Borba, 10. 07. 2003., S. 20

20 četvrtak, 10. jul 2003.

Aleksandar Petrović na snimanju “Seobo”,

x asopis “Prizor”, koji od ( prošle godine izdaje Centar za kulturu “Vuk

Karadžić” iz Loznice, bavi se kulturnom istorijom Jadra, a na seriozan način predstavlja ı vrednuje doprinose najistaknutijih ličnosti ovoga područja. Publikuje se Jednom godišnje, a u prvom, prošlogodišnjem broju pažnja Je posvećena umetnosti izuzetnog likovnog stvaraoca Miće Popovića i njegove supruge Vere Božičković Popović.

I u drugom broju ovog izu zetno oblikovanog časopisa pažnja Je posvećena umetnosti Miće Popovića i njegovih savremenika, sa posebnim naglaskom na novom tuma-

1988.

čenju svih pojava koje su obeležile njegovo vreme. Objavljen Je razgovor sa velikim umetnikom koji Je sa njim vodila Irina Subotić, zatim esej Ješe Denegrija, a posebno zanimljiv je njegov dnevnik iz Španije (1978) i sećanja njegovog brata Aleksandra Saše Popovića. ! stvaralaštvo njegove supruge Vere osvetljava se u prilozima Sreta Bošnjaka 1 Zorice Jevremović. Izdvajamo nekoliko opservacija iz dnevnika Miće Popovića: * ..Ustvari, kad se kaže: Špansko slikarstvo – to je pre svega i pre svih on – Francisko Goja”, “Četrdeset godina čekam da vidim Gojine slike. I, eto, dočekao sam. Ali

svef knjige

Dva velika umetnika

Loznički časopis o umetničkom stvaralaštvu Miće Popovića i Aleksandra care

Petrovića sada mi se čini da ih razumem manje nego što mi Je izgledalo da sam ih razumeo u reprodukcijama”, “Velaskeza sam i ovde u muzeju pratio lako”. Uvodni temat u ovom broju časopisa “Prizor” posvećen Je filmskom umetniku Aleksandru Saši Petroviću. (19291994), koji je priredio Radoslav Lazić. U panorami tekstova naslovljenoj “Reditelj i njegovo delo” objavljeno je više priloga iz bogate zaostavštine umetnika. Na početku Je originalna, konačna verzija scenarija za kratkometražni film “Putevi” (1958), posvećena tragičnom Žživotu Save Šumanovića, jednog. od najvećih srpskih slikara prošlog veka. Sledi razgovor Saše Petrovića sa Luisom Bunjuelom (1955); te Petrovićev studijski ogled “Razmišljanja o avangardnom u našem filmu, naročito o predigri”, koji predstavlja “lucidnu analizu pete i šeste decenije domaćeg savremenog filma”. Objavljen je i

intervju koji Je za nemačku televiziju vođen sa nobelovcem Hajnrihom Belom ı Aleksandrom Petrovićem, u kome se problematizuje odnos literature ı filma, a povod je rad našeg reditelja na ekranizaciji Belovog “Grupnog portreta s damom?” i Bulgakovljevog romana “Majstor ı Margarita”. U ovom tematu Je i zanimljiva građa vezana za film “Seobe”, rađen po velikom delu Miloša Crnjanskog, kao i za druga njegova filmska dela. Vredan pažnje Je razgovor Ranka Munitića sa Sašom Petrovićem, vođen neposredno pred njegovu smrt, koji se može uzeti kao njegov umetnički testament, kao ı razgovor sa njegovom suprugom Brankom Petrović. Ovaj blok zaokružuju esejistički tekstovi Tomislava Gavrića, Nikole Miloševića, Radoslava Lazića i Draška Ređepa o filmskim dometima velikog umetnika. Ovaj broj časopisa “Prizor”, u kome su objavljeni ı vredni

Mićo Popović

tekstovi iz istorije ı etnologije Jadarskog kraja, izuzetno je bogato ilustrovan. Napisi, fotografije ı druga dokumentar-– na građa na izuzetan način svedoče o velikim umetnicima koji su svojim stvarala-

štvom prevazišli ovaj prostori

svoje vreme.

M. Cvijetić ·

KNJIGE ZA DECU

U svetu mrava

Gordona Jovanović - Šarić: “Jutro u mrovinjaku”, Srpska knjiga, Rumo, 2003.

duvek Je u narodu va()xe mišljenje da su

pčele ı mravi najorga-– nizovanija i najvrednija BožJa stvorenja, što je svojim novim rukopisom “Jutro u mravinjaku” Šarićka pokušala, i potpuno uspela, da potkrepi. Njene pesme su pune ljubavi ı poštovanja prema stanovnicima čudnog grada, Mravograda. Svaki stih je ishod radoznalih sagledavanja mravljeg sveta. Natopljeni blagim humorom kojim se prati ogromno zalaganje te mikropopulacije, vijugavi pesnički redovi gotovo da podsećaju na mravlje kolone. Tok pesme vrluda kao planinski potok, uz arije ptičijih orkestara ı romor lišća. Sem muzičkih, prisutni su i slikarski elementi. Deskripcija je, povremeno, zalsta majstorska.

