Borba, 28. 01. 1994., S. 18
ILIKULTURA
BORBA PETAK 28. JANUAR 1994.
STUDIO ZA RANU MUZIKU
Renesansno prosvecivanje
— „Studio za ranu muziku“ okuplja sve umetnike i izvođače koji se bave ovom vrstom muzike, kao i naravno, sve ljubitelje rane muzike. Naša osnovna ideja je prosvećivanje, kaže Predrag Gosta, jedan od osnivača OVOB udruženja, a ogroman motiv nam predstavlja i očigledno povećanje interesovanja za ovakvu vrstu muzike.
Rana muzika je, osim po SVOjoj nameni, vremenu kada je nastala i bitno drugačijem načinu kompozicionih tehnika i mišljenje, specifična ı po tome što se izvodi isključivo na istorijskim instrumentima. To je, u normalnim uslovima, njena prednost, ali u našoj sredini bavljenje ranom muzikom, zbog: nedostupka takvih instrumenata, oduvek je bilo rezervisano za mali broj entuzijasta.
— Svesni ovih problema, nastavlja Predrag Gosta, Dragan Karolić i ja smo želeli da napravimo studio koji će vrlo organizovano raditi na popularizaciji rane muzike na našim prostorima, a i šire. Danas „Studio za ranu muziku“ okuplja renomirane jugoslovenske ansamble kao što su, „Renesans“, „Musica Antiqua“, „Ars Nova“, „Baroque Consort“, „Royal Consort“. |
Studio za sobom ima već tri festivala rane muzike, na kojima su, pored već pomenutih ansambala, nastupali i istaknuti umetnici, kao što su Zorica Ćetković (čembalo), Darko Petrinjak (lauta), Dragan Karolić (barokna flauta), Olga Đorđević (orgulje), Ljudmila Gros-Marić
članovi „Ansambla sfudija za ranu muziku — Beograd”
a
(sopran), Predrag Đoković (kontratenor) i mnogi drugi. Festiva-
- li, kao i mnogobrojni koncerti u
organizaciji ovog studija, održavani su uz pomoć sponzora i Ministarstva za kulturu republike Srbije, kao i novinara svih medija, koji su od samog početka svesrdno propagirali aktivnosti „Studija za ranu muziku“. Izvođači se u većini slučajeva odriču honorara, a o popravci i održavanju instrumenata i nabavci partitura, brinu se sami. Na pitanje, koje su, osim koncertnih, ostale delatnosti studija, Predrag Gosta odgovara: „Studio za ranu muziku pruža sve informacije, obaveštenja i
• ~ • • Confinuo — časopis za ranu muziku Početkom ove godine, u izdanju „Studija za ranu muziku“, pojavio se prvi jugoslovenski časopis za ranu muziku, „Continuo“. Ovaj časopis edukativno-informativnog karaktera donosi zanimljivosti o starim instrumentima, kursevima, poznatim umetnicima i koncertima, novitetima iz sveta diskografije, kritike i tekstove o kompozitorima, a namanjen je kako onima koji se ovom muzikom bave profesionalno, tako i svim ljubiteljima ovog žanra.
U prvom broju su, između ostalog, interesantni tekstovi posvećeni kompozitorima Hendiu i Monteverdiju, kao i istorijatu čembala.
Časopis „Continuo“ može da se nabavi u Crkvi Sv. Petra, knjižarama „Tačka“ i „Plato“, kao i u prostorijama Kulturnog Centra Beog-
rada.
LAKIRANI ŽIVOTOPIS AHMATOVE
Ana svekolike Rusije kao kob pesnika
Ani Ahmatovoj, ispisnici Gorkog i Cehova, posvećeno je više stihova no što ih je ona sama napisala. Ta pesnikinja je — čak i u svojim poznijim godinama bila muza mnogim umetnicima. Da pomenemo samo Modiljanija slikara, spisatelja Pasternaka i pesnika Josifa Brodskog. Ahmatova, „inspirativni bard ruske literature“, nadahnjivala je liričare u postrevolucionarnoj Rusiji, i šire, sve do današnjih dana. Njena životna povest može da se interpretira kao životopis svetice, kao kob pesnika, kao tragične žrtve Staljinove strahovlade, ili, konačno, kao patološki slučaj bezobzirne majke koja je svog sina jedinca Žrtvovala da bi sačuvala samosvojni
integritet svoje poezije. Među-
tim, ni jedan od ovih prilaza i prikazivanja ličnosti i stvaralaštva Ahmatove ne bi bio autentičan i dovoljno sveobuhvatan. Tragični životni put Ahmatove (1889 — 1966) dosad je uglavnom bio obavijen velom legende. Ni nova biografija Jelene Kuzmine (objavljena 1993) ne razlikuje se mnogo od svih pređašnjih, dosad objavljenih životopisa velike ruske pesnikinje.
