Borba, 05. 04. 1994., S. 9

| BORBA dzi UTORAK 5. APRIL 1994.

RIM] PREDLOG BEOGRADSKE BERZE | EKONOMSKOG INSTITUTA

Otkup preko obvezni

Savezni ekonomski savet načelno podržao robne obveznice kao vid finansiranja poljoprivredne proizvodnje, a o tome će se uskoro izjasniti i savezna vlada. Kupci obveznica mogli bi da ih unovče u dinarima ili naturi :

Beogradska berza i Ekonomski institut izradili su koncept emitovanja i prodaje robnih obveznica radi finansiranja poljoprivrede u 1994. Predložili su ga saveznoj vladi, čiji ga je Ekonomski savet već načelno podržao. Ceo projekat ima dva cilja — da obezbedi blagovremeno prikupljanje raspoloživih novčanih sredstava za finansiranje poljoprivrede i da investitorima osigura zaštitu od delovanja inflacije i rizika da im uložena sredstva, sa pripadajućom kamatom, ne budu vraćena na vreme. Emitovanjem ovih hartija od vrednosti privredi i građanima bi se dala mogućnost da investiraju u obveznice, koje bi bile na-

plative ne samo u dinarima, već i u robama. Obveznice bi izdavala država preko Direkcije za robne rezerve, a garantovala Centalna banka ili konzorcijum banaka. Predlažu se dve emisije ovih obveznica, od kojih bi jedna bila namenjena građanima, a druga pravnim licima. Sam obim emisije bio bi određen visinom ugovora o otkupu, koje bi Direkcija za robne rezerve zaključivala sa proizvađima, što bi ujedno omogućilo da svaka obveznica o svom dospeću bude pokrivena dinarima ili robama. Stručnjaci predlažu da se svaka serija obveznica veže za određeni proizvod: pšenicu, kukuruz, šećernu repu, suncokret i slično,

odnosno da na svakoj obveznici pored dinarske vrednosti bude naznačena i količina robe koja se za nju može dobiti. Odnos dinarske vrednosti i količine robe po osnovu obveznice utvrđivao bi se na osnovu garantovane cene, uvećane za iznos marži i kamata. Kamate bi, takođe, bile pokrivene robom. Ove hartije od vrednosti emitovale bi se na rok od 6 do 9 meseci (zavisno od vrste robe), tako da bi se njihovo dospeće realizovalo u ovoj budžetskoj godini.

Da bi pravna lica bila zainteresovana da investiraju u Ove obveznice mora im se ponuditi stimulativna kamata, pri čemu se predlaže da ta stopa na godišnjem nivou za obveznice sa rokom dospeća na 6 meseci iznosi između 7 i 8 posto, a na obveznice koje dospevaju za 9 meseci između 9 i 10 procenata. Sama kupovina obveznica bila bi oslo-

ISTRAŽIVANJE „KREDIBEL BANKE“ O EKONOMSKOJ SITUACIJI U ZEMLJI

Više oprezne nade

U odnosu na april prošle godine, ovog februara znatno veći broj ispitanika veruje da je

moguć izlazak iz Rrize. Tanja Jakobi

„Štedeo bih, ali samo kad bi dr Avramović imao svoju banku“ — izjavio je u TV anketi jedan građanin, a direktor za poslove sa stanovništvom u „Invest banci“, potvrdio je da, uprkos dosta primamljivim kamatama — štednje uopšte nema. Do istog rezultata došli su i istraživači Odeljenja za istraživanje tržišta Кгефђе! banke. Na pitanje koje počinje sa „da li bi ste štedeli u“ 61,9 ispitanika (od 500 anketiranih domaćinstava) završilo je tu rečenicu sa „ne bih štedeo nigde“. Uprkos debelo poljuljanom ugledu, čak 14,4 odsto ispitanika reklo je da bi ponovo štedelo u državnim bankama, a upola manji broj opredelio se za privatne banke. Uprkos rasprostranjenom uverenju o „zvečećim slamaricama“ samo jedan odsto anketiranih reklo je da bi štedelo kod kuće.

Logično bi bilo postaviti pitanje, zašto bar oni koji ipak veruju bankama, ne štede? Odgovor na to pitanje nudi još jedan podatak iz istraživanja „Kredibela“. Gotovo dve trećine ispitanika odgovorilo je da im je glavni izvor prihoda plata ili penzija (72,6 odsto), a na pitanje „gde ulažete slobodna sredstva“ gotovo polovina upitanih odgovorila je kratko „nemam ih“, a još toliko (43 odsto) da sav novac troši za podmirivanje osnovnih Životnih potreba. Devet odsto ispitanika ima još prostora ili možda neverice u super dinar, pa slobodna sredstva ulaže u devize, a zanemarljiv postotak (1,6 odsto) u dragocenosti.

