Borba, 08. 10. 1994., S. 2
5 BORBA #. \ А / SUBOTA-NEDELJA 8-9. OKTOBAR 1994.
– пи
та тРТТИ
GENERALNA SKUPŠTINA INTERPOLA NA ZASEDANJU U RIMU ODLUCILA
„Crvene pofernice“ za jugo-zloćince
Onima koji ne budu odmah izvedeni pred sud preostaje da ostatak života provedu u stal-
nom strahu da budu otkriveni i uhapšeni — svaki njihov prelazak granice podrazumebva- . će rizik za sopstvenu slobodu
Masfavak sa |]. sfrane jeme u vrhu Interpola nalazile ličnosti koje su tokom rata sarađivale sa nacistima. Najistaknutiji je Luvaž (Belgija) koji je bio predsjednik Interpola od 1946. do 1956, a koji je u vrijeme rata odlazio u posjete sjedištu organizacije u Berlinu. Sada je drugačije pročitana odredba 3 Statuta i usvojeno je tumačenje prema kojem će moći da sarađuje sa Međunarodnim sudom u slučajevima koje je ovaj definisao kao svoje polje rada.
Četiri grupe zločina
Inače, to je veoma širok krug.
krivičnih dela koja su razvrstana u četiri grupe. Najpre, teške povrede Zenevskih konvencija iz 1949. (namerno ubistvo, mučenje, nečovečno postupanje, biološki eksperimenti, ozbiljne povrede fizičkog integriteta i zdravlja, uništavanje i prisvajanje dobara koje se ne može pravdati vojnim „potrebama, proterivanje, nezakonito preseljavanje civila ili primoravanje da služe u oružanim snagama...). U drugu grupu spadaju povrede ratnog prava i običaja (nemotivisano uništavanje gradova i sela, stanova i zgrada, napadanje ili bombardovanje nebranjenih gradova i sela, uništavanje ili namerno oštećenje zgrada namenjenih religiji, umetnosti, istorijskih spomenika...).
Treće, zločini protiv čovečnosti (ubistvo, proterivanje, silovanje, mučenje, porobljavanje i drugi nečovečni postupci). U po-
slednjoj grupi krivičnih dela naveden je genocid (udruživanje u cilju vršenja genocida, direktno i Javno podsticanje na njega, pokušaj i saučesništvo. Pod genocidom se podrazumevaju delikti počinjeni u nameri da se delimično ili u potpunosti uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili verska grupacija.
Poziv nacionalnim biroima
— Stav Interpola je svakako značajan korak u nastojanjima
— Značajna razlika je da je svoj odnos Interpol tada temeljio na krivičnim aspektima nekog terorističkog akta. Stav u vezi sa povredama međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji, manje je eksplicitan i prema njemu se, u svakom konkretnom slučaju procjenjuje šta ima prevagu: da li politički, ili krivičnopravni odnosno kriminalni aspekti.
— Takav pristup uvećava
Arkan vec na poternici
— Kad je u pitanju praksa, stav Interpola usvojen u Rimu nije novost. Naime, krajem sedamdesetih godina Interpol je počeo da sarađuje u traganju za ratnim zločincima, na primer Mengelea. Nakon izbijanja jugoslovenskih ratova objavio je početkom 1993. i prvu
и
„crvenu potjernicu“
koja kao obrazloženje navodi zločin genocida, a
koja se odnosi na Željka Ražnjatovića-Arkana. Tom prilikom podsećaju se zemlje članice da Konvencija iz 1948. ne tretira genocid kao politički delikt kad je u pitanju ekstradicija. To je, inače, i prva poternica za takvo delo učinjeno posle Drugog svjetskog rata, objašnjava Budimir Babović, inače, jedini Jugosloven koji je učestvovao u radu Generalne skupštine Interpola na rimskom zasedanju. Podsetimo na kraju, SRJ je iz ove organizacije isključena pre go-
dinu dana.
međunarodne zajednice da se obezbijedi poštovanje osnovnih principa i pravila međunarodnog humanitarnog prava. Međunarodna policijska organizacija ima efikasne mogućnosti za prenošenje zahtjeva kako Međunarodnog suda tako i nacionalnog krivičnog gonjenja, zaključuje Babović. Odluka Rimskog zasjedanja Interpola u značajnoj mjeri se naslanja na odluke Luksemburškog zasjedanja 1984, kojim mu je omogućeno da se angažuje u borbi protiv terorizma.
