Borba, 28. 01. 1994., S. 9
ет
- BORBA 5 PETAK 28. JANUAR: 1994.
БА
POVODOM PAPULJASOVOG PUTOVANJA U VAŠINGTON
Nastavak
greko
muakedonskih pregovora?
Dragan Nikolic dopisnik „Borbe“ iz Skoplja
Iz izvora bliskih Makedonskoj vladi saznaje se da će makedonsko-grčki dijalog, koji je prekinut posle pobede PASOK-a na novim izborima, biti nastavljen. To se dovodi u vezu Sa jučerašnjim odlaskom šefa grčka diplomatije Karlosa Papuljasa u Vašingtonu. Grčki ministar će razgovarati sa državnim sekretarom Vorenom Kristoferom O transatlantskoj saradnji za Vreme grčkog predsedavanja u Ev-
- ropskoj uniji, o krizi u Jugoslavi-
угете зедтодпеупор boravka u Vašingtonu Papuljas ćc se sresti sa Sajmusom Vensom, posrednikom u makcdonsko-grčkim pregovorima. Posle toga bi, ako Skoplje pokaže „dobru volju“, Зајгиз Мепз pozvao Skoplje ı Atinu da nastave prekinuti dijalog. Isti izvori tvrde da Makedonija ne može prihvatiti uslove koje postavlja Grčka strana „kao znak dobre volje“, zato što posle ispunjavanja tih uslova ne bi imao nikakvog
ji i Makedonskom pitanju. Za smisla grčko-makedonski dija-
= о
Jorgen Bojer ambasador Danske u Skoplju Skoplje. — Juče je u Skoplju novoimenovani ambasador Danke Jorgen Bojer predao akreditivna pisma makedonskom predsedniku Kiri Gligorovu. Tom prilikom Gligorov se zahvalio danskoj kraljici Margareti Drugoj, vladi premijera Rasmusena i ministru spoljnih poslova Petersonu „za sve ono što su učinili i što čine za miran i stabilan razvoj Republike Makedonije“. Kao što je poznato, Danska se sve vreme, posle makedonskog osamostaljivanja, zalagala u Evropskoj zajednici da Makedonija bude priznata kao nova balkanska država.
D. N.
SLOVENAČKO-HRVATSKA RAZMIMOILAŽENJA
predstavnici na poslednjem susretu odlučno su izjavili da ostaju čvrsto na svojim početnim pozicijama, što će reći da Slovenija smatra da je ceo Piranski zaliv njen, a Hrvatska da se zaliv deli na pola.
Stevan Šićarov dopisnik „Borbe“ iz Ljubljane
Najnoviji slovenačko-hrvatski susret na vrhu bio je samo još jedna repriza već ustaljene dvogodišnje prakse, po kojoj je svaki novi susret u diplomatskom jeziku „korak napred“, ali iza kojeg „ostaju otvorena pitanja“ koja se kasnije rešavaju. Ili iznadicama kao što je slučaj sa strujom iz Krškog ili potpunom _~|nepopustljivošću kao kada se radi o određivanju morske granice u Piranskom zalivu. Slovenački i hrvatski
Uz to, i Valentić i dr Drnovšek su novinarima potvrdili kako sva pitanja, ponajviše slovenačka dugovanja ekspoziture „Ljubljanske banke“ u Zagrebu, zatim trgovinski sporazum O sporazumu O pravio-imovinskim odnosima, itd, itd, ostaju „otvoreni“ ı dve
Granica na Mirni
Granica između Slovenije i Hrvatske mora biti na reci Mirni, javno je poručila vodeća vanparlamentarna stranka „Slovenačka desnica“, u reakciji na prekjučerašnje razgovore delegacija Slovenije i Hrvatske. Desnica ističe kako sadašnja spoljna politika šteti državnim interesima te da je i Sloveniju dovela u podređeni položaj prema Hrvatskoj.
Stav o ispravljanju granice i njeno premeštanje u deo Istre koji je sada hrvatski, ranije je zastupala Slovenačka nacionalna stranka Zmaga Jelinčiča, a desnica je jedina stranka koja je reagovala na novu nepopustljivost Hrvatske u pitanjima određivanja granica. : 5.5.
/
SLAVKO MEŠTROVIĆ, HRVATSKA NARODNA STRANKA Носе 1 МПоземк розомаћ Deklaraciju?
— Hrvatska narodna stranka pozdravlja svako nastojanje za mirno okončanje ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH, pa tako i u Ženevi potpisanu Zajedničku deklaraciju, ukoliko ona doista vodi pravednom „miru, povratku hrvatskih okupiranih teritorija, vraćanju prognanika i završetku rata.
