Borba, 11. 10. 1994., S. 10

10

SVET

O BORBA UTORAK 11. OKTOBAR 1904.

NEMCI U NEDELJU IZLAZE NA OPŠTE PARLAMENTARNE IZBORE

Najveća pattija lepice — SPD je, po nepodeljenim ocenama, načinila previše taktičkih grešaka. da bi se mogla nadati uspehu

Vladan Marjanović

Nemci u ncdclju izlaze na opštc parlamentarne izbore. Prema procenama političkih analitičara u Bonu izgledi glavnih partija koje se pojavljuju na izborima su sledocći:

Demohrišćanska unija/Hrišćanskosocijalna unija (CDU/CSU): Partija kancclara Helmuta Kola i пјепа bavarska posestrima apsolutni su favoriti predstojećih izbora, a mogućnosti da demohrišćani ovc izbore izgube su više teoretske. Trebalo bi prvo da njihovi sadašnji koalicioni partncri, Partija slobodnih demokrata (Liberalna partija) nc prckorači izborni cenzus od 5 odsto ı time ispadne iz parlamcnta; i da, potom, socijaldemokrate odluče da ne idu na stvaranje tzv. „velikc koalicije“ (za koju, zvaničnc barvin, ni CDU/CSU ni njen glavni :akmac neće ni da čuju), neso savez sklopc sa bilo kojem drugom strankom.

novnc vrednosti na kojima CDU/CSU počivaju.

Tri lidera

Socijaldemokratska _ partija

(SDP): Do pre meki mesec glavni

favoriti za pobedu na izborima,

sada viđeni za sigurne gubitnikc. Najveća partija Icvicc jc (po nepodeljenim ocenama, načinila previšc taktičkih grešaka da bi sec mogla nadati uspchu — а mnoge od tih grešaka pripisuju sc upravo socijaldomokratskom kandidatu za karicelara Rudolfu Šarpingu.

Zbog toga je u finiš predizhornc kampanje SPI) ušla ističući u prvi plan nc jcdnog, ncgo tri lidera: osim Šarpinga, tu su i Oskar Lafonten (koji jc prc čoctiri godinc već poražen kao Kolov proltivkandida!1) i Gerhard Šreder koji nc skriva ambiciju da u дорједпо угете ргецтте гцкоvođenje partlijom. 5

Jcdan od najvcćih — ako nc i najveći — problem SPD je kažu neki analitičari — u tome

Sadašnji Bumdestag

e

Na prošlim izborima održanim decembra 1990. najviše glasova osvojila je CDU — 36,7 odsto što joj je donelo 268 mesta u Bundestagu. Druga je bila SPD sa 33,5 odsto glasova — 239 mesta.

Slede FDP sa 11 odsto (79 mesta), CSU sa 7,1 odsto (51 mesto); PDS sa 2,4 odsto (17 mesta) i Zeleni koji su sa 1,2 odsto glasova os-

vojili osam mesta u Bundestagu.

Pošto CDU/CSU ipak nijc ioliko jaka da bi mogla da vlada sama, prilično jc izvesno da Cc demohrišćani, iz vrlo Jasnih interesa, na scbce prcuzcti obavezu spasavanja posustalih libcrala. Jak adut, kao i u prethodnim prilikama — bićc im noctipična harizma samog Kola, za koga sc svi posmatrači slažu da najbolje od svih ncmačkih političara zna da pridobije naklonost prosečnog birača. On, opet, ni posic 12 godina. na čelu vlade, ne pokazujc znakovc zasićcnja visokom poliuikom, i Još uvek nastoji da svojoJ slavi „kancclara-ujedinitelja“ pridoda Još po neku zvučnu kvalifikaciju; Uobičajcnu podršku na jugu Nemačke imaće u Hrišćanskosocijalnoj uniji Tea Vajgela, u Davarskoj već duво перпкозпоуспој.

IIrišćanska etika, tržišna privrcda i čvrsta intcgracija u 7аpadni polilički, socijalni i kulturni modcl bile su i ostale os-

što nijc sasvim jasno Šta jc to u njihovom programu bitno drugačije od onoga što nudc dcmohrišćani. Drugi, opet, ukazuju na to da te razlike, iako male, ipak postoje. Rccimo, rivalskc partije se zalažu ха različite konccptc porcskc politike, ali su zato — što prosečnog Nemca svakako neće obradovati — prilično načisto sa tim da ćc u narednom periodu poreske stope morati da idu naviše...

