Topola, 01. 01. 1900., S. 564
jer sklapa ženidbe. 2) tumač, juris; poetarum; interpretes internuntiique Jovis, o augurima: i. comitiorum, da li valjaju comitia (o haruspioima) ; divum, gatao (Verg.), gataoica, Liv. 8) tumač, appellare, audire alqm per i.; loqui sine interprete; odt. i prevodilac. interprßtatio, onis, /. [interpretor] tumačenje, juris; j- sinistra erga eminentes interpret; napose konkr. prij evod, (prevedeno), foederis. interpretor, dep. (u perf., osb. u partio, perf. i pasivno) 1. [interpres] 1) biti posrednik; memoriae alejs, pomoći, t. j. pogoditi, jedn. Platd. Epid. 4,1, 25. 2) tumačiti, razložiti, somnia, fulgura; religiones, razjasniti; fallaciter portenta; nomen legis; s aoo. o. inf, pomoerium postmoerium esse, Liv. Napose n) prevoditi ( više prema smislu), non hanc, quam interpr. modestiam; epistolam, scriptores; pasiv., übi es Graeco carmine interpretata recitavit; ut ex libris ex Punicis interpretatum est. b) razumijevati, shvaćati, pojmiti, prosuđivati, male; alqd in mitiorem partem ; felicitatem alejs grato animo, drage volje priznati; j- beneficia grate; sententiam alejs recte; voluntatem alejs; eam sapientiam interpretantur, oni razumijevaju to pod mudrošću ; modestia haec, quam ita interpretamur, ut dixi, u rečenom smislu; quorum facta quemadmodum interpretaris? kako sudiš o njihovim djelima ? omnia ista ego alio modo interpretor, o svem tom sudim ja drukčije; me de tua liberalitate ita interpretaturum, da ću ovako suditi o . . .; interpretabatur se jurejurando esse liberatum, on je tumačio, da Ud.; quid eos interpretari putas, cum hoc faciunt? što misliš, da hoće reći njihov postupak? tu, quid ego privatim negotii geram, interpre tabere imminuendo honore senatorio? hoćeš li, što ja lično radim, tako da tumačiš, da umanjiš senatorsko dostojanstvo ? (Tao.) apud civitatem cuncta interpretantem, koji svemu pripisuje neku važnost, famam alejs, pojmiti, protumačiti sebi. c) zaključivati, izvoditi, consilium ex necessitate, voluntatem ex vi interpr., iz nužde zaključivati na namjeru; quae (hominum vestigia) ille non ex agri consitura, quam cernebat, sed ex doctrinae indiciis interpretabatur - , d) izraziti se o čem odlučno, odlučiti, neque, recte an perperam, interpretor, jednom Liv. i, 23, 8. inter-prliuo, pressi, pressum, 3. [premo] zgnječiti, alcui fauces , jednom Plaut. Rud. 3,2, 46. interpunctio, onis,/. [interpungo] rdstavljanje riječi tačkama, interpunctione verborum, jednom Cio. p. Mur. 11, 25. iuter-piingo, punxi, punctum, 3. razluoivati, rastavljati riječi tačkama, interpuncta
narratio, kako treba rastavljeno; supst. interpuncta verborum, omanja stavka, pauza (među krajem jedne i početkom druge rečenice u perijodu) interpunkcija, interp. argumentorum, odmor, stanka među pojedinim dokazima, Cio. de or. 2, 41, 177. inter-qnleseo, quievi, 3. počivati, mirovati, stati malo međutim, cum haec dixissem et paulum interquievissem; f u čitanju; -j--pren. lites. iiiter-regnum, i, n. među vlade, )) za kraljeva, vrijeme među smrću jednoga kralja i izborom njegova nasljednika, za koje je imao svakih pet dana drugi senator kao interrex (s ostalim senatorima) najvišu vlast. 2) za republike, vrijeme, kad nije bilo konzula s kogagod razloga; za izbor novih konzula i za privremeno izvršivanje najviše vlasti bi Izabran senator iz patricijskoga staleža za intereksa, interregnum inire, nastupiti međuvlađe; eo anno interr. initum, nasta međuvlađe; res ad interr. venit, adducitur, luter -rex, egis, m. privremeni kralj, inter eks; v. interregnum; interregem prodere, creare. interritus, adj. neustrašljiv, -j- ad omnia; f vultu interrito; -[ animi magnitudo; * classis int. fertur, neustrašena; * mens leti, interrogatio, onis,/. [interrogo] pitanje, napose a) kao sudb. t. t., ispitivanje, saslušavanje, apsl.; -f- testium, b) t. t. dijalektike, jer su dijalektici često izvodili silogizme pitanjem, zaključak, silogizam. interrogatiuncula, ae, / [deri. od interrogatio] kao t. t. dijalektike, neznatno pitanje, minutae, angustae interrogatiunculae. inter-r6go, 1. 1) pitati, upitati što ili za što koga, me Graece, is cum interrogaretur, utrum (kojega od oba) pluris patrem matremne faceret; -Js übi, cur; illud; haec; pusionem quendam quaedam geometrica; (Tac. Agr. 34.) vestros oculos interrogate; sententiae interrogari coeptae sunt; sententiam interrogatus ; supst. ad interrogata respondere. Napose : na sudu pitati, saslušati, testem; bene testem; •[• testes in reos. 2) tužiti koga, zvati na sud, lege ili legibus; -{• aps. inter-riunpo, rupi, ruptum, 3. 1) razvaliti, rastrgati, rastaviti, r azlomiti, pontem; interrupto (presjekavši) medio agmine; interrupta acies; -f venae interruptae, otvorene ; interruptae voces; hos interruptos esse, rastavljeni; * interrupti (pojedine) ignes; neque tam facile interrupta contexo; tp. pre kinuti, smetati, orationem; colloquia; iter i interruptum officium, interi-, consuetudo; * opera.
552
interpretatio—interrumpo