADOVAN KARADŽIĆ iz glave cijela

Beograd. Ocenjujući subotnje savetovanje u Bijeljini, u kratkoj telefonskoj izjavi za „Borbu“ predsednik Republike Srpske dr Radovan Karadžić kaže:

— Savoctovanjc u Bijeljini je bilo veoma konstruktivno i dragoceno. Mi osećamo potrebu za intenzivnim političkim radom, kako u našoj republici, tako i u Republici Srpska Krajina. Odluke koje su za nama i pred nama su sudbonosnc za ceo srpski narod. Bukvalno i doslovno sudbonosnc. Onc moraju doći, što bi rekao Njegoš „iz glave cijela naroda“. To savetovanjc organizovano jc u tom smislu a mi, inače imamo (RS i RSK) i jedno zajedničko koordinaciono tclo kojc sc bavi političkim pitanjima. ;

Na pitanjc hoćc li stvarnog,

naroda

ujedinjenja RS i RSK uskoro biti, dr Karadžić kaže:

— Sve će zavisiti od ponašanja Ujedinjenih nacija, od sklopa međunarodnih okolnosti, kao i od volje naroda. Najprirodnije bi bilo da Srbi zapadno od Drine formiraju svoju državu na osnovu Senžermenskog ugovora i vojnog ugovora između Austrije i Srbije, međunarodnog pakta o ljudskim pravima, Pove-

. lje UN, Atlanske povelje i mno-

gih drugih dokumenata koje nam daju za pravo. Vensov plan je dragocen za RSK, ukoliko čuva mir i dogovor između Srba i Hrvata. Nema prejudiciranja političkog rešenja. Međutim, ukoliko druga strana ne poštuje Vensov plan onda će slediti naš dogovor, a potom će narod odlučiti. 5. Р. 5.

(О Ови

tanja koja su od značaja za celi srpski narod, posebno za Srbe zapadno od Drine“, najvišim dometom bjeljinskog savetovanja.

— Mi jedni drugima moramo da pomognemo, rekao je Radovan Karadžić. Neke stvari smo na našem putu uspešno savladali mi, a neke naša braća u RSK i mislim da dolazimo do uverenja da su demokratska izjašnjavanja, kao što jc referendum koji smo mi imali i koji će verovatno imati i RSK, ako tako njihova Skupština odluči, vrlo jak argument na međunarodnoj političkoj sceni. Mi Srbi zapadno od reke Drine imamo pravo da napravimo svoju državu po Scnžermcenskom ugovoru, po istom pravu po komc su Slovcnci i Hrvati napravili svojc, istakao je dr Karadžić.

Značaj savetovanja u bBjeljini istakao je i dr Milorad Ekmečić. Po njegovim rečima treba jačati jedinstvo i formulisati ciljcve ukupnog srpskog pokreta, ali bez pravljena dramatičnih poteza koji bi mogli produbiti „cvcntualne pukotine u tom jedinstvu”. Ekmečić je rckao da trcba doneti odgovarajuću deklaraciju u čijoj bi osnovi bio mir.

Poslanik Rcpublikc Srpske iz Čelinca kod Banjalukc Radoslav Brđanin bio je izričit oko „impe-

korake dalje zajedno učiniti. Smatram da je izlaz iz ovakve situacije i buduće mirno rešenje na prostorima bivše Jugoslavije isključivo u vezivanju RS i RSK u jednu državu i za to ću se i dalje zalagati. Mi se jedino jedinstveni možemo braniti od svega što nam je namenila svetska zajednica. Mislioci i stratezi stvaranja nove Jugoslavije, slično onima koji su stvorili i drugu Jugoslaviju, u velikoj su zabludi ako misle da će, kao i u prošlom ratu, preko naše krvi stvoriti sebi spokoj i mir u nekakvom blagostanju kvazizajedništva.

Ocenu bijcljinskog. sastanka dao nam je i ministar inostranih poslova RSK Slobodan Jarčević:

— Stvar je u tome da u našc dve zapadne srpske države živi isti narod kojeg su podclile samo veštačke avnojevske granice. Ako bi bilo onemogućeno stvaranje države Republike Srpske, onda bi RSK ostala potpuno izolovana i njen bi život bio oncmopgućcn. Ujedinjenjem ćemo imati mnopgoljudniju državu i veći geografski prostor, što jc vcoma važno sa strateške tačkc

Icdiš а. .. 2174 S. Pokrajac Stamatovic