ZAMERKE VAŠINGTONA KOMANDANTU SNAGA UN U BOSNI
Rouz vodi diplomatski
opasnost od subjektivizma i voluntarizma jer otvara mogućnost različitih kvalifikacija jed-
·nog te istog akta. Zato doku-
ment iz Rima ne sadrži nedvosmislen zaključak o učestvovanju u progonu optuženih za zločine u Jugoslaviji, već poziv nacionalnim biroima i Generalnom sekretarijatu Interpola da se, ako se od njih traži saradnja, pridržavaju smjernica sadržanih u usvojenom izvještaju, konstatuje Budimir Babović.
B. Oprijan-Ilić
rat sa SAD
Urednih „Vašington posta“ Hogland ocenjuje da Vašingtonu nedostaje jasna vižija o cilje-
vima u Bosni
Vašington, Tanjug. — Komandant snaga UN u Bosni, britanski general Majkl Rouz vodi diplomatski rat, ne sa Srbima nego sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše „Vašington po56 List, blizak američkoj admi-
nistraciji, ovu ocenu Rouza pri-
pisuje „srditom funkcioneru administracije“. Urednik „Posta“ Džim Hogland objašnjava ovu primedbu američkog funkcionera kao potvrdu „frustracije“ i dokaz koliko su američko-britanski odnosi postali prekriveni „ogrebotinama“ na pitanju politike prema
dušnii
DO aio oko polifike prema Bosni: Majkl Rouz i komandant? vazsnaga МАТО ха južnu Evropu Džozef Eš
Bosni.
„Ovo, sa svoje strane, pokazuje da američko nastojanje da se bosanski konflikt iskoristi za očuvanje NATO-a, kao osnovne poluge američkog vojnog prisustva i sile na spoljnoj sceni, zapada u duboke nevolje“, piše Hogland. Urednik „Posta“ istovremeno prigovara Klintonovoj administraciji da je pristupila „suptilnoj rasprodaji“ bosanskih Muslimana, kritikujući je da najvažnije obećanje dato vladi u Sarajevu — Jača i šira upotreba aviona NATO pakta protiv bosanskih Srba — ne može da se ostvari zbog suprotstavljanja generala Rouza. i
Ogenjujući da je administraci=»
_ ја зада бргетпа да рићуан да-“
Јеко тааћјеливбзти од опора 5107
је Китиба “обесауао (и ргед bornoj kampan;i), uticajni urednik „Posta“ ističe da su SAD izabrale da politički budu na strani Muslimana u bosanskom sukobu, ali da su vojno zarobljenici birokratije UN koja „ne veruje u svrstavanje na bilo koju stranu“.
| Komentator, na OsnOVU OVO-
ва, zaključuje да је sadašnja si-
tuacija pravi put u „ćorsokak“ i da Vašingtonu sada nedostaje
~ Jasna vizija o ciljevima u Bosni.
Moskva Tanjug: — Boravak
predsednika Vitalija Čurkina u Beogradu i Podgorici i ponovo uspostavljanje avionske linije Beograd-Moskva privukli su pažnju političkih krugova, medija i stranih posmatrača u Moskvi.
U krugovima bliskim Ministarstvu inostranih poslova, ističe se da najnovija misija ruskog diplomate ima, u mnogo većoj meri, radni, nego svečarski karakter. U istim krugovima se podvlači da su razgovori Čurkina s predsednikom SR Jugoslavije Zoranom Lilićem i predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem pokazali i potvrdili da Jugoslavija predstavlja značajan i nezaobilazan faktor mira na Balkanu.
Agencija Itar-Tass prenela je opširan intervju Vilatija Surkina dopisniku agencije u Beogradu. U njemu se podvlači da — ukoliko se reše dva žarišta — rat u Bosni i „sučeljavanje Hrvatske i Srba u Krajini“ tada bi se moglo reći da je jugoslovenska kriza okončana ___Na osnovu ove izjave Čurkina i saopštenja zvaničnog predstavnika inostranih poslova Grigorija Karasina, juče na konferenciji za štampu, strani izveštači u Moskvi zaključuju da se težište aktivnosti sada polako pomera sa Bosne na srpsko-hrvatske odnose.
da bi „Slobodan Milošević, postigavši ublažavanje sankcija, mogao da se okrene Zapadu“. Takav zaključak izvodi list „Nezavisimaja gazeta“
· goslaviji, prilike u Bosni i delimično ublažavanje sankcija. to se Srba u Bosni tiče i njihovog odbijanja mirovnog plana, list prenosi izjavu francuskog „ministra odbrane
MOSKOVSKE OCENE MISIJE ČURKINA U JUGOSLAVIJI
Tezištfe se pomera na srpsko-hrvatske odnose
Moshva, inače, ne smatra da bi „Slobodan Milošević, · postigavši ublažavanje sankcija, mogao da se okrene Zapadu“, zaključuje „Nezavisnima gazeta“
specijamog izaslanika ruskog.