— No Hrvatska s Miloševićevim režimom ima vrlo neugodna iskustva u bezbroj dogovora, pa i u sličnoj prošlogodišnjoj inicijativi za međusobnu uspostavu ureda u Zagrebu i Beogradu. Te inicijative ne samo da-nisu oživotvorene i da nisu donijele očekivana poboljšanja, nego su Miloševiću pomagale da se podigne i ojača baš u trenucima kada mu je bilo najteže. On ih je spretno koristio za održavanje na vlasti u Srbiji, te za popravljanje slike o sebi i Srbiji u međunarodnim očima — često puta zbunjujući i našu i svjetsku javnost.
Bojim se da će tako biti i sada, jer čvrsto vjerujem da Milošević niJe odustao od programa velike Srbije. Dapače, on više ni ne može nazad, budući je porušio sve mostove preko kojih je prošao. On znade da ga kad-tad čeka sud pravde kao ratnog zločinca. Makar se u Deklaraciji ne govori o BiH, ona može značiti i određeni politički pritisak na rješenje bosansko-hercegovačke ratne situacije.
Lista zu odmeravanje snaga
log. Ako Makedonija odustanc od imena, promeni zastavu i delove ustava u kojima sc govori o brizi makedonske države o svojim nacionalnim manjinama, onda se ne zna o čemu bi se diјато vodio, kaže ovaj izvor.
Makedonski ministar spoljnih poslova Stevo Crvenkovski je izjavio „da bukvalno nc postoje nikakvi tajni makedonsko-grčki pregovori“, da „tu nema ništa tajno, nego Jednostavno ne postoji ništa“. Prema Crvcenkovskom, jedino šta se dogodilo to je da je Makedonija u decembru prošle godine saopštila Sajrusu Vensu da je zainteresovana za nastavak ргеромога, 510 је ргеthodno izloženo i u pismu koje je upućeno Butrosu Galiju. Na neprekidne optužbe Grčke da pregovora nema zbog toga što jc Gligorov nepopustiv, u Skoplju se komentariše da Gligorov od početka nije prihvatao ultimatum, kao put za rešenje grčko-makedonskog spora. Sad kad je međunarodni položaj Makedonije ojačao, on to prihvata još manje. Gligorov je za „razgovor i argumente na stolu“.
strane će o njima ubrzano pregovarati. U kakvoj su fazi međusobni odnosi, možda ponajbolje pokazuje podatak da će posle dve i po godine pregovora oko određivanja državne granice iznova ovog puta do 15. februara Hrvatska odrediti predsednika svog dela mešovite komisije koja će se ponovo baviti istim pitanjem. Razlika od prethodne komisije jeste u tome što je ova nova „diplomatska“.
Spisak svih tih pitanja, koja opterećuju međusobne odnose u tolikoj meri-da je ministar inostranih poslova Slovenije Lojze Peterle nedavno ocenio kako su oni „potpuno prekinuti“, ponovo će sc pojaviti na dnevnom redu sledećeg susreta dvojice premijera, koji je ugovoren za 7. februar. Tada bi Valentić trebalo da ugosti dr Drnovšeka, a Hrvatska očekuje da će Slovenija do tada pristati na potpis sporazuma o slobodnoj trgovini.
Slavko Mesfrović
/
LjUBLJANA
Okrnjena proslava Sv. Save
Pravoslavni vernici juče su liturgijom u ljubljanskoj crkvi Ćirila i Metodija obeležili najveći praznik, Svetog Savu, uz žaljenje što slovenačke vlasti nisu dozvolile održavanje Svetosav-
ske akademije, na koju su bili ·
pozvani pisac Milorad Pavić i akademski hor „Branko Krsmanović”. Ncki od vernika smatraju kako su time stavljeni u ncravnopravni položaj prema slo-
DELEGACIJA MMF U HRVATSKOJ
venačkim državljanima katoličke veroispovesti. U saopštenju za javnost je „duboko žaljenje“ zbog te odluke slovenačkih vlasti izrazio i Savet Eparhije zagrebačko-ljubljanske, koji se pred svetosavski praznik sastao u Ljubljani. Savet, na čelu sa mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Jovanom, u saopštenju ističe da je time „onemogućen značaj cukumenski susret za jedinstvo hrišćana“.
Priprema za kunu
Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda juče je boravila u Hrvatskoj i tom prilikom vodila razgovore u Narodnoj banci Hrvatske, kao i sa potpredsjednikom Vlade Borislavom Škegrom. — Mjesečna inflacijska stopa u studenom (novembru) iznosila je 1,4 odsto, a u prosincu (decembru) — 0,5 odsto — rekao je Škegro. — Sve upućuje da bi u ovom ı slijedećem mjesecu inflacija trebala biti približno takva. Tečaj hrvatskog dinara stabiliziran je i priprema se prijelaz na kunu kao trajnu hrvatsku valutu. Za prvo tromjesečje prihvaćen je restruktivan privremeni
proračun, uvodi se novi poreski sustav, a sprovode se značajne promjene u nckim sektorima javne potrošnje.
