Arhiv UNS — Selo

Uspješno suzbijanje plamenjače (peronospore)

Među najvažnije poslove u vinogradu tohom vegetacije loze ima se svahako übrojiti suzbijanje peronospore (Plasmopara viticola, bolest lišća). Upravo radi toga mora svabi napredan vinogradar nastojati da se u sopstvenom interesu potanho upozna sa najuspješnijim načinima suzbijanja spomenute opasne bolesti na vinovoj lozi. Ovo je za vinogradara tim važnije saznati, što će tada biti hadar da pravilno i sistematshi izvodi sva potrebna prshanja sa bordošhorn ili burgundshom čorbom u borbi protiv gljivica peronospore. Pravovremenim (preventivnim) prshanjem sa propisno pripremIjenim čorbama osigurati će sebi vinogradar berbu grožđa ne samo u tehućoj godini, već će time podjedno vrlo povoljno utjecati i na daljni razvitah, otpornost, plodovitost i dugotrajnost svoga vinograda, Posljedica to§a biti će, dahaho, rentabilitet njegova vinogradarstva o čemu se u prvome redu i radi... Peronospora donesena je s američhom lozom u Evropu u južnu Prancushu godine 187S. U Americi opažena je ova bolest prvi put godine 1835. Iz Francushe raširila se peronospora po svima vinogradnim zemljama Evrope. Danas je peronospora jednaho hao i filohsera (trsna uš) poznata u svima dijelovima hugle zemaljshe. Sto se tiče neposrednog suzbijanja peronospore, to }e godine 1885 predlozio u tu svrhu francushi naučenjah Alexis Pierre Millardet u Bordeaux-u rastopinu plavog hamena (modre galice) i vapna (= bordošha čorba). Kaho је poznato ova se rastopina upotrebljava još i danas s najboljim uspjehom u borbi protiv gljivica peronospore na vinovoj lozi, U jednome svom članhu od mjeseca novembra prošle (1937 godine veli poznati njemačhi vinogradarshi stručnjah prof. D-r K. Muller, da od metala, hoji djeluju smrtno na gljivice peronospore dolasti u prvome redu u obstir bakar. Saznalo se međutim, da se radi neizmjerno jahe otrovnosti bahreno-iona na gljivice moze znatno štediti na honcentraciji rastopine onda, aho se bahrenom rastopinom Sto sitnije poprshaju svi zeleni dijelovi vinove loze. Proučavanjem pripremanja modre galice i vapna pronađeno je, da čorba posfaje slustavija, ako se rastopina sulfata ulijeva u vapneno mlijeko, a ne obraino. Još nešto. Svježe pripremljena rastopina modre galice i vapna postaje već drugi dan zrnata i neupotrebljiva, zbog čega se po W. Kielhoferu preporučuje da јој se

POLJOPRIVREDNI PREGLED APRIL 1938

9