Borba, 28. 03. 2009., S. 5

Morba

uhota-nedelja, 28-29, mart 2009.

(a sajtu Skupštine Beograda spisak svih gradonačelnika od 1839. godine do danas

'ored imena Nikole Pašića, ljube

avilovi

/orana Dindića našlo s

>

branka Pešića e | Ime

l

Vislinća Draćoć Jovanovića

[IPA BORBE

a zvaničnom sajtu Skupštine grada Beograda objaL W vljen je spisak svih graonačelnika koje je Beograd imao od 1839. godine do danas http://www.beograd.org.rs). Beograd je dosad vodilo 73 ljudi očev od Ilije Carapića, koji je Ostao prvi čovek srpske preOnice 7. maja 1839. godine, zajučno sa sadašnjim gradonačeikom Beograda Draganom Điom. a [80 godina, Beograd su vodiogi ugledni građani Srbije potlekara, predsednika Vlade i mitra spoljnih poslova Srbije dr ladana Đorđevića, predsednika lade i ministra policije Aćima ića, predsednika Vlade i predPdnika Narodne skupštine Niko) Pašića, inženjera i profesora elike škole Koste Glavinića, pred:dnika Narodne skupštine i pred?dnika Vlade Kraljevine Srba, rvatai Slovenaca Ljubomira Da„dovića, ministra finansija polie Kraljevine Srba, Hrvata i Slo-

ih poslova SFRJ Miloša Minića, hitekte Branka Pešića, ambasa'pra SFRJ u SAD Živorada Kovaića i prvog demokratskog pred-

Pdnika Vlade Srbije posle komulističke vladavine Zorana Đinća. · Spiskom nije obuhvaćen period 'lstrougarske okupacije Srbije među 1914 - 1018. godine, jer je „Jadbio pod okupacijom. Međum, period nacističke okupacije eograda između 1941 - 1944. goMne na zvaničnom sajtu Skupštile Beograda ne tretira se na isti Jačin, Kao gradonačelnici Beograa upisani su Ivan Milićević (2. 4. 741 - 19.6. 1941), Milosav Stojanović(19.6.1941- 11.9.1941)i TagiJovanović (11.9.1941 - 3. 10. 194), koji su kao saradnici nacija upravljali Beogradom. | Dok su imena Ivana Milićevića "Milosava Stojadinovića, koji su, eslo nemačkog. okupatora, 'pravljali Beogradom do septe\bra 1941. godine, uglavnom

nepoznata, ime Dragomira Dragog Jovanovića, koji je Beogradom vladao od septembra 1941. do oslobođenja u oktobru 1944. godine, poznato je po zlu svim borcima protiv fašizma, rodoljubima i običnim građanima Beograda.

Jovanović je rođen u Požarevcu 1902. godine. Ovaj pravnik je za vreme Kraljevine Jugoslavije bio šef beogradske policije čiji je deo bila zloglasna Specijalna policija koja je hapsila, mučila i ubijala levičare i komuniste. Po okupaciji Jugoslavije stavio se u službu nacisla zajedno s policijskim mučiteljima Svetozarom Vujkovićem, Boškom Bećarevićem, Đorđem Kosmajcem, Nikolom Gu-

barevom i Obradom Zaladom. U ime okupatora upravljao je Beogradom od 1941 - 1944. godine. Nemci su okupirali Beograd 12. aprila 10941. godine. Tadašnji upravnik grada Beograda Ivan Milićević, jedan od onih čije se ime nalazi na spisku grado-

načelnika Beograda, istog dana stavio se u službu okupatora i obavestio građane „da je orpanizovana naoružana policija“. Šef te policije postao je (i ostao do kraja rata) Dragi Jovanović, koji je kasnije upravljao i gradom. Sve vreme je obavljao i funkciju šefa policije i bezbednosti.

Kako je Dragi Jovanović upravljao Beogradom može se videti iz jednog njegovog izveštaja Gestapou u kome se, između ostalog, kaže da su „okupacione vlasti uvek mogle da se oslone na

beogradsku policiju“ i konstatuje da je „specijalna policija obavljala svoje zadatke s velikim elanom i uspehom kao ni jedna druga policija u gradovima Evrope“. Na suđenju u Beogradu, Jovanović je rekao da su „rezultati policije pod njegovim rukovodstvom bili bolji i od rezultata samog Gestapoa u Beogradu“.

