Borba, 21. 05. 2005., S. 10

10 BORBA

Subota - nedelja, 21 - 22. maj 200:

društvo

U humanitarnoj misiji

Besplatnim časovima engleskog jezika i pružanjem humanitarne pomoći želimo da

služimo ljudima, kažu Brok Aldrić i Džonatan Somer

DVADESETJEDNOGODIŠNJI BROK ALDRIĆ I GODINU DANA MLAđWI DŽONATAN SOMER IZ JUTE IAKO SU U NAŠOJ ZEMLJI NEŠTO MANJE OD DVE GODINE DOSTA DOBRO SU SAVLADALI SRPSKI JEZIK. NAUČILI SU GA, KAŽU, ISKLJUČIVO KROZ RAZGOVOR SA LJUDIMA. KADA ČUJU NEKU REč KOJU NE RAZUMEJU, OBAVEZNO JE ZAPIŠU, POTOM U REČNIKU TRAŽE NJENO ZNAČENJE I ZAPAMTE JE.

Aldrić ističe da on, na žalost, nije poreklom Srbin, premda bi neko, po prezimenu koje nosi, mogao da zaključi da jete.

- Otac od čukundede prezivao sc Aldridž. Mcđutim, čukundeda je to promenio u Aldrić. Ne znam zašto - priča Aldrić koji zajedno sa Somerom predstavlja crkvu Isusa Hrista svetaca poslednjih dana, poznatiju kao Mormonsku. Naši sagovornici napominju da u našoj zemlji služe dvogodišnju huma-

nitarnu misiju i tvrde da njihova crkva nije sekta.

- Pomažemo ljudima besplatnim časovima cngpleskog jezika. Kurs traje dva meseca, a čas sat i po. Nastava se održava sredom u 18 sati i subotom u pola 12 u Miloša Pocerca 20. Predavači smo mi, jer nam je to maternji jezik. Tokom časa, uopšte, nec pričamo o religiji. Kurs, inače, ima dva nivoa - objašnjava Aldrić.

On naglašava da organizuju i humanitarne akcije. U Srbiji su do sada uručili nešto više od osam miliona dolara humanitarnec pomoći u stvarima, a ove godine planiraju da daju pomoć u vrednosti od milion dolara. Prema rečima Aldrića postoji jcdan bračni par koji je za to zadužen. Oni su prošic godine predali, na primer, IO0 invalidskih kolica, a ove 150. Naši sagovornici ukazuju da humanitarnu aktivnost realizuju posredstvom našeg, Crvenog krsta i drugih humanitar-

Mormonska crkva nije sekta: Džonatan Somer i Brok Aldrić

nih organizacija koje su bolje upućene u potrebe socijalno ugroženih.

Ova dva mladića uskoro se vraćaju u Jutu. Iz naše zemlje će, kažu, poneti

dobre utiske i koji kilogram više.

- Ljudi su ovde gostoprimljivi. Mnogo nam sec dopala srpska hrana i omiljeno nam je jelo sar-

Foto: Z. Marinković

ma - sa osmehom napominju dodajući da će sigurno ponovo doći u Srbiju, ali sledećeg puta kao turisti. B. L.

Tolstojevi potomci dolaze u Srbiju

Tolstojevi potomci će u Srbiji posetiti Vršac čija jedna ulica dobija ime velikog slaviste, akademika Nikite Iljiča Tolstoja, rođenog, Vrščanina, Tolstojevog, praunuka

POTOMCI! LAVA NIKOLAJEVIČA TOLSTOJA, IZ TZV. SRPSKE LINIJE POTOMAKA RUSKOG KNJIŽEVNOG GENIJA, DOLAZE 22. MAJA IZ RUSIJE U SRBIJU DA BI, PRE SVEGA, PRISUSTVOVALI SVEČANOM OTVARANJU ULICE U VRŠCU KOJA ĆE NOSITI IME VELIKOG SLAVISTE, AKADEMIKA NIKITE ILJIČA TOLSTOJA, ROGđENOG VRŠČANINA, PRAUNUKA SLAVNOG PISCA.

