Beogradske novine

Broj 8.

18. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, utorak

Prilog

i drugih većih trgovačkih mjesta u AustroUgarskoj. Mi, trgovci, nijesmo nikakvi političari, mi gleđamo samo svoj trgovački posao, pa s toga držimo, da bi se nadležne vlasti ovoj našoj želji mogle ođazvati. U ostalom i tu bi se mogli postaviti i z v j e s n i u s 1 o v i, koje ć e m o m i v r 1 o r a d o i s p u n i t i. Velika teškoća* za našu trgovinu, da ne reknemo i glavna, nalazi se u pobijanju naših novčanica. Zbog toga je danas ispravnom trgovcu vrlo teško prođavati robu; na svoju štetu ne može je dati, a tražiti dvostruku cijenu zbog toga, što je novčanica smanjena sa 50% nc dozvoljava mu obraz. Pobijanje novčanice sa polovinom njene vrijednosti otežava ne samo trgovinu, nego je i glavni uzrok skupoći svih namirnica u Beogradu. Ako sađanja vrijednost novčanica duže potraje, svijet će, naročito srednji stalež brzo osirotiti; potrošiti će ono malo sačuvanih novaca, i šta će onda biti — pasti će na teret samoj vlasti. Mi znamo posve dobro, da krivnja za ovo pada na srpslcu vladu, lcoja se ni malo ne brine za pokriće novčanica, koje je izdavala bez cijeli i bez granica. Mi smo zbog toga zahvalni carsko i kraljevskim oblastima za trud u ovoj stvari, pa se nađamo, da će nastupiti doskora bolje prilike. Moguće će ipak poći za i'ukom vrijednost dinara s vremenom podići na njegovu prijašnju visinu. Blagodarimo vam, gospodine uredniče, što ste prema nama bili toliko pažljivi i saslušali s gotovošću naša mišljenja i želje. Mi iznašamo ove izjave bez komentara, pa ćemo i u buduće rado strana mišljenja iznašati pred javnost. Nar. privrjeda. Velika kupovina žita Engleske u Rumunjskoj. Iz Bukaresta se javlja: Kako se zvanično I javlja, kupio je jedan engleski sindikat 80.000 ] vagona pšenice, žetve 1915. po 3200 leva od vagona. Ugovor će biti danas podpisan. Isplata će se odmah izvršiti, ali kupljeno žito ostati će u Rumuniji dok se ponovo ne otvore Dardanele.

Ruski dugovi. „Novoje Vremja“ saopštava : Od kako je odpočeo rat, teret duga Rusije povećao se na 7850 milijona rubalja, i to 4 milijarde 5° 0 obaveznog duga državne blagajnice, 3 milijarde zajmova na duže rokove, 850 milijona zapisano po serijama državne rente. Od svih tih iznosa primila je na sebe Državna Banka 3250 milijona, privatne banke 400 inilijona, 150 milijona dolaze na mjenične portfelje, 4050 milijona na unutarnje novčane trgove. Bugarska snabdjeva Grčku žitom. Jedno saopštenje lyjonske „Depeche" deman- j tuje najbolje sve vjesti francuskih listova o za- j oštravanju odnosa izmegju Grčke i Bugarske. Istom listu javljaju iz Atene, da se grčka vlada obratila bugarskoj vladi s molbom za žito potrebno u izvjesnim pograničnim krajevima Grčke, da se bugarska vlada odazvala ovoj molbi Grčke, i da će od sada Bugarska snabdjevati Grčku sa žitom.

Željeznički spoj Hrvatske sa Dalmacijom i druga tračnica na pruzi KarlovacOštarije. List „Eisenbakn" javlja: Kako je poznato pruga Budimpešta—Rijeka, ima samo jednu tračnicu. Gradnjom željezničke pruge Ogulinzemaljska granica blizu Knina i otvaranjem priključne pruge Karlovac—zemaljska granica blizu Metlike, ima se očekivati u skoroj budućnosti neposradnu liniju iz Ljubljane preko Bubnjarci —Karlovac—Ogulin—Ivnin do Sphta. Zbog mogućnosti ovakog neposrednog prometa, nadati se, tako važnom porastu posla, da se promet ne će moći nikako razvijati na onom dijelu pruge Karlovac—Ostarije ugarske državne željeznice, radi česa_] će se spomenuti dio pruge morati pretvoriti u prugu sa dvije tračnice. Planovi, koji su bili učinjeni od posebne gragjevne uprave, pomno su ispitani i odobreni su jednodušno za dalje izvršenje. Ostvaranje druge tračnice za javni promet uslijediti će vjerojatno u isto vrijeme kada bude svršena hrvatsko-dalmatinska željeznička sveza. Osnivanje japanske banke u Kini. Pišu nam : Japanska je vlada podnijela parlamentu predlog o osnivanju jedne banke, čije će glavno sjedište biti u Šangaju, a imati će u svima većim gradovima Kine svoje filijale. Obrtni je kapital utvrgjen na 20 milijona jena. Dioničari mogu biti Japanci i Kinezi. Predsjednik i podprebsjednik, koji će upravljati poslovima, moraju biti japanski podanici. Banki je dato pravo, da izdaje novčanice. Japan jamči 7° 0 kao najveću stopu interesa.