_ Isama Ana Ahmatova znatno je doprinela stvaranju tog oreola oko sopstvene ličnosti. Pisala je: „Rodila sam se iste godine kad i Carli Čaplin, kada je napisana ·Tolstojeva „Krojcerova sonata“, kada je iznikao Ajfelov toranj. U
leto te 1889. godine, ceo Pariz je proslavljao stotu godišnjicu juriša na Bastilju!“
Jelena Kuzmina, zaposlena u Muzeju Ahmatove u Petersburgu, bavi se istorijom književnosti i u svojoj biografiji o Ahmatovoj, veoma vešto upliće pesnikinjine autobiografske zapise i izjave. U svakom poglavlju knjige nalazimo upravo takve citate i ispovedne stihove Ahmatove. Тако je Kuzmina napisala veoma informativan životopis Ahmatove, ova biografija je ipak samo neka vrta kolaža. Knjiga pruža nova otkrovenja o pesnikinji, „Ani svekolike Rusije“, ali ne uspeva da razotkrije poetesinu dušu.
Ahmatova, koja je sa Marinom Cvetajevom, Osipom Man-
usluge vezane za popravku i štimovanje instrumenata, organizujemo izložbe, tribine i predavanja, a planiramo i druženja uz slušanje i razgovor o muzici. Posredujemo, zatim, pri prodaji i razmeni instrumenata, „nota,
| ploča, CD-a, knjiga, časopisa i
uopšte muzičkog „materijala. Trudimo se da što više budemo u toku svetskih muzičkih zbivanja i da na taj način uklonimo kulturnu izolaciju u kojoj smo se našli“.
Pri samom udruženju deluje ı „Ansambl studija za ranu muziku-Beograd“, čiji su članovi, Predrag Đoković (kontratenor) soprani Gordana Kosrić, Danica Todić i Suzana Šuvaković, tenori Nenad Ristović i Dejan Maksimović, Predrag Gosta (orgulje i bariton) i Svetlana Stojanović (čembalo). Delovanje ovog ansambla vezano je za Crkvu Sv. Petra, pod čijim su okriljem održani protekli koncerti i festivali. U naredna dva meseca planirano je, u prostoru Ove crkve, održavanje pet koncerata rane muzike, a u novembru mesecu, očekuje nas IV Festival, čije održavanje u našem gradu već postaje tradicionalno.
Маја Smiljanić
deljštamom i Borisom Pasternakom predstavljala blistavi ruski kvartet najdarovitijih pesnika ovog stoleća, ovom biografijom dobija oreol legende, ali se prećutkuju prelomni trenuci u Aninom životu.
Nije, primera radi, pomenuta iznuđena oda Staljinu, i hvalospevi sovjetskoj „demokratiji“ ko-
ji su sadržani u ciklusu Ahmato- -
ve „Neka živi mir!“ Ana je te poltronske stihove napisala stideći se i proklinjući samu sebe, ali svesna da time doprinosi puštanju svog sina na slobodu. Njen Jedinac je, naime, proveo ukupno osamnaest godina po zatvorima i u konc. logorima. Tako se Staljin sadistički svetio majci, Ahmatovoj, koju je smatrao svojom „najvećom zlotvor-
E E а i" 5 > Е 0 u iz S š o 6 E 8 У ЕУ i
Cladijafori i klovnovi
Cirkus zaista nema nameru da napušta skoro ovu zemlju. Dvodnevna uvertira поуор parlamenta kojim će se građani Srbije „ponositi“ samo je tim istim građanima otkrila da · izbora i nije bilo, ı da sve ide po starom. E, caka je baš 1 и tome, što upravnik cirkusa prethodni saziv 5запе 12 Srpskih vladara i nije hteo da menja, već se pobojao za glavnog gladijatora Šainovića kome su radikalni lavovi uz pomoć Vuka otkazali poslušnost i zapretili da otkinu glavu baš kao u pesmi „de iz čeljusti starog lava dreserova viri gla-
”
Va...