Čuveni Lav Nikolajevič Tolstoj je 1903. godine dobio titulu počasnog akademika Srpske kraljevske akademije.

U svetu živi oko 300 Tolstojevih potomaka, a osnovnom granom u rodoslovu Tolstoja smatraju se potomci trojice njegovih praunuka: Ilije, Olega i Vladimira, rođenih u Srbiji. Tolstojevu Jasnu Poljanu danas čuva Vladimir Iljič Tolstoj, sin Ilije Tolstoja, rođenog u Novom Bečeju.

Vladimir Iljič je direktor Zavičajnog: muzeja Lava Tolstoja. On sa suprugom Jekaterinom i drugim članovima porodice Tolstoj dolazi u Srbiju.

Tolstojevi potomci će, pored Vršca, posetiti i Belu Crkvu gde su njihovi preci pohađali Kadetski korpus, kao i Novi Sad gde će biti predstavljene knjige akademika Nikite Tolstoja, rođenog u Vršcu. Posetiće i mesta u Novom Bečeju gde se čuva spomen na RuSe; Takođe će sa srpskim slavistima učestvovati u Danu slovenske pismenosti i kulture u Ruskom domu u Beogradu.

Vladimir Iljič Tolstoj je novinar i publicista, živi u Jasnoj Poljani i brine se o

Tolstojevom muzeju i svoj zaostavštini.

Odrastao je u sclu Troicka kraj Moskve, gde sec 1945. godine, posle povratka iz Jugoslavije, naselio njegov deda, Vladimir Iljič Tolstoj, sin, Novobečejca Ilije Tolstoja.

O povratnicima se tada nije mnogo brinulo, pa ta-

ko, iako je moj deda na Beogradskom univerzitetu završio agronomiju i bavio se naučnim radom, u Rusiji je bio radnik u kolhozu, seća se Vladimir.

Dedu je “spasla porodica”, kaže Vladimir. U selu su napravili kuću, tačnije dve sobe, koje je kasnije dograđivala svaka generacija *i to svojim rukama”.

Vladimir je upoznao seo-

ski život i zato mu je prcseljenje iz Moskve u Jasnu Poljanu palo lako.No, njegova tadašnja supruga nije bila za to. Ostala je u Moskvi sa dve kćeri.

Teško je bilo rastati se, pogotovo sa kćerima, ali život na dve strane nije bio brak i razlaz je bio neminovan, seća sc Vladimir.

On se kasnije oženio Jekaterinom, kustosom 'Tolstojevog muzeja, školovanom u Sankt Peterburgu.

Vladimir Tolstoj je grof i kaže da je srećan što pripada grofovskoj porodici i što je genetički nasledio neke sposobnosti, ali naglašava da ne oseća da je viši ili bolji od drugih koji s njim rade u muzeju ili žive u'selu.

“U tome nema moje zasluge i na tome se ne može temeljiti život. Ja moram izvršiti svoj deo posla, tako sam vaspitan”, kaže Tolstojev potomak.

“Ja sam beskrajno ponosan što se, bez obzira na

sva iskušenja 1917. godi-

ne, moji nisu odrekli svog porekla, predaka i onoga

što su radili. Poniženja su podneli dostojanstveno”, rekao je Vladimir.

“Moj deda je bio pravi aristokrata i pre emigracije je imao dovoljno vremena da upozna sve prednosti života ruskog dvorjanina. No, posle povratka u postojbinu, nije se stideo seoskih radova”, seća se “čuvar Jasne Poljane”.

“Kada smo živeli u Tro-

jickoj, otac je svakog dana potpaljivao peć. Ujutru je donosio vedro uglja pre nego što bi odlazio na univerzitet da drži predavanja studentima. I tako 30 godina. Sve do požara.

Godinu pre požara imali smo sve što treba, gas, VOdovod, grejanje.Otac je u požaru izgubio sve što je stekao. Posebno je žalio za porodičnim relikvijama koje su propale i naučnim radom na kome je radio dvadesetak godina.