Pitanja o štednji na koje su ispitanici ovako upečatljivo odgovorili jedno je od ključnih, s obzirom na ishod preduzetog ekonomskog programa prof. Avramovića. Još na sa-

mom početku, tvorac super

Istraživanje „Kredibel banke“ obavljeno je u periodu od 14. februara do 1. marta ove godine na teritoriji 10 beogradskih opština i sprovedeno je na uzorku od 500 domaćinstava — među ispitanici-

dinara uveravao je da će primamljivom kamatom od šest odsto naterati štediše da ponovo svoj novac i poverenje daju bankama, a ne drže u kućnim „sefovima“ — jer je štednja građana (jedan od glavnih uzroka posleratnog nemačkog i japanskog čuda) gotovo jedini izvor investicija u ovoj situaciji.

U onom što bi se moglo nazvati „javnim mnjenjem“, te dve činjenice očito se ne povezuju. U istraživanju „Kredibela“ povodom ekonomske situacije u zemlji 75,3 odsto ispitanika veruje da je danas moguć ekonomski program izlaska iz krize, s tim što mlađa i obrazovanija grupa ispitanika pokazuje nešto više skepse. Shodno tome, na pitanje „kada bi takav program mogao da donese efekte“ stariji deo populacije i oni nižeg obrazovanja skloniji su da poveruju da bi program mogao da da brze efekte, dok su mlađi i s višom diplomom sumnjičaviji. Uočljivio je da svi ispitanici više preferiraju odgovor „za Боdinu dana“, da su prilično suzdržani kad je u pitanju optimistički odgovor „odmah“. Mnogo je veći broj onih koji biraju druge dve mogućnosti: „neizvesno je“ i „ne znam“.

Ključna razlika među ispitanicima — po obrazovanju i starosti — ispostavlja se kod pitanja „šta treba da se dogodi da zemlji krene nabolje“. Mladi i obrazovaniji na prvo m6e5to stavljaju promenu vlade, a oni sa nižim stepenom obrazovanja i poodmaklijih godina više veruju u ono čemu ih uči zvanična TV — da je najvažnije skidanje sankcija i prestanak rata.

ma je bilo 53 odsto žena, 47 odsto muškarca, a prosečna starost anketiranih je nešto preko 48 godina.

Između sledeća dva ptianja „na čemu bi trebalo da se zasniva program koji će nas izvući iz krize“ i „koji bi bio vaš lični doprinos na koji ste spremni“ — moguće je povući zanimljive paralele. Stariji i sredovečni ispitanici i oni sa nižom obrazovnom strukturom više se opredeljuju za „ravnomerno podnošenje tereta“ i „povlačenje crte da bi se kaznili svi odgovorni“, a ista klasa ispitanika pri odgovoru na drugo pitanje pokazuje veću spremnost na lična odricanja, ukoliko bi to moglo da pomogne izlasku iz krize. Nasuprot tome, mlađi svet poma-

POTROŠAČKA KORPA

Ć “5,

·'bođena poreskih dažbina i pla-

ćanja troškova Službi za platni promet. Sa ovim hartijama, posle isteka više od polovine perioda ročnosti, pravni subjekti će moći da plaćaju carine, takse na preduzeća, porez na dobit i slično. I banke bi imale interesa kroz povlastice a na osnovu obveznica koje imaju u svom portfelju mogle bi da povlače lombardne kredite od Centralne banke i tako poboljšaju sopstvenu likvidnost.

Za pravna lica robne obveznice bi se emitovale u apoenima od hiljadu, pet, deset, pedeset i sto hiljada dinara. Prodaja obveznica vršila bi se preko Beogradske berze, a sredstva bi se uplaćivala direktno na poseban račun Direkcije za robne rezerve. Sa tog računa, ili preko njihovog skladišta, ukoliko se kupac obveznica odluči da je na-

EKONOMIJAL,

plati u robi, vršila bi se i naplata. Za građane potencijalne kupce robnih obveznica, kamatna stopa bi bila viša za 1 do 2 posto nego za pravna lica. Oni, međutim, ne bi imali pomenute druge olakšice. Ove obveznice emitovale bi se samo u apoenima od 100 dinara, prodavale bi ih banke, gde bi se obavljale i naplate takvih obveznica. Naplata u robi bila bi u posebnim javnim skladištima.