Dragi Jovanović ima posebnu odgovornost za progon Jevreja u

vreme nacjstičke okupacije Srbije. Prema podacima istoričara Sretenija Zorkića od 11.870 beogradskih Jevreja rat je preživelo svega 1115. Prema mnogim izvorima, odmah pošto je Jovanović preuzeo kvislinšku policiju Nemci su objavili da svi Jevreji moraju da se registruju na Tašmajdanu gde je bilo sedište policije. Odmah potom je formirana policija za Jevreje, a svaki Jevrejin je dobio žutu traku s nemačkim natpisom „Jude“ i ćirilicom „Jevrein“, ) Jovanović je odgovoran i za uspostavijanje zloglasnog Banjičkog logorau kome je od5. jula 1941. godine do septembra 1944. godine bilo zatvoreno oko 250 hiljada ljudi i streljano više od 30 hiljada rodoljuba. Dokumento osnivanju logora potpisao je Dragi Jovanović a njegov

Nikola Pašić

upravnik je bio Svetozar Vujković. Logor je imao dva dela, veći kojim je upravljala Jovanovićeva kvislinška policijai manji pod kontrolom Gestapoa. Tajna služba Dragog Jovanovića uhapsila je i saslušala blizu 1.D00 komunista, zatim streljala (prema njegovim tvrdnjama) 600 simpatizera KPJ. Njegovi operativci su bili poznati po torturi zatvorenika, a ove metode su preuzeli od Gestapoa, s kojim je Jovanović sarađivao od 1936. Odeljenje specijalne policije uspelo je da razbije organizacionu strukturu Komunističke partije u Beogradu i Srbiji.

Po oslobođenju Beograda 1944. godine pobegao je u Austriju. Prvog maja 1945. u Bregencu su ga uhapsili francuski vojnici. Odatle je sproveden u Karlsrue, a 12. jula isporučen je jugoslovenskim vlastima. Prilikom hapšenja pokušao je da proguta otrovnu kapsulu, ali je prebačen ubolnicuispasen. DragomJovanoviću je suđeno u procesu zajednosa DražomMihailovićem 1946. godine u Beogradu. Utvrđeno je da je kriv za brojna ubistva rodoljuba i antifašista, kolaboraciju s nacistima i uspostavljanje logora na Banjici. Osuđen je na smrt i streljan 17. jula 1946. godine.

Da li ie Milan Nedić ioš uvek „zaslužni predsednik Vlade Srbiic

Milan Nedić

Neposredno po formiranju Vlade Srbije u julu prošle godine, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je zatražio da se iz svečane sale skine slika kvislinškog predsednika srpske vlade Milana Nedića koji je kao i Dragi Jovanović 1946. godine osuđen na smrt zbog saradnje s okupatorom i brojne zločine i ubistva protiv rodoljuba i antifašista.

Javnost nikada nije saznala da lije Nedićeva slika uklonjena iz zgrade Vlade, kao i po čijem nalogu je kvisling svrstan u red zaslužnih predsednika srpskih vlada?

Spisak gradonačelnika Beograda

Ilija Čarapić, 7.5. 1839 =27.5. 1840.

Miloš Bogićević, 28.5. 1840 - 24.9. 1840,

Mladen Žujović, 25. 9. 1840 - do kraja 1841,

Stojan Delimirković, 1855.

Marko Stojković, 1861 - 1862.

Jovan Smiljanić, 1805 - 1866.

Gligorije Jovanović, 1866,

Mihailo Terzibašić, 6. 9. 1860 - 14.9. 1867.

Jovan Nikolić-Čokojić, 14.9. 1867 - 1868.

Vasilije Ivanović, 1868.

Gligorije Jovanović, 1808,

Aćim Cumić, 1869.

Arsa Lukić, 27. 12. 1869 - april 1871.