Partija sa najdužim istorijskim korcnima i tradicionalno brojnim članstvom (poslc ujcdiпјепја Метаске око 900.000), SPi) sc odavno od slranke sa bazom prctežno u radničkim krugovima transformisala u partiju koja podršku traži ı — sa promenijivim uspehom — nalaZi u svim strukturama na ccntru i Icvo od njcga. ;

Partija slobodnih demokrata (FDP): Potencijalni najveći gubitnici ovih saveznih izbora —

za šta ih preporučuje sedam uzastopnih poraza 'na raznim nižim izbornim nivoima u poslednjih godinu dana. Još uvek nemoćni da prebole odlazak „le-

вепдагпор“ Напза-ришћа Сеп-_

šera, liberali će — po jednima — na ovim izborima možda уоditi svoju odsudnu bitku za politićko preživljavanje, ili — po drugima — bez većih problema premašiti cenzus. Šta god da na kraju ispadnc, njima će čekanje na rezultate sigurno najteže pasti. Visoko profesionalni

Partija koju vodi šcf nemačke diplomatije Klaus Kinkel tradicionalni jc „jezičak na vagi“ ncmačkc politike, od čijih je procena kome je u određenom trenutku oportunijc pružiti podršku često zavisilo da li će se na vlasti naći demohrišćani ili socijaldcmokrati. Ta privilegovana pozicija omogućila im je dugogodišnjc opstajanjc na vlasti, uz stalno insistiranje na samosvojnosti i pristojne distanciranosti od starijih partncra u koaliciji levo od CDU/CSU, a desno od SPD).

Pretenduju da budu glasnogovornici nemačke nove srednje

klasc sklone izraženijoj politič- ~

koj individualnosti od onih koje dopuštaju dvc najvcćc stranke. Savez 90/Zeleni: Četrnaest godina nakon uspostavljanja na saveznom nivou, Zeleni su od

grupe radikalnih studenata, an-

tinuklearnih aktivista i zaštitnika životne sredine prerasli u visoko profesionalnu političku organizaciju. Prema nekim procenama, zasnovanim na rezultatima istraživanja javnog mnjenja, nije nemoguće da, uz povoljan sticaj okolnosti, čak postanu treća stranka po zastupljenosti u Bundostagu. ·

Zeleni svoje „prirodne saveznikce“ vidc u Socijaldemokratskoj partiji. Ali, u SPD time nisu nimalo oduševljeni, jer im se·neka opredcljenja Zelenih činc preterano radikalnim. Među one koji sa skepsom gledaju na takvo savezništvo je i sam lider SDI), Šarping.

Po nekim ocenama, Zeleni imaju dosta sličnosti sa Liberalnom partijom — obc strankc puno polažu na pitanja prava manjina, neposrednu demokratiju, ograničavanje državne kontrole, itd. Možda sc i zato kao

i posestrima apsolufni favo

2

riti

CDU-CSU saradnja: Helmu? Kol i Teo Vajgel

e

još jedna (malo verovatna) postizborna varijanta, pominje i/, mogućnost stvaranja takozvane „semafor-koalicije“, u kojoj bi se, između „crvenih“ socijaldemokrata i Zelenih, „uglavili“ i „žuti“ liberali.

Zelene podržavaju uglavnom obrazovaniji pripadnici srednjeg sloja, među kojima i oni koji su se prethodno razočarali u liberale, kao i znatan broj mladih.

Podrška na istoku

Partija demokratskog socijalizma (PDS): Stranka-naslednica istočnonemačkih komunista koja je 1990. u sadašnji saziv Bun-

· destaga ušla zahvaljujući tomc

što se tada pravilo izbornog cenzusa od pct odsto izuzctno računalo posebno za svaku od dotadašnje dve nemačke države (isti slučaj jc na zapadu zcmlje bio sa Zelenima).

Čitavim tokom prcdizbornc kampanje PDS je manje-više konstantno “diskrcditovana i

„POVRATAK DEMOKRATIJE“ NA HAITI

General Sedras napusta zemlju

Port-o-Prens (Rojter, AFP) Lider vojnc huntc na Haitiju gcnceral-potpukovnik Raul Sedras saopštio je juče da podnosi ostavku i napušta zemlju, otvarajJući put za povratak na položaj zbačenog i protcranog predscdnika Zan Bertran Aristida.

„Zvanično vraćam svu odgovornost koja proizilazi iz vojnih institucija... Rešio sam da napustim zemlju, kako moje prisustvo nc bi bilo motiv za izazivanje nasilja“, rckao jc Scdras u zaglušujućoj buci hiljada Aristidovih pristalica okupljcnih pred zgradom komande haićanskc armije.

Vlast, do povratka Aristida na Haiti, koji se očekuje do kraja ove nedelje, preuzeo Je dosadašnji Sedrasov zamenik gcncral-major Žan Klod Diperval.