Ukoliko savezna vlada prihvati ovaj projekat i ako se ceo posao efikasno obavi mogao bi se izbeći monetarni udar, koji je svakog jula i avgusta rušio novčane i stabilizacione projekcije. Izbegao bi se pritisak na emisiju, jer bi se obveznicama osigurala dodatna sredstva, a cena samog otkupa bi se rastegla na više meseci. Polazeći od otkupne cene pšenice od 0,25 novih dinara, za otkup celokupnog tržišnog viška (oko 900.000 tona) treba obezbediti 225 miliona novih dinara za celu godinu. Martovsko stanje žiro računa banaka upućuje na to da bi inicijalna emisija obveznica za otkup pšenice trebalo da iznosi do 50 miliona dinara. Војапа Јадег

Raste oplimizam

Upoređujući odgovore Јер ата iz aprila 93. godine i februara ove

godine istraživači su do

ili rezultate iz kojih se vidi da je danas

mnogo veći broj onih koji veruju da je moguć ekonomski program

koji

i nas izvukao iz krize (75,3 odsto nasuprot lanjskih 41 proce-

nat). Taj optimizam, doduše oprezan, vidljiv je i iz odgovora ispitanika na pitanje kada bi taj program mogao da da efekte: broj totalnih optimista koji su i prošle i ove godine istog mišljenja — da su rezultati mogući odmah — je uglavnom isti (od 9,7 do 11 odsto), ali je značajno povećan broj onih koji očekuju poboljšanje u narednih 50-_ dinu dana (40 odsto nasuprot lanjskih 30,7 odsto), a znatno je smanjen broj onih koji taj uspeh lociraju u nekoliko narednih godina (u '03. 40 odsto ispitanika bilo je tog uverenja, a sada samo 18,4 odsto). Indikativno je da su u odgovoru na pitanje koliki bi procenat

imovine žrtvovali, ako bi to svima pomoglo, ispitanici po:

stali znat-

no „škrtiji — u aprilu !93. odgovorili su da bi žrtvovali četvrtinu a ove godine tek nešto više od jedne desetine svoje imovine.

a _________________________________________ —Eo—

lo defetistički odgovara „moj doprinos ne može ništa da promeni“ a na dopunsko pitanje, koliko bi sredstava žrtvovao ako bi to pomoglo svima, odgovara — šest odsto — duplo manje nego stariji ispitanici.

Ipak veoma značajan deo ispitanika, umesto uravnilovke, kao ključ izlaska iz krize vidi — dvanje šanse najsposobnijima. Obrazovaniji i mlađi pritom biraju i odgovor „pomoć iz inostranstva“, a stariji i s manje škole preferiraju javne radove, pomoć naših iseljenika iz sveta i čuveni od-

Blagi skok crnog luka

Dnevna potrošačka korpa je, u odnosu na pre dve nedelje, jeftinija za 3,26 procenta. Cene većine od 15 proizvoda iz korpe su ostale iste, dok ih je samo šest promenilo cenu i to uglavnom naniže. Najviše su pojeftinile praška šunka i jabuke za celih 10 procenata. Jedini, ali neznatan porast, zabeležili su kupus i crni luk.

ARTIKAL

коћапа

сепа сепа

4. apri

200 oroame

RRTIKALE исл ПЕРИ НЕ Da Nr 500 — ____ 600 gramu ___ 0.65 _____0.05 пи ____6в0 _____6.80

0.80 | 1.77 1

mleko ____________lMar ___0.80 ____0.80 507

1.62

рад ење 056 __6:56 300 дгата 0.56 5

ulje пете 19 зесег 100 дгата 0.21 300 дгата 5.00 4.50

praška šunka 300 grama

3.49

svinjsko meso Е krompir kilogram 0.55 0.55 crmi luk

0.21 0.24

log

је ________Иодот ___ | —— ГП зора езка 1,11 : kupus kilogram 0.45 :

19.02

govor „svako treba da doprinese prema svojim mogućnostima“. U poseban korpus mogli bi da se izdvoje odgovori koji govore o tome koliko su doma-, ćinstva ispitanika osiromašila tokom prošle godine, da li oni žive bolje ili lošije od svojih sugrađana i kako procenjuju ovu godinu — hoće li ona biti bolja ili gora od prethodne. Čak 95 odsto ispitanika smatra da je osiromašilo tokom lanjske godine i to je pitanje oko koga je konsenzus svih ispitanika bilo da su muškarci ili žene, mlađi ili stariji ili manje ili više obrazovani — najveći. Nešto preko četrdeset odsto anketiranih ocenjuje da im je domaćinstvo osiromašilo do 50 procenata, a 42,1 odsto odabralo je odgovor „preko 50 odsto“. Zanemarljiv broj ispitanika odgovorio je da je neznatno siromašniji (do deset odsto) a 14,9 odsto ispitanika reklo je da im je domaćinstvo osiromašilo za petinu.

Najveći broj ispitanika pritom veruje da je njima „isto kao drugima“ — 42,1 odsto i tu gotovo da nema odstupanja s obzirom na strukturu ispitanika, a indikativno je smatraju istraživači — da prosečni ispitanik (22,2 odsto) veruje da je drugima „teže nego njemu“. Uprkos prošlogodišnjem negativnom iskustvu očito je da Avramovićev program budi nade. Polovina svih anketiranih veruje da će ova gOdina biti bolja od prethodne, 14,9 odsto svih ispitanika očekuje. da će ova godina biti mnogo bolja, a jedna petina ispitanika veruje da će ova godina biti gora od prethodne.