Beogradske novine

Broj 10. 23. januara 1916.

Beogradske Novine Beograd, nedjelja

Prilog

Nar. privrjeda. Stanje usjeva u Ugarskoj. 1 opet su bile raširene glasine, da je žetva u Ugarskoj radi abnormalnog vremena, mnogo stradala. Prema vijestima iz pojedinih krajeva Ugarske, ova je glasina skroz neispravna. Naprotiv se stanje usjeva u Ugarskoj može s m a t r a t i v r 1 o p o v o 1 j n i m, pa bi mu samo suva zima mogla nrškoditi. Galicijska industrija petroleja. Galicijska će industrija petroleja biti ponovno organizovana i to pod državnom upravom. Povod je tome d ;t i činjeni a, da su ugovori, koje je sklcpio zemaljski savez galicijsk'.h producenat i petroleja, 31. decembrom i-tekli, a nijesu ponovljeni. Dohoci orijentalne željeznice. I fiko je dr uštvo orijentalnih ž e 1 j ez n i c a na 6. cktobra prošle godine predalo Bugarskoj liniju J e d r e n e—D e d e a g a č, dohoci se obzirom na prošlu godinu nijesu smanjili. Oni iznose do 6. okUbra 17,14 milijona franaka (+7,7), a do sredine decembra 19,7 milijonafranaka (+7,12). Konkurs jedne budimpeštanske banke. Budimpeštanska banka Schonfeld je pala pod st čaj. Ulagaći su svi bili ljudi siromašnijih klasa. Šef banke i dva viša činovnika su uapšena. Nestašica pamuka u Švicarskoj. Nestašica p a m u k a u Švicarskoj je toliko velika, da do polovice februara ne će raditi 7.000 tkaćih mašina i 350.001 vretena. Isto n e in a k o n c a, tako da će stradavati i najvažnija grana švicarske industrije — umjctno pktivo.

Promet u zaposjednute krajeve Poljske. Kriikovska r No\va Reforma" javlja da je za gragjanski i trgovaćki promet iz austro-ugarske monarkije u novozapcsjednute krajeve ruske Poljskeotvoreno jedanaest željezničkih pruga.

Finansijska i privrjedna šteta Engleske uslijed rata. Jedan dopisnik r Economist“ a pita, šta misli da čini engkska vlada, kad zajmovi dati saveznicima terete Englesku svake godine dokle rat traje sa stalnih pedeset milijona tunti sterlinga. Pored toga povećavaju se izdaci za invalide i srodnike poginulih, a industrija trpi takmičenjem Amerike i nedostatkom drugih potrošača. Sam list, poslije oštre kritike dosadanjeg vogjenja rata, pila, kad će Engleska dobiti vladu, koja će sa iskustvom učiti i voditi politiku zdri.vog čovječjeg razuma. Engleski list ,.N ition“ piše: Londonski je City, mjesto da ostane glavno izravnjavajuće središte svijeta sa monopolskim karakterom, morao d3 ustupi znatan dio poslova. Amsterdam i Kopenhag en postali su posrjednici izmegju njemačkog i neutralnog novca, Ž e n e v a vrši posrjedovanja izm gju centralnih vlasti, Francuske i Italije. Ogromni dobici new-yorških bankara i tvornica ko,e s njima zajedno rade, dali su mogućnost New-Yorku, da zauzme nov položaj k a o s uparnik Londona u banačnim umjenjačkim poslovima, naročito važi to za trgovinu sa istočnom Azijom, južncm Amerikcm i Skandinavijom. Pri početku rata Amerika je mnogo dugovala Engleskoj, danis S,edinjene Države uzajmljuju Engleskoj svakog mjeseca više novaca i odkupile su svoje sopstvene vrijedeće p.ipire.

Razne vijesti. Uspjeh 17 mjesečne vojne. „Streiffleur’s Militarblatt“ piše povod »m 17 mjesečne vojne, da uspjehom možemo biti potpuno zadovoijni. Zarobljenika držimo triipomilijona, a neprijatelju smo oteli 10.000 t o p o v a i 4000 mašinskih puški. Ratna izložba u Zagrebu. Na inicijativu predsjednice hrvatskog Zita — doma za ratne invalide barunice H e 11 e nb a c h i podpredsjednice gospoje lde Žepić, biti će u Zagrebu mjeseca maja ili juna ratna izložba, slična onoj u Beču i Brrlinu. Izložba će potrajati četiri mjeseci.

Poinoć ranjenim. lz Beča se javlja, da je dioničarsko društvo braće Bohler i drug uputilo ratnom ministarstvu za njegovanje ranjenika u ratu jedan milijon lcruna u vidu ratnog zajma sa 5‘/2°/ 0 . Ovaj novac ima se kao Biihlerova zaklada upotrebiti i to na način, koji će firma naknadno pobliže opredijeiiti. Krunjenje Juanšikaja. Prema jednoj brzojavlu ,,Times“-a biti će krunjenje Juanšikaja za cara kineskog na 9. februara ov. god. Ručno pismo ruskog cara caru japanskom. Ruski je veliki knez Juraj Mihajlović stigao prema vijesti „Birževija Vjedomosti“ s ručnim pismom cara ruskog u Tokio. Misiji se ovoj pripisuje velika važnost. 50.000 arbanskih dobrovoljaca. U fiustro-ugarsku i bugarsku se je vojsku do sada prijavilo 50.000 arbanaskih dobrovoljaca. Posvednevno se javljaju redom sva plemena. Francuska ne dozvoljava uvoz mlijeka u Njemačku. Amerika je htjela uvažati isvjesnu količinu mlijcka u Njemačku. Megjutim se je Francuska tome usprotivila, pa makar se mlijeko trebalo i u sanitetske svrhe.