Aleksa Đurić, 10.6. 1871 - 31. 12. 1872,

Dimitrije Popović, 30. 5. 1872 - avgust 1878.

Aleksa Stevanović, avgust 1878 - oktobar 1879. rabibei oktobar 1879 - 1. 8, 1884.

Branko Pešić

- Vladan Đorđević, 1.8. 1884 – 10.8. 1885.

Mihailo Bogićević, 4. 4. 1886 - 4.2. 1887.

Svetomir Nikolajević, 7.3. 1887 - 1. 9. 1887.

· Živko Karabiberović, 1.9. 1887 - 30. 12, 1889.

Nikola Pašić, 30. 19. 1889 - 14.1. 1891.

Milovan Marinković, 26.5. 1891 - 22. 11. 1892. Petar Tatić, 23. 11. 1892 - 2, 4. 1893.

Milovan Marinković, 6. 4. 1895 - 12,5. 1894. Mihailo Bogićević, 14. 5, 1894 - 8, 11. 1896. Nikola Stevanović, 5. 12. 1896 - 31. 12. 1896. Nikola Pašić, 10. 1. 1897 - 13. 11. 1897.

Nikola Stevanović, 13. 11. 1897 - 14. 11. 1899. Antonije Pantović, 20. 11. 1899 - 15. 4. 1901. Milovan Marinković, 28.5. 1901 -6. 11. 1902. Nikola Stamenković, 28. 3. 1903 - 11.8. 1903, Kosta Glavinić, 20.8. 1903 - 20. 11, 1907. Velisav Vulović, 1. 1. 1908 - 10. 10. 1909.

Kosta Glavinić, 11.4. 1910 - 21.9, 1910. Ljubomir Davidović, 24. i(). 1910 - 19. 1. 1914. Đorđe Nestorović, 1.2.1914.

Mihailo Marjanović, početak 1919 - novembar 1919, Kosta Jovanović, 9. 11. 1919 - 25. 8. 1920. • Filip Filipović, 25. 8. 1920.

Đoka Kara-Jovanović, 2. 9. 1920 - 5.3. 1921. Dobra Mitrović, 9.3. 1921 - 12,3. 1923. Mihailo Marjanović, 22. 8. 1923 - 6. 1, 1025. Kosta Kumanadi, 22. 8. 1926 - 18,2. 1920. Miloš Savčić, 14. 2. 1999 - 23. 5, 1930.

Milan Nešić, 23.5. 1930 - 12.5. 1932.

Milutin Petrović, 12. 5. 1932. - 5. 1. 1035.

Vlada Ilić, 10. 1. 1935 - 13.9. 1939.

Vojin Đuričić, 13. 9. 1930 - 20. 6, 1940.

Jevrem Tomić, 20.6. 1940 - 12,4.1941.

Ivan Milićević, 12. 4. 1941 - 19.6. 1941.

Milosav Stojadinović, 19.6. 1941 - 11.9.1941. Dragi Jovanović, 11.9. 1941 - 5. 10. 1944. Mihajlo Ratković, 1944 - 1947. Minko Petrović, 1947 - 1951. Đurica Jojkić, 1951 - 1954. Miloš Minić, 1955 - 1957. Đurica Jojkić, 1957 - 1961. Milijan Neoričić, 1961 - 1964. Branko Pešić, 1964 - 1974, Živorad Kovačević, 1974 - 1989. Bogdan Bogdanović, 1982 - 1986. Aleksandar Bakočević, 1986 - 1990, Milorad Unković, 1990 - 1993, Dr Slobodanka Gruden, 1995 - 1994. Mr Nebojša Čović, 1994 - 1997. Dr Zoran binđić, 21.2, 1907 - 30,9. 1997,

Vojislav Mihailović, 22. 1. 1999 - 5. 10.2001,

Dr Milan St. Protić, 5. 10. 2000 - 20, 3. 2001,

Radmila Hrustanović, 1. 6. 2001 - 3, 10. 2004.

Mr Nenad Bogdanović, 5. 10. 2004 - 27. 9. 2007. Zoran Alimpić, (vršilac dužnosti) oktobar 2007. - jul 2008, Dragan Đilas, od 19. 8. 2008.