Volfgan Buhvald, Armin Holveg, [o}te} Princ: Leksikon pisaca, fi_|{ey4ejy-} 00 antike i | O MO) latinski || MIZantij: | Vili

.· Stojan Srdić: “Oblaci

eograd:

Među čitaocima, kada pro-

putuju od korice do korice,

začinje se ı razvija simpatija prema brojnim ı divljenja vrednim Junacima ove poezZiIJe, tako da baš niko od novostečene publike ne bi, posle svega, ni mrava ZFaZioO. Strofe su tako iskrene, ŽivVoOpisne i sugestivne, da listom postajemo njihovi navijači i saveznici.

Već smo, pišući o prvoj Gordaninoj zbirci “Izletela ptica”, ukazali na prisustvo motiva trave 1 tišine, karakteristične za Stevana Raičkovića, a sada bismo naveli da nas, brižnim stavom i starateljskim gestovima prema Životinjskom svetu, autorka asocira na Desanku Maksimović. Štaviše, u ritmu ı metrici, u načinu rimovanja, u građenju atmosfere 1 situaciJa, u raspletu ı poentama, nastoji da ostvari tu srodnost.

>», roman, Gutenbergova galaksija,

Razume se, razlika u klasi Je povelika, ali dovoljna Je ı sama pomisao na daleku vezu.

Nova zbirka Gordane Jo-

vanović Šarić broji 55 pesama. Sve su to, uslovno govoreći, pohvale mravima. Penegirik svekolikoj prirodi, a naročito “Radiši” ı njegovoj sabraći. Tako Je, naime, pesnikinja nazvala Jedno mravče, kao što Je sunce Siniša, a puž Staniša. Međutim, u idealizaciji se ne preteruje. Naći ćemo ı pesme u kojima se neko od mrava izležava, pravi nestašluke, razmeće, čak i svađa, pa i zarati. Znači, ništa pod kapom nebeskom nije savršeno. U svakom žitu se nađe poneko zrnce kukolja. Ipak, gledajući na ostale, primedbe su retke, a prosek fantastičan. Kamo sreće da su ljudi kao mravi!

Radomir Mićunović

Raša Perić

Hvalovi

Hvala ti, pra-Oče za zemaljsku kuću kakvu dade pčeli, lasti i tetrebu kakvu dade pužu: noseću... ZIVUĆU... samo kuću ljudca ti vaznesi k nebu

1 hvala ti, Bože, za to vaznesenje

Jer svetlosna kuća i njen živalj sveti Budi uvrh sofre, daj Joj osvećenje

da i Beli golub na njen krov đdoleti Hvala ti, pra-Oče, za vrt tebi hvala za onaj Jutarnji, s leptirom i rodom s maslačkom u travi i s bokorom lala i sa belom senkom Anđela, nad vodom 1 hvala ti, Bože, za cvetnosti bilja

i za mlado Sunce sa Plavoga krova za nevestu rodnu sa vencem od smilja i za pejzaž raja – iz Jutarnjih snova Hvala ti, pra-Oče, za zimzelen-polje ono: mlado, lisno, pa cvemo, i rodno za jagnje na njemu, za jelena... zolje za zvezdane svice, da je nebu srodno 1 hvala ti, Bože, za dvorište donje

iz kog sjajne duša...

i zasvetli oko

iz kog zraci – lestve, za odaje gornje

ka tebi, umilnom...

Ne beži visoko

6. Slavica Spasić: ei {yj{ef:0P4M{eligie{*)|o{-l||-Wy M a\lualy {11-21 okolo" (0

pesme, Udruženje književnika Branko Miljković”, Niš:

A |B}:\le M (ci{aj:1)0)9}:((o da :ln |B te) suza”, |pd:la]ycly}z pesme, Alfa- : [- | 10 {o /}Si-{e o |-{-i(qeX/{:(grlelia LOG |

[2 ale)aoj}:{a{eA{\eya4-{5)i-i|oljejaljiely LV elaal O sijei (C-JlM{-iKolel0{[e1j|s}o}\/-\Q{-}-ily{-{o{g-\j-} (jet: div :7olle jj elole{} {el ga} (olo|j

Milivoj Rodić, Književna zadruga. Banja Luka. - · |

LVL (ejuy{ie „i-(o{of=-M zle <-lH{•{f-li-(2 alal lt ali lui

pesme, Književni klub *Branko Ćopić”, Beograd.

10. Nataša R. Radoičić: *Hajde da se družimo”, fol: Gi: 4:|a{:{e}} |M [DAn]}F4-\4ahzy lise |al{ef-\}}H{{of-}(-\{{ic MM = {zov fre SNU