Stvar je slična sa prethodnom utoliko što je sada problem u glavnom klovnu. Upravnik cirkusa ni po koju cenu - ne Želi da žrtvuje druga Zorana Aranđelovića, pa predstava zapinje već na svom početku,
lako su televizijske ulaznice odavno. rasprodate. U celoj stvari tv gledaoci imaju priliku da „iz offa“ slušaju komentatore RTS-a među kojima opet po svojoj „lucidnosti“ prednjači drug Ž. Avramović, na Čijoj поутагзкој 2101 трга 1 агцраг1ca Ljiljana Milanović optužuJući „opoziciju za opstrukciju parlamentarnog. rada“. Za to vreme kamere NTV Studija B švrljaju po crrkuskim hodnicima beležeći predavanja koja Vuk Drašković, Miloradu Vučeliću, te Radmilu Bogdanoviću, kao njegov kum nedavno u saveznom parlamentu.
Kraj bi mogao da usledi vrlo brzo, kao i prošli put, s tim što će najviše posla na čuvanju parlamenta u zimskom periodu imati radnici obezbeđenja skupštinskog zdanja.
Vojkan Ristic
NIŠKO NARODNO POZORIŠTE
Sprema se „Prometej“
Niš. — Juče na Dan Svetog Save u Niškom narodnom pozorištu,
pod rediteljskom palicom 'Ma-
rislava Radisavljevića otpočeo je rad glumačke ekipe na svetski poznatoj Eshilovoj tragediji „Okovani Prometej“. Planirano je da premijera ovog projekta bude 11. marta na Maloj sceni Niškog narodnog pozorišta, a da kasnije „Okovani Prometej“ gostuje od Olimpa do Kavkaza. Reditelj Marislav Radisavljević kaže da će se „Okovani Prometej“ igrati na otvorenom prostoru u Grčkoj, Jugoslaviji, Bugarskoj, Rumuniji, Rusiji i Gruziji. Nosilac naslovne uloge je mladi niški glumac Goran Milev a protagonisti će, izuzimajući horove i statiste koje će davati domaćini, proputovati više od 3.000 kilometara. kom“, neprijateljem sistema i Rusije.
Ahmatova se dugo opirala da se odrekne nekih dStaljinu mrskih stihova, pa je diktator zbog toga držao njenog sina u zatvoru, kao neku vrstu „psiho-taoca“. Na žalost, ni kada joj je sin konačno pušten na slobodu, on nije bio voljan da se pomiri s majkom. Eto, u tom svetlu i ulozi, Ahmatova baš nije zaslužila da bude prikazana kao neki idol...
Umesto ovog neprijatnog konflikta, Kuzmina opisuje neke dosad nepoznate a dražesne scene iz Aninih boemskih dana. Na primer, susrete i ljubavne idile sa mladim Modiljanijem, koji joj je u parku Luksembur, na klupi čitao Verlenove stiho-
Nakon niške premijere, kaže
- reditelj Radisavljević, ekipa će
predstavu odigrati na Olimpu u Grčkoj, zatim u Solunu, te u ambijentalnom prostoru Sićevačke klisure. Potom je planirano gostovanje u Sofiji i Velikom Trnovu u kojem je Sveti Sava umro. Pozorišno putešestvije biće nastavljeno gostovanjem u Konstanci, Rostovu na Donu, pa u podnožju gruzijskog. Kavkaza, da bi se okončalo na izvoru reke Terek na samom Kavkazu. Na projektu će raditi poznata imena niške pozorišne scene dok će muziku napisati Nenad Milosavljević i grupa Galija. Uporedo sa pozorišnim projektom trebalo bi da bude realizovana ТУ emisija i film. 2. М.
ме. Ahmatova nije doživela da joj pesme za života budu štampane u nekoj zbirci. Međutim, njeni su se stihovi učili napamet i samo tako sačuvali u sećanju nekolicine njenih poštovalaca. Staljinovi žbiri su se okomili na mnoge njene prijatelje. Na savesti KGB-a su i životi dvojice njenih muževa.
Sudbina Ane Ahmatove je odista targična. Režim je nije nimalo štedeo. Naprotiv, osuđena je bila da doživljava velike nevolje i strašna poniženja. Pored ostalog, bila je etiketirana kao „luckasta fina dama, koja cirkuliše. između budoara i spavaće sobe... Kaluđerica i devojčura u istoj osobi! · . Pripremio:
Andrija Grosberger
SIGURNA PREVENTIVA
PROTIV HIROVA
АСКОР5
ELERTRODISTRIBUCIJE „ЕЈ BACK - UPS 400 VA BACE - UPS 600 VA
|