Ministarstva.
Moskva, inače, ne smatra —
koji · _ | analizira situaciju u bivšoj Ju-
Fransoa Leotara da ih samo „tvrd stav“ prema njima može naterati da ga prihvate. „Batina i kolač donosili su dobre efekte i od takve politike niko ne želi da odstupi“ — ocenjuje moskovski list.
Moskva, inače, i dalje čvrsto stoji na stanovištu da ne bi trebalo ukinuti embargo na uvoz oružja bosanskim Muslimanima. Poslednji broj časopisa „Moskovske novosti“ prenosi intervju Andreja Kozireva u kome se ističe da bi ukidanje embarga bila velika greška koja bi vodila razbuktavanju rata. Kozirev u intervjuu kaže da je u Sjedinjenim Američkim Državama uvrežen stereotip da su svi Srbi — zločinci. On je rekao da je nastojao da ubedi američku stranu da bi trebalo postepeno ukidati sankcije i u ekonomskoj oblasti, u zavisnosti od „daljih koraka“ Beograda za mirno regulisanje konflikta. „Nastojimo da ubedimo američke kolege da ukidanje embarga na uvoz oružja bosanskim Muslimanima nije diplomatski korak i ima utisak da američki kurs počinje da se menja“, izjavio je Kozirev..
NATO | ROUZOVE PRETNJE BOSANSKIM SNAGAMA
'Kljuć za akciju je
u rukama staba UN
Brisel. — Pošto je usvojio „finalnu verziju“ demarša Butrosu Galiju, Savet NATO je juče izra= zio „ozbiljnu zabrinutost“ zbog nastavljenog pogoršavanja situacije u Sarajevu i Bosni uopšte, kao i zbog „rastućih prepreka“ sa kojima se, u ostvarivanju svog mandata, suočavaju snage UN.
U izjavi zvaničnog predstavnika za štampu zapadnog saveza ne pominje se prekjučerašnji napad bosanskih snaga na srpske pozicije na Igmanu. Povodom „upozorenja komande UNPROFOR da će, ukoliko se bosanske snage ne povuku iz Rusija profiv
usija p
SR
NJUJORK. — Rusija je jasrio'stavila do znanja da se ne slaže sa zagovaranjem oštrijih vazdušnih udara NATO na položaje bosanskih Srba, javlja Frans-pres pozivajući se na diplomatske izvore u Ujedinjenim nacijama. Novi ruski ambasador u UN Sergej Lavrov je tim povodom imao veoma tvrde susrete sa nekim od svojih kolega iz Saveta bezbednosti, dok je šef ruske diplomatije, Andrej Kozirev razgovarao sa generalnim sekreta-
demilitarizovane zone na Igmanu, pozvati na vazdušne udare
- NATO, atlantski diplomatski iz-
vori ukazuju, istina nezvanično, da odluke Saveta NATO o tzv. zonama totalnog isključenja „tehnički pokrivaju i bosanske snage“. Ukazuju, takođe, da je inicijativa za sve akcije savezničke avijacije „u rukama UNPROFOR“, da do danas u podne nije bilo takvog zahteva iz štabova UN u Sarajevu i Zagrebu, kao i da se odluke o eventualnim vazdušnim udarima donose po sistemu „duplog ključa“, od kojih je drugi u Južnoj komandi savezničkih snaga u Napulju.
jednostranih udara NATO
rom Butrosom Butros — Galijem, o „Odnosima UN i-NATO, u kontekstu Bosne“, rekao je kratko portparol generalnog sekretara Džo Sils.
UN sa svoje strane nisu izmenile stav o pitanju vazdušnih udara, koji moraju biti u srazmeri sa eventualnim napadima na tlu i nositi prethodnu saglasnost komandanata plavih šlemova u Bosni i bivšoj JugoslaviJi, navode izvori na koje se poziva francuska agencija. :