Razne vijesfi. Oduševljenje u Zagrebu povodom junačkog držanja hrvatskih četa. lz Z greba javljaju: Povodom najnovijeg junačkog držanja hrvatskih četa na istočnoj fronti, i povodom pobjeda koje su hrvatske čete izvojevale posljednjih dana na besarabijskoj granici protiv neprijateljske navale, priregjena je prije neki dan v o j n i č k a b a k 1 j a d a u zagrebačkim ulicama. Tri vojne glazbe, koje su pratili oko 1000 vojnika i mnoštvo gragjana, prošle su kroz zagrebačke ulice, i zaustavile se pred banovom palačom i stanom vojnog zapovjednika, gdje su priregjene serenade. Crnci postaju drski. Značajne su česte pritužbe u fraucuskoj i engleskoj štampi, radi drskosti crnaca u kolonijama. Bernski ,,Bund“ primjećujp, da je ova „drskost" prjmljiva, otkada Francuska i Engleska crnce pozivaju u vojsku ,,da u Evropi prave red“. Spremanja za proljetni rat. Američke novine javlja, da su Francuska, Italija i Rusija nakupovale u Americi mnogo ratnog pribora za proljetni rat. Poklon Sven Hedina centralnim vlastima. „Frankfurter Zeitung“ javljaju iz Berlina: Svedski je učenjak Sven H e d i n podario cijelokupni prihod svoje knjige „Narod p o d oružjem", u iznosu od 75,830.000 maraka, njemačkom i ausjtro-ugaskom crvenom križu.

Litavske novine. Iz Konigsberga sejavlja: Jedini litavski list „Debartis", koji je do sada izlazio u Tiflisu, odpočeo sad da izlazi u K o v n u. Izdavač je poslanik zemaljskog sabora Steputat.

Predavanje Bjorn Bjorsona. Na molbu Skandinavskog Društva, držao je 7. ov. mj. u veče u velikoj dvorani kršćanskog društva mladi Bjorn Bjornson svoje predavanje „Na tri fronta“, u kome je opisao svoje utiske ua raznim ratištima. I ako je predavanje držano na norveškom jeziku, posjeta je bila ipak ogromna. Megju prisutnima su bih poslanici trijunordijskih zemalja s većim bmjem osoblja poslanstva. Predavanje je izazvalo veliko zadovoljstvo sviju prisutnih. Naročito su jak utisak učinili opisi o zvijerstvima kozaka. Veliki dio predavanja zauzimao je opis blagodijetnog rada Njemačke i Austro-Ugarske u posjednutim predjelima. Mnogi ruski Poijaci izjavili su predavaču svoje sidovoljstvo štosujednom oslobogjeni ruskog ropstva. i Pronagjen je bakcil pjegavog tifusa. Iz Sofije javljaju: Ovdje se očekuje dolazak američkog ljekara Harry Plotza, koji vjeruje, da je pronašao bakcil pjegavog tifusa. Doktor Plotz je mladi newyorški ljekar, koji je u New-Yorku duže vrijeme ispitivao Iješeve ljudi, koji su umrli od pjegavog tifusa. Kada se pojavila zaraza pjegavog tifusa u Srbiji, krenuo se doktor P1 o t z, u pratnji svog suradnika d-ra B a h r-a na Balkan. Oba američka ljekara došla su onda u S k o p 1 j e, i tamo im je pošlo za rukom, da pronagju dotle nepoznati bakcil pjegavog tifusa. Serumom, koji je poslije napravljen, kalamnjeno je, poslije ulaska bugarske vojske u Skoplje, oko 3000 bolničara, bolničarki i časnika, a megju njima i bugarski princ Ć i r i 1. Rezultati ovog kalamnjenja za sada još nisu poznati. Prije kratkog vremena je doktor P 1 o t z bio u B e č u, gdje mu je bio stavljen na raspoloženje za njegova ispitivanja steroterapični i n s t i t u t. Poslije kratkog bavljenja u Galiciji otići će ovih dana dr. P 1 o t z opet u Skoplje, gdje će nastaviti svoja naučna istraživanja.

Psetarina. Cersko i kraljevsko gradsko zapovjedništvo izdalo je slijedaću zapovjed: UBcogradu smi,u se psi na užici voditi. Za svakoga psa platiti će se gedišnje 20 kruna. Svaki pas mora da nosi jednu biljegu. Ta biljega dobiva se kođ varoškog odbora Makenzijeva ulica br. 41 uz plaćanje od 20 kruna. Svaki pas, koji se nagje poslije 10 januara b:z biljege biti će uhvaćen u uništ n. Zatajenje psetarine kazniti će se sa globom o d 200 k r u n a ili zatvorom od 3 mjeseca. U slučaju po • novljenja ovog prestupka kazniti će se najstrožije. U svima beogradskim src-zovima moraju se svi psi držati na lancu, osim čobanskih pasa, kojima ali treba privczati na vrat drvene klince. Oni psi, koji nijesu kod stada ili čorde ne smatraju se kao čobanski psi. Svi drugi psi, koji se slobodno skitaju biti će ubijeni od oružništva ili vojske. Svaki kod kogr se nevezeni pđs nagje, biti će kažnjen’od komandanta odje'.a sa 50 kruna globe ili 30 dana zatvora. Pljačkaši u njemačkoj uniformi. Seljaci Milan Živanović i Danilo 11 i ć iz sela L i p e, strjeljani su 3. januara u Smederevu, jer su uhvačeni da preobučeni u uniformi njemačkih vojnika vrše pljačku. Streljan. Protivno naredbi vojnih vlasti, Č e d o m i r Stefanović iz Lapova zakopao je 1 oktobra u svojoj bašti 15 b o m b i. Presudom ratnog suda u Kragujevcu . osugjen je 21.decembra n a s m r t, a 23. decembra izvršena je smrtna presuda.