Međutim, Tolstojevima nije svojstveno padanje u očaj. Rođenje unuka mom Iliji Tolstoju je mnogo pomoglo”, seća se Vladimir.

Dolaskom Vladimira Tolstoja u Jasnu Poljanu mnogo šta se izmenilo. Pokrenuo je knjizevni list “Jasna Poljana”. Obnavlja posed i vodi računa, bolje reći bitku oko svakog pedilja imanja Lava Nikolajeviča koje bi ruski tajkuni rado pokupovali za sitne parč. Želi da Jasna Poljana ne bude samo čuvar prošlosti, već živi centar savremenih književnih stvaralaca.

Vlada fama da Jasna Poljana poseduje neku magiju. Zaposleni u muzeju veruju da se stvari, koje pomere danju, noću vraćaju na svoje mesto. I Vladimir kaže da ima osećaj prisustva slavnih predaka koji su tu živeli. “Sve što radim u muzeju, upravo radim osvrćući se na njih”, tvrdi Vladimir.

O domu Lava Nikolajeviča je prvo brinula njegova supruga Sofija Andrejevna, a smenile su je kćeri Tatjana i Aleksandra, pa od 1941. do 1957. piščeva unuka Sofija Tolstojeva Jesenjina. Tek's Vladimirom su se, kažu mnogi, Tolstojevi vratili u Jasnu Poljanu.

Ljubica Šuković

Špekulanti

uzimaju danak

Među filatelistima kruži veliki broj falsifikata, na redovnim markama izdanja „Turizam” i „Poštanski saob aćaj”

U poslednjih petnaest godina (od početka raspada Jugoslavije), među filatelistima kruži veliki broj falsifikata, pretisaka na redovnim markama izdanja “Turizam” i “Poštanski saobraćaj”. Prcma nepotpunim podacima ovih falsifikata ima preko čectiri stotine. Sadržaj pretisaka je vrlo različit, ali uvek političkog, ili politikantskog, ka“aktera, kao što su: “Kraljevina Srbija”, “Republika Vojvodina”, “Dejton”, “Poseta Klintona Sarajevu”, “Distrikt Brčko”, “Slobodna Crna Gora” itd. lako pojedinci pokušavaju ove pretiske da opravdaju patriotskim pobudama, ipak se radi isključivo o kriminalnoj delatnosti i špekulativnim mahinacijama, pre svega na štetu sakupljača. Najveći broj ovih fantazijskih pretisaka odnosi se na Bosnu i Hercegovinu i KOsovo i Metohiju. Za područje Kosova i Metohije, štampan je i veći broj serija maraka (dinosaurusi, mačke, princeza Dajana itd) koje niko nije odobrio i koje nemaju nikakav legalitet. Svojom tematskom aktivnošću i vrlo dobrom štampom mogu prevariti neiskusne sakupljačc. Naravno, na svim ovim izdanjima neko jako dobro zarađuje, jer se ove marke prodaju skuplje ncgo što su ccne legalnih jugoslovenskih izdanja. Nije zanemarljiv ni političko propagandni karakter ovih izdanja.

Falsifikatori i špekulanti nisu se zaustavili samo na prostom preštampavanju naših maraka. U prethodne dve godine pojavio se i novi oblik špekulantskih izdanja: blokovi (nezupčani) sa potpuno novim motivima ili potpuni falsifikati savremenih izdanja Srbije i Crne Gore. Ova izdanja štampana su na gumiranom papiru i nosc dva tipa pretiska: Republika Srbija / Kosovo i Metohija i Crna Gora, sa novom cenom - 5 evra. Ako znamo da troškovi štampanja ne mogu preći 5 centi po komadu,

JA i jasno napisanu cenu: 5

može se samo zamisliti koja je zarada na ovim izdanjima.

Ovom prilikom dajemo ilustraciju poslednjih (majskih) izdanja ovih špckulativnih blokova. Oba nose na-

nikad nekažnjeno. Jer, falsj. fikovanje se zakonski sank. cioniše svuda u svetu, po. gotovu kod papira sa nov. čanim nominalama. Intere.