Ocjenujući ove rezultate šef delegacije i pomoćnik sektora za monetarne i devizne poslove MMF Mario Bler istakao je da „nema stabilizacije za koju ne treba platiti stanovitu cijenu“. Prema dosadašnjim saznanjima i odlučnosti, rekao je Bler, može se očekivati da će Hrvatska nastaviti dobro započetim putem, a u prevladavanju nedoumica, zbog nedovoljno iskustva u razradi i primjeni savremenih tržišnih mehanizama, pružiće pomoć i stručnjaci MMF-a. P.J.
POSLOVANJE HRVATSKE U PROŠLOJ GODINI Spoljnofrgovinski deficit
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske saopštio je da je izvoz Hrvatske u prošloj godini iznosio 3,9 milijardi dolara, a uvoz 4,6 milijardi dolara. To znači da je spoljnotrgovinski deficit u 1993. goidni iznosio 762 miliona dolara odnosno pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 83,7 odsto. U 1993. godini izvoz je bio manji za 15,1 odsto (ili 603 miliona dolara) nego u 1992. godini, dok je uvoz bio veći za 4,6 odsto (ili 205 miliona dolara).
Karakteristično je da je iZzVOZ u razvijene zemlje smanjen, a povećan u istočnoevropske ili u zemlje u razvoju. Sa uvozom je obratno — povećan uvoz iz razvijenih zemalja i smanjen u istočnoevropske i zemlje u razvoju No, kako se ističe u izvještaju Državnog zavoda za statistiku, za Hrvatsku je posebno značajna razmjena sa Evropskom unijom. Naime, izvoz u zemlje Evropske unije, sa učešćem od 53,4 odsto, veći je za 6,2 odsto ili 121
milion dinara nego u 1992. godini. Od ukupnog izvoza u zemlje članice Evropske unije na Njemačku i Italiju odnosilo se 83 odsto, gotovo isto kao kod izvoza. Tako spoljnotrgovinski deficit sa zemljama Evropske unije iznosi 164 miliona dolara, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 92,7 odsto.
Izvoz u zemlje bivše Jugosla- · vije, s učešćem od 24,7 odsto, bilježi smanjenje 34,3 odsto ili 504 miliona dolara. I kod uvoza je približno isti trend smanjenja.
U izvještaju se ističe da je u minuloj godini Republika Hrvatska imala spoljnotrgovinsku saradnju sa 213 zemalja, ali na samo pet zemalja (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija i zemlje bivšeg SSSR) odnose se dvije trećine ukupnog uvoza i iZVOZ.
U strukturi robnog izvoza dominantno mjesto zauzimaju industrija i rudarstvo (učešće 96,8 odsto). Među industrijskim granama na prvom mjestu su tekstilni proizvodi. P. Janičić
VESTI —
Poipisan tursko makedonski sporazum o obrazovanju: Ankara. Turska i bivša jugoslovenska republika Makedonija potpisale su protokol o saradnji u oblasti obrazovanja, koji se prvenstveno odnosi na razmenu informacija u tom domenu, javlja AFP, pozivajući se na zvanično saopštenje objavljeno u Ankari.
Protokol su potpisali turski ministar obrazovanja Меуга! Ајаг ! njegov makedonski kolega Dimitar Bajaldžijev, koji boravi u poseti Turskoj.
Turska je Makedoniju priznala u februaru 1992. godine, bila je prva zemlja koja je sa njom uspostavila diplomatske odnose u avgustu 1992. i otvorila je ambasadu u Skoplju u maju 1993. godine. Nafta iz Soluna za Skoplje: Skoplje. (Tanjug) Iz solunskog pristaništa će u skopsku rafineriju ipak biti dopremljeno novih 60.000 tona sirove nafte, piše skopska štampa, pozivajući se na dopisnika iz Đevđelije.
Prema tim vestima, iz solunskih privatnih skladišta „Džet oilu“ i „Manidakis“, za potrebe skopske rafinerije dnevno će se vagon Cisternama dopremati po 5.000 tona sirove nafte.
Pocela obnova Konavala: U Cavtatu (sjedištu novoosnovane konavoske opštine) potpisan je ugovor izvođača radova sa Javnim
· preduzećem za obnovu Konavala „Konavoski dom“. Radovi na ob-
novi će početi ove nedjelje. Ovim se počeo ostvarivati program hrvatske Vlade o obnovi područja koja su stradala u ratu. Projekat obnove Konavala vrijedan je tri miliona maraka, za period od 120 dana treba da se obnovi 400 kuća što omogućava izbjeglim Konavljanima povratak u svoje domove. P.J.
Brod „Andrija“ promijenio zastavu: Brod bivše JRM „Andrija Mohroričić“, kog su radnici šibenskog remontnog brodogradilišta sa još 35 brodova uspjeli da zadrže, DIO IE isplovio iz Šibenika za Split pod hrvatskom zastavom. Brod je u Šibeniku potpuno obnovljen i postao je vlasništvo Hrvatske ratne mornarice. P.J.