Sudbina obitelji Nikolića-Zemunskoga. Svojevremeno je javljeno, da je obitelj bivšeg zastupnika dra. Vladimira Nikolića iz Zemuna s nep+ateljem pobjegla u Srbiju. Nadalje se javljalo, da je dr. Nikolić sa suprugom ondje počinio samoubojstvo. M.gjutim ,,Drau“ dementira ove glasove i doznaje pouzdano, da je Nikolić preko Crne Gore pobjeg o u Italiju, a supruga mu i kćerka Dragica uhvaćeni u Srbiji odakle su odpremljeni u Zemun, pa dalje u Zagreb, gdje su u svrhu istrage prfedane vojnom sudu.

Oglašujte u „Beogradskim Novinama“.

svega Karlovski ne zaboravlja i svoje pančevačke profesorske sposobnosti, i u oglasu, kojim traži šegrta, veli, da taj u njegovoj bakalskoj radnji „priliku ima ne samo materijalno ovu trgovinu izučiti, nego i teorična znanja o istoj sebi pribaviti “ 1 1840. godine javlja se prvi knjigovezac u Srbiji. To je „švaba" Ludvik Vinkler, kod kojega je docnije stanovao i na čijim je rukama izdanuo srpski spisatelj Joakim Vujić. Godine 1841. javljaju se već diplomirane babice. Tako, najprije Pulharija Klevertić „ekžaminirana babica“, i odmah za njom, iste godine, javlja se i Femija Hamerl. 1842. godine već se javlja i prvi muški krojač. To je Jovan Dimitrijević, „graždanin novosadski“, koji je došao u Beograd sa desetinu momaka. On se preporučuje za izradu muškog odjela po najnovijem „ukusu-žurnala“. Godine 1843. diže se prvo kupatilo na Savi, po najnovijem kroju. Te iste godine došao je u Srbiju Švicarac Petar Korai, i otvorio je u Savainali prvu kafanu i gostionicu kod „ZlatnogKrsta" i doveo kuvara izNjemačke, a imao je i „šećernih kolača“ i ,,i z j u t r a v r u štuk“. To je bila prva kavana sa evropskom kuhinjom. Godine 1844. nastanjuje se u Beogradu prvi maler. To je Josip Varošek. Te godine se

javlja i prvi krojač ženskog odijela, Pavle Temeljkić, koji se preporučuje, da je „dobio momke iz inostranih zemalja", i da radi po najnovijim b e č k i m ž u r n a 1 i m a ! Godine 1845. javlja se već prvi „cukerpekerN To je neki Sima Nikolić iz Srijema. A te iste godine stiže u Beograd prvi cirkus. Godine 1846. oglašava se prvi učitelj m uzike u Beogradu. To je neki Aleksandar Skordilis, rodom iz Trsta. Godine 1847. javlja se prvi zubni Ijekar. To je nekakav Moric Lefner, koji „šuplje zube nekorn masom zapušava. 1 ' Godine 1848. javlja se već prva mašamoda. To je neka Persida Milovanović iz Novog Sada, koja sebe naziva „Marchande de mode“ i preporučuje svoje slamne i svilene ženske šešire ,,po bečkom ukusu'. Godine 1849. donosi se u Srpsku Državnu Štampariju prva brza mašina (brzotisk), jer se dotle radilo na onoj najprimitivnijoj mašini. Te iste godine instališe se u Beogradu i prvi evropski pečatorezac Leopold Galicijaner, koji ujedno reže i nadgrobne spomenike. 1850. stiže u Beograd i prvi „klavirštim e r“, neki Imro Špenović, koji je oslijepio i kao slijep izučio taj zanat. Pa onda stižu i prvi „f 1 ek p u cer i“, Johan Unterberger i Franc Lerg iz Tirolske. Te iste, 1850. godine, neki A. Deutsch

objavljuje prvu fotografsku radnju, i veli, da je to „fotografija ili nov način zrakom na hartiji portretirati. “ Godine 1851. otvoreno je prvo parno k upatilo u Beogradu. Te godine stižu n Beograd i prvi „t a p e c i r e r i“, Hirmil i Jajteles. Iste godine dolazi i prvi sedlar, Fridrik Ditrich, koji pravi „evropska sedlaN U jesen te godine stiže Karl Vimes „fekmaister iz Niderlanda" i daje poduku u mačevanju. Iste 1851. godine počinje i istorija prve srpske knjižare. I sad već svake godine prirašta broj „kulturtregera" i javljaju se već gomilama. Vrijedi pomenuti Tereziju Štol, modiskinju, kojajel855. godine vratila iz Temišvara i donjela: „šmizle, kofire, šešire i kopfpuc". Pa onda 1858. godine prvi put se javlja „izobražena ženska“, koja će po kue'ama davati poduku iz „njemačkog i francuskog“. A te iste godine javlja se i prvi učitelj igranja, plesa. Zatim nastaje masa muških i ženskih krojača, od kojih je najkarakterističnije S. V. Živković iz Pančeva, koji 19. marta 1863. godine objavljuje, da je izmislio srpsku nošnju, koja je vrlo praktična. „Gornja sehaljina zove o b r e n o v k a, a donja s j e d i n k a“, veli ovaj pančevački krojač.