IN MEMORIAM JOSIP BROZ TITO

REPUBLIKA SRBIJA

KOSOVO I METOHIJA

ali nikad u ovolikoj meri

CENA5 6

VAT CMOWVY Me NC E

SUMVOVM

WWWNAMKMALA

ziv zemlje REPUBLIKA SRBIJA / KOSOVO I METOHIgoslavije, niko do sada nije rcagovao na OVU, SVC mid sovniju pojavu i izvor lake, kriminalne zarade - ni sud ski, ni policijski organi, ni finansijske inspekcije, Mi autori, pa čak ni zvanični izdavač Zajednica PTT Srbi je i Crne Gore (ranije Jug' slovenska zajednica PTI). Bez reakcije nadležnih ostaju otvorena vrata Špe kulantima, falsifikatorima !

evra. 1 dok blok sa likom Josipa Broza Tita (in memoriam) ima potpuno novo dizajnersko rešenje, blok EVROPA 2005. sa motivima gastronomije jc verna kopija redovnog izdanja “Jugomarke” samo sa izmenjenim nazivom zemlje. Moderna tehnologija, skeniranje i kompjuterska obrada, omogućili

santno je da kod nas, osim Saveza filatelista Srbije i Jusu dosta vernu reprodukciju

originala i po jasnoći crteža i. kriminalcima. po bojama. Isto ovo izdanje Jovan Ristit falsifikovano je i sa nazivom zvanični atestat0f

države: CRNA GORA. Falsifikata je uvek bilo,

Asocijacije filatelisti Srbije i Crne Goft

Sa Hrvatskom uobičajeno

Odnosi Hrvatske i Srbije i Crne Gore koji su izgledali narušeni posle odluke hrvatskog, predsednika Stjepana Mesića da otkaže pripreme za posetu SCG vraćaju se u uobičajeno stanje, konstatovali su juče zagrebački mediji.

Funkcioneri imovinu

Organizacija Transparentnost - Srbija juče je ocenila da je “veoma zabrinjavajuće” što još nisu svi funkcioneri u Srbiji predali imovinski izveštaj Republičkom odboru za sukob interesa.

"Transparentnost Srbija podseća da je zakonski rok za prijavu imovinskog, stanja istekao pre mesec i po dana.

"Ta organizacija u Ssaopštenju navodi da 152 funkcionera na republičkom i pokrajinskom nivou, i mnogo više njih na lokalnom nivou, nisu podneli izveštaje i time se “bar formalno povinovali

Pejčinović Burić, a nastavljiji se i ranije predviđeni kontak ti na raznim nivoima. .

Takođe, iako su pojedil! mediji naveli da je premij' Ivo Sanader najavio mogu“ nost uvođenja viza za grad” ne SCG, to neće biti spro“ deno.

na videli

rentnost - Srbija pozdravi je utvrđivanje Predloga 2 kona o zaštitniku građan! (ombudsmanu) i n4dja\! njegovo skoro usvajanje

Osnovna funkcija 2” budsmana je zaštita prd građana od samovoljno nezakonitog postupanja ri gana uprave, ali on mo? da ima značajnu ulogu! borbi protiv korupcije: e vodi sc u saopštenju ! i o daje da “kada funkciO institucija ombudsmai onda su manjc Šansč zao propusti u radu i korupcil prikriju”.

Mada ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović neće doći u Beograd na skup koji organizuje Evropska banka za obnovu i razvoj, zbog kako je objašnjeno, drugih obaveza, umesto nje ide državni sekretar Marija

odredbama tog antikorupcijskog, propisa”.

Transparentnost - Srbija je zatražila da ti funkcioncri ispune svoje zakonske obavcze, kao i to da se saopšte njihova imena kako bi građani “imali uvid u (nc)odgovornost vršilaca javnih funkcija”.

Od Ministarstva Za državnu upravu i lokalnu samoupravu zatraženo jc da preduzme m ere prema 25 opština u Srbiji koje su ignorisale zahtev za utvrđivanje spiska funkcionera na koje se Zakon odnosi.

U saopštenju, Transpa-