Iz štaba predsednika Aristida, koji sc nalazi u cgzilu u Vašington.t juče Je nagovešteno da OL: 51: Па зе пе Наш уга и

= i Ta

Promenio misljenje: General Sedras subotu, 15. oktobra. Iz Port-oPrensa je javljeno da se radovi na renoviranju Aristidove kućc privede raju,

Svv do jučc mije bile izvesno

da li će general Sedras, !aki čovck vojnog režima, pristati da odc iz zemljc, na čemu jc poscbno insistirao predsednik Aristid. On je čak i stavljao do znanja da nc namcrava da odlazi sa OStrva, što je radovalo njegovc pristalice, jer su u tome videli garanciju da ncće biti revanšizma posic smene vlasti.

Da li je general u međuvremenu sam promcnio mišljcnjc, ili je na to natcran to nijc 5а5vim izvcsno, ali je poznato da Je do obrLia došle dan nakon što je šcf amcričkog Рептаропа Реп 5 njim dužc razgovarao u Рогт-

-o—Prensu. Taj razgovor je obavljen ovog vikenda.

Amorikanci su, inače, od početka bili zaintcrcsovani da Scdras od s Haitija, jer samo njepoмо prisuslvo ma Oslrvu može otežati „povratak dcmokratijc“, čak i uprkos činjcnici da situaciju na ostrvu kontroliše 20.000 američkih vojnika.

opisivana kao kripto-komunistička, ili čak staljinistička organizacija. CDU/CSU je posebno radila na njenom satanizovanju (Kol ih je nazvao „u crveno obojenim fašistima“), verovatno prvnstveno sa ciljem da preko nje diskredituje socijaldemokrate, sa kojima je PDS ponegde na istoku zemlje sarađivala na lokalnom nivou.

PDS — čije članove zovu „Crvenim čarapama“ — i njen lider Gregor Gizi uživaju priličnu podršku na istoku zemlje, među onima čija su (očigledno prevelika) očekivanja posle pada Berlinskog zida i ujedinjenja Nemačke izneverena, i kojima se njeno zalaganje za socijalizam „sa ljudskim likom“ ne čini neprihvatljivim. Ipak, trebaće. im verovatno preko 30 odsto glasova na istoku kako bi anulirali odbojnost koja ih prati na zapadu Nemačke, i u ukupnom skoru ipak zaslužili ponovni ulazak u Bundestag. .

TERORISTIČKI NAPAD U CENTRU JERUSALIMA

Poginule ćefiri osobe

Tel Aviv (Tanjug). — Dva Arapa ubila su dvoje ljudi, a ranila trinacst u prcksinoćnom napadu u centru Jerusalima. Napadači, koji su nasumicc pucali na gostc u restoranu, naoružani ашоmatskim puškama i ručnim granatama, podlegli su u obračunu s izraelskom policijom.

Incident se dogodio nešto pre ponoći, u kraju prepunom kafca i restorana. Dvojicu Palestinaca — za kojc sc kasnije ispostavilo da su pripadnici vojnog krila fundamenitalističke: organizacije Hamas iz Gazc — dovozla jc u ovaj kraj treća, za sada nepoznata osoba, za kojom sc traga. Teroristi su ušli u jedan od ka[ea i otvorili vatru, a potom nastavili, pucajući, da idu ulicom „Joel Salomon“. Ispaljena su, navodno, tri komplctna šaržcra 17. automata.

U napadu je poginula izraclska devojka, koja je bila na odsluženju vojnog roka,i Arapiniz Jerusalima, a jedna osoba jc tcžc

ranjena. Policija i antiteroristič-

ke Jedinice pokrenule su potragu za trećim nepoznatim Palestincem; od kuće do kuće, od krova do krova, a helikopteri su nadletali okrug „Nahalat Šiva“, nedaleko do hotela gde je smeštena jedna grupa jugoslovenskih lekara koja je učestovala na nedavno završenom Devetom evropskom kongresu anesteziologa. Svi Jugosloveni su dobro i vraćaju se kući kako je i bilo planirano.

Samo 800 m dalje, u Hotelu „Kralj David“ nalazio se američki državni sekretar Voren Kristofer, koji jc prckjuče stigao u Jerusalim u okviru nove bliskoistočne turneje, ne bi li pokrenuo dijalog Sirije i Izraela. Ci:j napada u zpadnom jevrejskom delu Jerusalima — što sc inačc ovde retko događa — bila ie navodna osvcta za pogibiju 18 Palestinaca pre četir godine cd strane policije u jerusalimskom Starom gradu.